DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1995 str. 11     <-- 11 -->        PDF

A. Tomaševic: VIŠEGODIŠNJI REZULTATI ISTRAŽIVANJA USPJEHA POŠUMLJAVANJA NA KRŠU ALEPSKIM BOROM Šumarski lisl br. 7—8, CX1X (1995), 227—236
Slika 1. Buldožer TG 220 s kojim je podrivano tlo na području šumarije
»Zadar«, šumarski predjel »VOLOVSKI GAJ— KOZINO«
(Slikao: A. Tomaševic, 1984.)


Figure 1. Buldožer TG 220 used in undermining the soil on the grounds
of the »Zadar« forest management, in the area of »Volovski
Gaj - Kozino« (photo A. Tomaševic, 1984)


vrlo je visok. U prvoj vegetacijskoj periodi preživljavanje
iznosi 82,00%. Tek u desetoj vegetacijipreživljavanje
je za svega 2,00% manje u odnosu na prvu vegetacijsku
periodu. Možemo kazati daje uspjeh preživljavanja
više nego dobar.


U grafikonu 2. prikazana je krivulja rasta srednje visine.
Krivulja rasta srednje visine za prvih pet vegetacija
kretala se do visine 1,00 m, da bi naglo porasla u šestoj,
sedmoj, osmoj i devetoj vegetaciji, kad je dosegla
gotovo 4 m. Najveće visina izmjerene biljke iznosi 6,00
m, a najmanje 2,00 m.


4.2. Na području Šumarije Šibenik zasadili smo 739
jednogodišnjih sadnica alepskog bora, uzgojenih u kontejnerima
»Bosnaplast« dubine 12 cm. Pošumljavanje
je obavljeno u proljeće 1985. godine, a ujesen iste godine
preživjelo je 82,32% biljki. Preživljavanje zasađenih
biljki donosimo u grafikonu 3. U grafikonu 4. prikazana
je krivulja rasta srednje visine. Uspijeh preživljavanja
nakon prve vegetacijske periode iznosio je 82,32%
da bi u desetoj vegetaciji iznosio 63,97%, što možemo
smatrati dobrim uspjehom.
Krivulja rasta srednje visine alepskog bora u prvih
pet vegetacijskih perioda kretala se do visine 1 m, da bi
u desetoj vegetaciji dosegla visinu od 2,25 m. Najveća
visina iznosila je 4,40 m, a najmanja 0,80 m.


Razlog lošijeg uspjeha u preživljavanju i rasta u visinu
za prvih deset vegetacijskih perioda u odnosu na
postignute uspjehe na području Šumarije Zadar, trebamo
tražiti u težim uvjetima tla. Naime, na području Šumarije
Šibenik dubina podriva kretala seje do 50 cm, a
na području Šumarije Zadar i do dubine 80 cm.


4. 3. Na području Šumarije Split u njenom submediteranskom
dijelu na oko 600 m nad morem, pošumlja-
Slika 2. Podrivanje tla na području šumarije Šibenik, šumski predjel
»LOZOVAC—GULINI« godina 1985. (Slikao: A. Tomaševic).


Figure 2. Undermining of the soil on the grounds of the Šibenik
forest management »Lozovac — Gulini«, 1985. (photo: A. Tomaševic).


vanje je obavljeno na sve tri pokusne plohe s jednogodišnjim
sadnicama crnog bora i primorskog bora, uzgojenim
u »Bosnaplast« kontejneru dubine 12 cm.


Pošumljavanje pod kramp (Afforestation by and pickaxe,
cat in planting) zasađeno je 515 biljaka crnog bora
i 527 biljaka primorskoga bora. U grafikonu 5. donosimo
preživljavanje crnoga bora, gdje vidimo daje nakon
prve vegetacije preživjelo 86,72% zasađenih biljaka,
a nakon sedme vegetacije 65,97% zasađenih biljaka
(grafikon 7.). Krivulja rasta srednje visine za crni bor
prikazana je u grafikonu 6, a za primorski bor u grafikonu
8. Primorski bor u visinskom prirastu u prvih sedam
vegetacija pokazao je veći visinski prirast, stoje u skladu
s biološkim osobitostima ove vrste.


Kod crnog bora u sedmoj vegetaciji najveća visina
iznosila je 2,70 m, srednja visina 1,10 m i najniža 0,30


m.
Pošumljavanje u izbušene jamice bušilicom STIHL
08 (afforestation by planting into holes drilled by STIHL
08) također je obavljeno sa crnim i primorskim borom.
Zasadili smo 515 sadnica crnoga bora i 527 sadnica
primorskoga bora.
Uspijeh preživljavanja za crni bor prikazan je u grafikonu
9. Nakon prve vegetacije preživjelo je 82,14%
biljaka, da bi preživljavanje opadalo i u sedmoj vegetaciji
iznosilo svega 33,20%.
Krivulja rasta srednje visine za crni bor prikazana je
u grafikonu 10, a za primorski bor u grafikonu 12.
U sedmogodišnjem periodu crni bor dosegao je najveću
visinu od 1,60 m, srednju visinu do 0,90 m i najnižu
visinu od 0,30 m. Primorski bor u sedmogodišnjem
periodu dosegao je najveću visinu od 2,60 m, srednju
visinu od 0,90 m i najnižu od 0,30 m.