DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1995 str. 12 <-- 12 --> PDF |
A. Tomašević: VIŠEGODIŠNJI REZULTATI ISTRAŽIVANJA USPJEHA POŠUMLJAVANJA NA KRŠU ALEPSKIM BOROM Šumarski listbr. 7—8, CXIX (1995), 227—236 Pošumljavanje sadnjom na podrivanom tlu riperom (Afforestation by planting on soil undermined by riper), također je obavljeno crnim i primorskim borom. Crnog bora smo zasadili 528 sadnica, primorskog bora 527 sadnica. U grafikonu 13. donosimo rezultate preživljavanja za crni bor. Krivulja rasta srednje visine za crni bor data je u grafikonu 14, a za primorski bor u grafikonu 16. Crni bor je u sedmoj vegetaciji dosegao visinu od 2,5 m, srednju visinu od 1,30 m i najnižu visinu od 0,40 m. Primorski bor u sedmogodišnjem periodu imao je najveću visinu od 3,60 m, srednju visinu od 1,70 m i najnižu visinu od 0,50 m (vidi tablicu 1.). Ovom metodom priprema tla za pošumljavanje postignuti su podjednako dobro rezultati u preživljavanju nakon svih sedam vegetacijskih perioda, gdje praktično nema izumiranja sadnica nakon prve vegetacijske periode. U odnosu na prethodne dvije metode, podrivanje tla riperom pokazalo se najboljim. Krivulja rasta srednje visine za crni bor data je u grafikonu 14, a za primorski bor u grafikonu 16. Vidimo daje i krivulja rasta srednje visine za obe istraživane vrste pokazala daleko najbolji rezultat. ZAKLJUČAK — CONCLUSION 1. Provedena istraživanja pokazala su daje na kraškim površinama moguće primijeniti teške strojeve za pripremu tla za pošumljavanje. 2. Istraživanja su pokazala daje metoda podrivanja tla na kršu u današnjim uvjetima najoptimalnija glede uspjeha preživljavanja zasađenih biljaka i njihovog visinskog prirasta u prvim godinama. U našem slučaju radi se o višegodišnjim opservacijama i mjerenjima na pokusnim plohama. Rezultati tih istraživanja prikazani su u grafovima od 1-16. 3. Na području Šumarija: ZADAR I ŠIBENIK vršene su istraživanja. Desetogodišnje razdoblje opservacija sigurno je dovoljno da se može meritorno iznjeti stav o podrivanju tla na kršu (grafovi 1, 2, 3, 4). 4. Na području Šumarije Split za crni i primorski bor donosimo prikaz uspjeha preživljavanja i dinamike rasta u visini (grafovi od 5 do 16) gdje se vidi daje podrivanje u odnosu na pošumljavanje pod kramp i u izbušene jamice bušilicom daleko najuspješnije u sedmogodišnjem razdoblju. 5. Na području Šumarije Zadar, na podrivanom tlu riperom najveća visina alepskog bora u 10 godini života iznosi 6,00 m, a najmanja 2,00 m. 6. U Šibenskom području za sedam godina alepski bor dosegao je najveću visinu od 4,40 m, a najmanju od 0,80 m. Slika 3. Šumarija Šibenik, šumski predjel LOZOVAC — GULINI«, Slika 4. Samonikli dalmatinski crni bor (Pinus nigra Am. var. dalosam godina kasnije, 1993. (Slikao: A. Tomašević). matica) na otoku Braču, Nerežišće. (Snimio: A. Tomašević). Figure 3. The Šibenik forest management, the area of »Lozovac — Figure 4. Wild grown Dalmatian black pine (Pinus nigra Arn. var. .Gulini«, eight years later, in 1993 (photo: A. Tomašević). dalmatica) on the island of Brač, Nerežišće. (Photo: A. Tomašević). |