DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1995 str. 38     <-- 38 -->        PDF

M. Figurić: ŠUMARSTVO I PRERADBA DRVA - MOGUĆI SCENARIJI ODRŽ1VOG RAZVOJA
ma gdje je to jedini izvor prihoda stanovnika i gdje nema
infrastrukture, sirovina, stručnog osoblja i si., da bi
se organizirala neka druga proizvodnja (model kombinacije
individualne poljoprivredne i preradbe drva), 6.
relativno niska vrijednost ulaganja u pojedinačne proizvodne
objekte i po zaposlenom, 7. relativno ekološki
čista djelatnost, te 8. dugoročne tendencije povećanja
potrošnje drva i proizvoda od drva u svijetu.


Nesumnjivo da su do sada ostvareni rezultati preradbe
drva dobrim dijelom posljedica njezinih komparativnih
prednosti (velik udio domaćih sirovina, relativno
niska ulaganja u pojedine objekte itd.). No te, tzv.
komparativne prednosti nisu dovoljne za daljnji opstanak
i razvoj. Otuda i potreba za analizom njezinih konkurentskih
sposobnosti u budućnosti.


Preradba drva ima instalirane kapacitete za proizvodnju
gotovo svih proizvoda od drva za primarnu, doradnu
i finalnu fazu. Drvnopreradivački kapaciteti Hrvatske
dvostruko su veći od mogućih prihvata domaćeg tržišta,
a u proizvodnji ambalažnog papira i trostruko.


U situaciji kada razvijeni svijet možda već dolazi i
do granica mogućnosti tehnološkog razvoja te produktivnost
povećava iznalaženjem novih modela, tehnika i
organizacija upravljanja, hrvatska je preradba drva suočena
s ograničenjima koja proizlaze iz zastarjelosti tehnologije,
opreme i strojeva. U ovom se trenutku slobodno
može reći daje osuvremenjivanje domaće preradbe
drva preduvjet svih preduvjeta ne samo za povećanje
konkurentnosti na svjetskom tržištu, rasta proizvodnje i
izvoza, nego i opstanka na već osvojenim tržištima.


Najgora posljedica do koje bi mogla dovesti tehnološka
zastarjelost hrvatske drvne industrije je eliminacija
hrvatskih proizvoda s već osvojenih tržišta. Na starim
strojevima produktivnost se više ne može povećavati,
kvaliteta se eventualno može poboljšati uvođenjem


Šumarski list br. 7—8, CXIX (1995), 253—259


novih sustava kontrole, a cjenovna se konkurentnost gubi
upravo na slaboj produktivnosti.


Očigledno je da bez investiranja u novu tehnologiju
budućnosti hrvatskog izvoza postaje vrlo upitna, kako u
količinskom tako i u kvalitativnom smislu. Bez modernizacije
industrijske proizvodnje proizvoda od drva, naime,
jedino što će inozemnim tržištima u Hrvatskoj ubuduće
biti zanimljivo su sirovine, koje već sada čine dobar
dio našega izvoznog proizvoda. Iz tih razloga definiranje
resursne politike dobiva još više na značenju.


Struktura izvoza preradbe drva je vrlo promjenjljiva
iz godine u godinu, tako da se ne može govoriti o tendencijama,
već o stanju koje upućuje na zaključak daje
izvoz velikim dijelom nužnost, a ne orijentacija na više
obradbe. Dominira udjel grane 123 od 39%, ali je vrlo
visok udjel grane 122 od 35%, stoje vrlo nepovoljan
strukturni pokazatelj. To ujedno znači da će preradba
drva i dalje morati svoj opstanak i razvoj vezati za izvoz
proizvoda i usluga na svjetsko tržište. Pri tome treba
promijeniti i odrediti svoje ciljeve na novi način: povećanje
ukupnog izvoza i poboljšanje strukture izvoza u
korist proizvoda i usluga višeg i visokog stupnja obradbe
i višeg stupnja kvalitete proizvoda, što bi omogućilo
ulaz proizvoda u više cjenovne razrede, te omogućilo
ostvarivanje profita koji će poticati razvoj.


Dosadašnja praksa izvozne orijentacije pokazuje da
se prema izvozu najčešće odnosilo kao prema općem
cilju, datom samom po sebi. Izvoz se pretvorio u cilj
preživljavanja, a to je uvjetovalo neodgovarajuću izvoznu
strukturu.


U rastu preko izvoza dostupnost je tržišta ključna.
Poduzeća preradbe drva moraju se organizirati tako da
prihvate koncepciju "veće konkurentnosti", a ne da se
govori o komparativnim prednostima preradbe drva kao
pretpostavci razvoja.


4. DISKUSIJA - DISCUSSION
Poznato je daje u prošlosti bilo zemalja koje su se
obogatile na temelju korištenja ili preradbe prirodnih
resursa. Međutim, s obzirom na dugoročne trendove cijena
i korištenja prirodnih resursa, nije vjerojatno da će
se na popis najbogatijih zemalja ući samo zbog obilja
prirodnih resursa.


Uz to, a na osnovi prikazanih kvantitativnih pokazatelja
mogu se pretpostaviti krizna žarišta glede razvoja
preradbe drva:


1. limitiranost obnovljivih prirodnih resursa
2. loša eksploatacija obnovljivih prirodnih resursa
3. loše korištenje pri preradbi obnovljivih prirodnih
resursa
4. zastarjela instalirana tehnologija
5. neodgovarajuća struktura proizvodnih programa,
naročito u izvozu.
Iz tih razloga, upravljanje i iskorištavanje obnovljivih
prirodnih resursa postaje prvorazredan problem u
pokušaju stvaranja novog odnosa prema nacionalnoj politici
upravljanja prirodnim resursima. Zbog toga je potrebno
raskinuti sa starom logikom po kojoj će država
regulirti cijene sirovine, rokove plaćanja, odobravati ili
obustavljati uvoz ili stimulirati izvoz.