DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1995 str. 55     <-- 55 -->        PDF

dova šumara treba dodatiiVrdoljak,
Ž.: Prilog poznavanju šumske vegetacije
Biokova. Acta Biocovica, Makarska
1983. Vol. II. str. 247 - 282.


U tom radu objavljeni su rezultati istraživanja
vegetacije Biokova Saveznog
instituta za pošumljavanje i melioraciju
krša u okviru teme "regresija i progresija
šumske vegetacije i tala na kršu."


Ad Znanstvene edicije


Publikacija Znanstvene edicije djelatnika
Instituta posljednjih pet godina
rada (1989- 1993) sadrži:


I. Tri izvorna rada devet autora o rezultatima
višegodišnjeg praćenja leta
maslinine muhe, djelotvornost botricida
na sivu plijesan vinove loze i njihovi
ostaci u moštu te Numerička klasifikacija
tala: eksperiment s podacima o
terra rossi Dalmacije.
II. Izvodi iz objavljenih znanstvenih
radova u časopisima donosi 16 radova
(27 autora). Šumarstvo je zastupano s
radom V. Topića : Gospodarenje
krškim šumama namijenjenim stočarstvu,
objavljenom 1993. godine u Glasniku
za šumske pokuse, Posebna izdanja
4.
III. Radovi izneseni na znanstvenim
skupovima i objavljeni u zbornicima. Na
popisuje 14 radova 19 autora. Šumarstvo
je zastupano s tri rada:
V. Topic: Otjecanje i erozioni gubici
u slivu Suvaje u zavisnosti od načina
korištenja zemljišta, referat održan na


X. Svjetskom šumarskom kongresu u
Parizu 1991.
J. Rogošič: i M. Kneževič:
Utvrđivanje gospodarske vrijednosti
najvažnijih vrsta "makije" (mediteransko
područje Hrvatske) sa skupa FAO,
Europske podsekcije za pašnjake i krmiva,
Chania 1993.
J. Rogošič: Popis i procjena gospodarske
vrijednosti zajednica gariga
na otoku Visu, južna Hrvatska. Referat
izložen na III. sjeveroameričkoj agrošumarskoj
konferenciji, Iowa, državno
sveučilište Ames, 1993.
Jedno pitanje. Zar autori tih tema ne
misle da rezultati njihovih istraživanja
ne zanimaju i šire šumarske krugove, što
če im biti omogučeno ako se objave i u
Šumarskom listu!


IV. Izvodi iz magistarskih radova,
njih sedam od kojih je jedan i J. Rogošič
a: Utvrđivanje gospodarske vrijednosti
najvažnijih biljnih vrsta gariga i
makije eumediteranskog područja Srednje
Dalmacije.
V. Izvodi iz doktorskih disertacija,
njih dvije od kojih jei V.Topiča: Upotrebljivost
nekih autoktonih i aloktonih
šumarskih vrsta kod pošumljavanja submediteranskog
krškog područja Dalmacije.
O toj temi objavio je Topič u Šumarskom
listu 1990. godine u člancima
Prirast nekih vrsta četinjača na submediteranskom
krškom području Dalmacije
(str. 441) i, u zajednici s B. Milo-
šem, Sušenje pinija (Pinus pinea L.) u
drvoredima na području Splita (str. 273).


VI. Izvodi iz tiskanih knjiga, dvije:
J. Defilippis: Obitelj ska gospodarska
Hrvatska i P. Maleš: istraživanja populacije
sorte plavac mali u cilju utvrđivanja
porijekla i zemljopisne rasprostranjenosti,
koju su dalmatinci - iseljenici
prenijeli u Kaliforniju gdje vrlo dobro
uspijeva i rodi kvalitetnim grožđem.
Završavajući ovaj prikaz o znalačkoj
organiziranoj proslavi stotinu godina
rada današnjeg Instituta za jadranske
kulture i melioraciju krša ne smije se mimoići
činjenica da je Institutu omogućio
nastavak rada na problematici šumarstva
i melioraciji krša započet još za
vrijeme rada Saveznog instituta za pošumljavanje
i melioraciju krša u Splitu.
Omogućio, jer je, 1962. godine, u svoj
sastav uključio i Šumsko-pokusnu postaju
u Splitu bez osiguranih materijalnih
sredstava za njezin rad. Potsjetimo
se, daje tada direktor Instituta bio inž.
Andrija Tambača, a u Šumsko-pokusnoj
postaji dva šumara - inž. Duško J e dlowski
i inž. Žarko Vrdoljak.


Kronici je dodana "zahvala institucijama
i organizacijama koje su novčano
potpomogli obilježavanje 100. godišnjice
Instituta za jadranske kulture i melioraciju
krša, Split". Među 30 organizacija
su i J. P. Hrvatske šume d.o. Zagreb
te Šumarski institut Jastrebarsko.


Oskar Piškorić