DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1995 str. 60 <-- 60 --> PDF |
IZ SVIJETA FRANCUSKA — LECLERC DE HAUTECLOQUE 30 GODINA PREDSJEDNIK SAVEZA ŠUMOPOSJEDNIKA Preko milijun francuskih šumoposjednika udruženo je u regionalne udruge (Centre Regional de Proprieters Forstiers) a ove su udružene u Nacionalni savez (La Federation Nationale des Syndicats de Proprieters Forestiers et de Sylviculture — FNSPFS). Savez je osnovan 1947. godine a od 1965. do 1995. godine, dakle 30 godina, predsjednik Saveza bio je Hubert Leclerc de Hauteclocque. Predsjednikovanje završio je na skupštini Saveza održane 7. ožujka o.g. Priznanje za tridesetgodišnji rad u Savezu odao je prisustvom i govorom i ministar za agrikulturu i poljoprivredu dr. Jean Fuech.* Predsjednik Republike uputio je osobnog izaslanika a sudjelovalo je i 9 narodnih zastupnika, 23 senatora, 3 delegata Europske zajednice, 14 iz Ravnateljstva šuma, 10 iz Ministarstva za okoliš i predsjednik FNSPFS-a je Plauche Gil Ion. Rad skupštine odvijao se u prijepodnevnoj i poslijepodnevnoj sjednici te večernjim domjenku. Prijepodne održan je radni dio skupštine tj. podneseni su izvještaji o radu minule godine u okviru kojeg je Denis Groene izvjestio o stanju na drvnom tržištu. Cijene drva prema uspjehu dražbenih prodaja u jesen 1994. godine za jelovinu i smrekovinu bile su bez promjena, a za ostale četinjače (borovinu, duglazijevinu) pokazale su blagi porast; cijena kvalitetne bukovine je u porastu i približava se cijeni hrastovine dok se slabije kvalitete manje traži; u odnosu na druge listače manje se traži na domaćem tržištu i topolovinu što se ne odnosi na izvoz u Italiju a cijena hrastovine raste manje nego ostalih vrsta. Nastala je izmjena na svjetskom drvnom tržištu u odnosu na posljednjih 50 godina. Jugoistočne azijske zemlje sada izvoze samo poluprerađeno (piljenice) ili prerađeno (ploče, pokućstvo) drvo a izvoz su smanjile neke afričke zemlje. Značajan je izvoz finskog drva u Japan. Na poslijepodnevnom zasjedanju M. G u i n a r d, direktor Tehničkog centra za drvo i pokućstvo, održao je predavanje pod nazivom "Drvo economaterijali". Za potrošnju drva u Europi značajno je između 1960. i 1995. godine, daje piljenog ostala nepromijenjena dok je ploča porasla za pet puta a kartona i papira za tri puta time daje 1960. godine potrošnja za sva tri načina bila jednaka. Prednosti su drva, što je ono samoreproduktivno, što su niski energetski troškovi kod prerade, ima dobru termičku bilancu stambenih prostorija, povoljnije za zdravlje (npr. drveni podovi u odnosu na one od tkanina) a posebno u odnosu na COr Za C02 autor je usporedio drvo s betonom i čelikom. Dok kod proizvodnje betona odlazi u zrak 0,61 CO, po toni proizvoda a kod čelika do 3,3 tone drvo naprotiv smanjuje količinu CO, u zraku asimilacijom. Na večer održan je domjenak — koktel na kojem je još jednom u ime Saveza de Hauteclocque zahvalio Edmond de S e z e, bivši podpredsjednik Saveza a Leclerc de Hauteclocque na suradnji u Savezu i prisutnima na počasti koju su iskazali prisustvovanjem domjenku. Na domjenku bilo je prisutno oko 700 osoba. Oskar Piškorić * U francuskoj vladi šumarstvo se nalazi u Ministarstvu agrikulture i ribarstva kao Ravnateljstvo za prirodne prostore i šume. U Šumarskom listu 1991. godine, str. 364, saopćeno je nekoliko podataka iz šumarstva Albanije. Sada tim podacima pridružujemo nove na osnovu publikacije Osteuropastudien der Hochschulen des Landes Hessen izdane 1994. godine pod naslovom Statistikat e Bujqesise dhe Ushqim.it te Shqiperise 1993. tj. Statističkog godišnjaka za poljoprivredu i prehranu Albanije 1993. s tekstom na albanskom i na engleskom jeziku. Površina šuma od 1990. do 1993. godine iskazana je s 1,050.000 ha ili 36% državne površine i njezin udjel u odnosu na 1950. godinu pao je za 11%. Smanjen je i udjel livada i pašnjaka s IZ ŠUMARSTVA ALBANIJE 28% (1950. god. 816.000) na 15% (424.000 ha) a povišen je udjel poljodjelskih površina od 14% na 24% tj. od 391.000 ha na 702.000 ha; povišen je i udjel "ostalih površina" od 13 na 24%. Dodajmo da od 1992. godine više nema u poljoprivredi kooperativnog vlasništva a od 1992. ni državnog. Broj šumarskih organizacija u 1993. bio je 36 i od 1990. godine, kada ih je bilo (kao i 1988.) 26, povećan za 10. Nasuprot tome smanjen je broj zaposlenih 13.462 1990. preko 6.309 1992. godine na 1.958 u 1993. godini. Za 1992. godinu prvi put je iskazana i "eksploatacija" s 30 organizacija i zaposlenih 4.190 a 1993. 33 i 4.100 zaposlenih. Šumski fond za 1993. godinu iskazan je sa 602.040 ha listača, 177.130 ha četinjača i 255.195 ha šikara te 1,412.000 m3 godišnjeg prirasta (za 1992. godinu prirast je iskazan s 1,351.000 m3. Dok je 1988. godine bio poseban institut za šumarstvo a poseban za pašnjake sada je ujedinjen u Institut za šume i pašnjake. U 1993. godini posječeno je ukupno 31.179 m3 drvne mase od čega 11.347 m3 četinjača i 19.832 m3 listača. Najveći dio je rudničko drvo s 5.710 m3 (četinjače 1.231 m3 a listače 4.479 m3) a pilanskog 3.803 m3 (četinjača 988 m3, listača 2.815 m3) itd. Očito je da nije uračunata masa koju je koristilo selo. Oskar Piškorić |