DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1995 str. 53 <-- 53 --> PDF |
stitke upućene su i brzojavno počevši od predsjednika Sabora dr-a Nedeljka Mihanovića do mnogih suradnika te instituta iz inozemstva. Gradonačelnik Splita mr. Nikola Grabić uz pozdrav uručio je ravnatelju Instituta dr P. Malešu zlatnu plaketu Grb grada Splita, koju je dodijelila Komisija za javna priznanja grada Splita. Zatim su slijedile podjele nagrada djelatnicima koji su u Institutu radili neprekidno 30 i više godina. Na čelu je nestor Ante Jelavić , a slijede Andrija Tambača,KaticaGligo,MarijaZni darčić, Ante Gazzari, Josip Defilippis, Petar Maleš i Nikola Mladar. Akademija je završila koncertom opernog ansambla splitske opere i domjenkom na kojem su predstavljene navedene knjige. KRONIKA INSTITUTA ZA JADRANSKE KULTURE I MELIORACIJU KRŠA Predgovor ovoj knjizi napisao je Prof. dr. Branko Jeren, ministar znanosti i tehnologije, a slijedi ga uvodni članak pod naslovom "Uvjeti i razvoj 100 godišnjeg neprekidnog biotehnološkog znanstveno-istraživačkog rada na hrvatskom dijelu Mediterana". Oba teksta objavljena su i na engleskom jeziku. Slijede prikazi: I. Kronika Instituta od osnivanja 1894. do 1994. godine II. Rukovoditelji III. Djelatnost Zavoda pri Institutu IV. Popis znanstveno stručnih djelatnika Instituta od osnivanja do 1994. godine V. Popis radova djelatnika Instituta od 1894. do 1993. godine. Ad Kronika Iz Kronike saznajemo, daje "popularizaciju poljodjelskih znanja na podru čju Dalmacije u drugoj polovici osamnaestog stoljeća vršila Venecija i to preko "akademija" za promicanje pojedinih gospodarskih aktivnosti. Godine 1767. osniva se prva akademija u Splitu pod imenom "Societa economica de Spalato" koja se osim poljodjelstvom bavila i pitanjima obrta, trgovine i ribarstva". Dvadeset godina kasnije tj. 1787. Vencija osniva sličnu akademiju u Zadru, a 1788. godine i u Kaštel Lukšiću, dakle u neposrednoj blizini Splita. Propašću Venecije 1797. godine prestaju s radom i Akademije i do sedamdesetih godina XIX. stoljeća prosvjećivanje pučanstva prepušteno je "privatnoj inicijativi i pojedinaca, koja se ogleda u osnivanju niza "gospodarskih društava" diljem Dalmacije. Dalmacija sve do 1918. godine bila je pokrajina austrijske pole dvojne, Austro-ugarske monarhije s pokrajinskom upravom pod nazivom C. K. carskog namjesništva. Kada je 1868. godine u Beču osnovano Ministarstvo poljodjelstva, u djelokrugu kojeg bilo je i šumarstvo te služba uređivanja bujica, pri pokrajinskim upravama imenovani su i poljodjelski i šumarski nadzornici. Godine 1874. za terenski rad imenovan je i prvi poljodjelski učitelj, a njihov se broj do 1895. godine povisio na šest. Tih godina uviđa se, da bi za "bavljenje znanstvenom problematikom poljodjelstva ovog područja" trebalo osnovati posebnu instituciju, stoje uslijedilo 1894. godine. Te godine dekretom od 1. srpnja Ministarstvo poljodjelstva u Beču osniva C. K. Kemičko-gospodarstvenu pokušajnu postaju u Splitu21, koja 15. srpnja 1895. godine dobiva i prvi Statut. Statutom je određeno"unaprijediti dalmatinsko poljodjelstvo, posebno one grane proizvodnje koje imaju naročitu važnost, pogotovo vinogradarstvo, maslinarstvo i uzgoj svilene bube, putem rigorozno sprovađanih znanstvenih ispitivanja, kemijskih i mikroskopskih analiza ... izučavati bolesti kulturnog bilja u Dalmaciji i načine efikanse zaštite, analizirati i kontrolirati krmu; popularizirati putem predavanja i štampe rezultate istraživanja, obučiti obrazovanije gospodare u agrokemijske analize posebno one iz enokemije, davati savjete i uputstva zainteresiranom poljodjelcima, analizirati i izdavati dokumente o sastavu i tehnološkoj ispravnosti svih proizvoda poljodjelstva" (str. 2). Kako vidimo, u Statutu se ne navodi stočarstvo, a o unapređenju stočarstva nema podataka ni kasnije. Stoga je pedesetih godina, tada inženjer, Defilip 21C. K. znači carski kraljevski, jer je vla Prof. dr. Branko Jeren, ministar i izaslanik Predsjednika Republike dr. Franje Tuđmana dar bio car austrijski a kralj ugarsko-hrvatčestitka slavljeniku ski. |