DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1995 str. 6 <-- 6 --> PDF |
A. Krstinić, D. Kajba: PRVI REZULTATI OPLEMENJIVANJA STABLASTIH VRBA SAMOOPLODNJOM. POVRATNIM . Šumarski list br. 5—6. CXIX (1995). 163—167 bilitetu dane vrste i sadržaju povoljnih svojstava u danoj populaciji. Primjena specifičnih metoda oplemenjivanja hibridizacijom, kao što je npr. oplemenjivanje samooplodnjom, moguće je jedino kod monoecičnih vrsta. Kod oplemenjivanja stablastih vrba, koje su diecične vrste, primjena ove metode je jedino moguća transformacijom spolnosti kod pojedinih primjeraka, tj. kroz "indukciju" monoecije. Kada monoecične biljke cvatu, potrebno je uzgojiti potomstvo iz samooplodnje. Jedinke uzgojene iz samooplodnje, u fazi cvatnje, mogu se koristiti u oplemenjivanju hibridizacijom. Oplemenjivanje križanjem u srodstvu, povratnim križanjem i transgresijom su metode oplemenjivanja biljaka, kojima su kod oplemenjivanja poljoprivrednog bilja polučeni najbolji rezultati. Primjena ovih metoda kod šumskog drveća je otežana, prvenstveno dugim vremenskim ciklusom, budući da zahtijeva proizvodnju najmanje dvije generacije hibrida. Kada se naprimjer radi o transgresiji, potrebno je proizvesti pripadnike F, generacije, te izvršiti križanje pripadnika F generacije, divergentnih genetskih konstitucija tj. pripadnika iz različitih hibridnih familija. Kada se radi o oplemenjivanju povratnim križanjem, potrebno je pripadnike F, generacije povratno križati sa željenim roditeljem. Oplemenjivanje križanjem u srodstvu još je dodatno otežano činjenicom, što biljke proizvedene križanjem u srodstvu još sporije pridolaze u generativnu fazu u komparaciji s meduvrsnim hibridima (Vidaković 1963, Vidaković 1966). Zbog spomenutog, korištenje navedenih metoda u oplemenjivanju šumskog drveća je općenito vrlo rijetko, a kada se radi o oplemenjivanju stablastih vrba samooplodnjom, smatramo i raritetnim ne samo kod nas, već i u svijetu. Zbog svega navedenog u oplemenjivanju šumskog drveća za sada se najčešće koriste tradicionalne metode oplemenjivanja koje uključuju masovnu selekciju i testove potomstava (Vidaković & Krstinić 1985, Zsuffa et al. 1987). Smatramo, da je kod brzorastućih listača moguće bitno unaprijediti intenzivnu proizvodnju, a posebno za potrebe proizvodnje biomase u kratkim ophodnjama, ukoliko se u radovima na oplemenjivanju ovih vrsta uključe i metode kojima su postignuti zavidni rezultati u oplemenjivanju poljoprivrednog bilja: recipročna opetovana selekcija, povratno križanje, inbriding, samooplodnja, uz kloniranje jedinki u svakoj pojedinoj fazi oplemenjivanja. MATERIJAL I METODE RADA — MATERIAL AND WORKING METHODS Za oplemenjivanje samooplodnjom, povratnim križanjem i transgresijom koristili smo se pomoću dvije vrste stablastih vrba, odnosno njihovim hibridima: bijelom vrbom (Salix alba L.) i kineskom vrbom (Salix matsudana Koidz.). Za oplemenjivanje samooplodnjom koristili smo jedan klon, koji je predstavljao biljku dobivenu iz samooplodnje, hibrida tortuozne kineske vrbe (Salix matsudana f. tortuosa) i domaće bijele vrbe (Salix alba). Proizvedeni hibridi iz ove udaljene hibridizacije bili su većinom monoecični (Krstinić 1971, Krstinić &Trinaj stić 1992). Nakon izvršene samooplodnje kod monoecičnog potomstva proizvedeno je 25 biljaka, od kojih je samo jedna preživjela, dok su ostale zbog slabe vitalnosti uginule. Nakon cvatnje utvrđeno je daje spomenuta biljka muškog spola. Oplemenjivanje samooplodnjom temelji se na činjenici, što je putem samooplodnje moguće proizvesti organizme, koji će u većem postotku sadržavati lokuse s homozigotnim genima u odnosu na biljke proizvede . ne iz križanja u srodstvu (Graf. 1). Križanjem homozigota, divergentne genetske konstitucije, moguće je polučiti maksimalnu heterozigotnost u potomstvu, koja rezultira povećanom bujnosti rasta. Kloniranjem plus varijanata u proizvedenom potomstvu, (koje u genetskom pogledu nije homogeno, budući su roditelji još uvijek za najmanje 50% lokusa heterozigotni!), moguće je selekcionirati nove genotipove-klonove stablastih vrba, koji se odlikuju bujnim rastom u najranijoj mla- Graf. 1. Povećanje homozignosti putem križanja u srodstvusamooplodnje (nadopunjeno prema Keiding 1991) Samooplodnja 0.75 Braća i sestre i 0.50 Polubraća i polusestre i i Dvostruki prvi rođaci 0.25 Prvi rođaci dosti. Ovakvi genotipovi su od posebnog interesa u produkciji biomase u vrlo kratkim ophodnjama. Za pov |