DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1995 str. 5 <-- 5 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI — ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS UDK 581.9 (Quercus ilex L.) (497.13) Šumarski list br. 7—8, CXIX (1995), 223—226 SINTAKSONOMSKA ISTRAŽIVANJA ŠUMA CRNIKE (Quercus ilex L.) U ISTOČNOJ ISTRI (HRVATSKA)* SYNTAXONOMICAL INVESTIGATIONS OF HOLM OAK (Quercus ilex L.) FORESTS IN EAST ISTRIA (CROATIA) Ivo TRINAJSTIĆ** SAŽETAK: Opća rasprostranjenost crnike (Quercus ilex L.) na čitavom području Istre dobro je proučena, ali su najnovija fitocenološka istraživanja pokazala da šume koje izgrađuje crnika u pojedinim dijelovima Istre nisu u sintaksonomskom smislu još u potpunosti poznate. Tako je ustanovljeno da šumske sastojine crnike u istočnom dijelu Istre, na potezu od Brestove na jugu do Mošćeničke Drage na sjeveru pripadaju posebnoj subasocijaciji crnikinih šuma - Orno-Quercetum ilicis cotinetosum. Taje zajednica dosad bila poznata jedino iz okolice Trsta u Italiji i ušća rijeke Mirne u Hrvatskoj. Ključne riječi: Šume crnike (Quercus ilex L.), Istra (Hrvatska) UVOD Crnika ili česmina -Quercus ilex L. ima značajnu toplica, Buzeta, Tunela Učka i drugdje, ali se tu razviulogu u biljnom pokrovu Istre. Na temelju sustavnih isja jedino u pukotinama i na policama okomitih stijena traživanja tijekom dugog razdoblja, opća rasprostrajužne ili jugozapadne ekspozicije i izgrađuje šumske sanjenost crnike u Istri danas nam je dobro poznata (usp. stojine. Anić 1945, 1958, Horvati ć 1963, Šegulja 1967, 0 fitocenološkim značajkama istarskih šuma crni 1970, Trinajsti ć i Šugar 1976, Suga r 1983, ke ima znatno manje podataka. Svakako najviše poda1984). Crnika u priobalnom dijelu Istre izgrađuje šum taka o šumama crnike u Istri donosi Horvati ć (1963), ske sastojine koje u dijelu od Plominskog zaljeva na koji iz dijelova južne Istre i otoka Velikog Brijuna istoku do Limskog kanala na zapadu tvore uži ili širi, objavljuje 9 fitocenoloških snimaka. Navedene sastoskoro kontinuirani pojas vazdazelene šumske vegeta jine u sintaksonomskom smislu pripadaju asocijaciji cije. Orno-Quercetum ilicis. Nešto kasnije Šegulja (1970) Crnika mjestimično i sjevernije od Limskoga kanaproučava istu zajednicu u širem području Labina (Lala i Plominskog zaljeva izgrađuje, također, veće ili mabinštini), ali tom prigodom ne objavljuje niti jednu finje danas sačuvane sastojine šuma ili makije, koje su tocenološku snimku. Međutim, nešto ranije u magistaruglavnom ograničene na zaštićene položaje strme istarskom radu koji se nalazi u rukopisu bilježi Šegulja ske obale, pa se tu vazdazelena vegetacija razvija eks-(1967) za područje Labinštine 13 fitocenoloških snimatrazonalno. ka as. Orno-Quercetum ilicis. Treba naglasiti da je crnika rasprostranjena i na Trinajstić i Šugar (1976) proučavaju šume mnogo mjesta u unutrašnjosti Istre, npr. oko Istarskih crnike u njihovu graničnom dijelu oko Vrsara i ušća ri jeke Mirne na zapadnoj obali Istre, gdje nalaze poseb nu subasocijaciju Orno-Quercetum ilicis cotinetosum, * Istraživanja su financirali JP "Hrvatske šume" i Ministarstvo te objavljuju 10 fitocenoloških snimaka. znanosti Republike Hrvatske ** Prof. dr. se. Ivo Trinajstić, Šumarski fakultet, HR-41000 Za1 Šugar (1983, 1984) spominje šume crnike u jugreb žnim dijelovima Istre, ali opet bez fitocenoloških sni |