DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1995 str. 55 <-- 55 --> PDF |
dova šumara treba dodatiiVrdoljak, Ž.: Prilog poznavanju šumske vegetacije Biokova. Acta Biocovica, Makarska 1983. Vol. II. str. 247 - 282. U tom radu objavljeni su rezultati istraživanja vegetacije Biokova Saveznog instituta za pošumljavanje i melioraciju krša u okviru teme "regresija i progresija šumske vegetacije i tala na kršu." Ad Znanstvene edicije Publikacija Znanstvene edicije djelatnika Instituta posljednjih pet godina rada (1989- 1993) sadrži: I. Tri izvorna rada devet autora o rezultatima višegodišnjeg praćenja leta maslinine muhe, djelotvornost botricida na sivu plijesan vinove loze i njihovi ostaci u moštu te Numerička klasifikacija tala: eksperiment s podacima o terra rossi Dalmacije. II. Izvodi iz objavljenih znanstvenih radova u časopisima donosi 16 radova (27 autora). Šumarstvo je zastupano s radom V. Topića : Gospodarenje krškim šumama namijenjenim stočarstvu, objavljenom 1993. godine u Glasniku za šumske pokuse, Posebna izdanja 4. III. Radovi izneseni na znanstvenim skupovima i objavljeni u zbornicima. Na popisuje 14 radova 19 autora. Šumarstvo je zastupano s tri rada: V. Topic: Otjecanje i erozioni gubici u slivu Suvaje u zavisnosti od načina korištenja zemljišta, referat održan na X. Svjetskom šumarskom kongresu u Parizu 1991. J. Rogošič: i M. Kneževič: Utvrđivanje gospodarske vrijednosti najvažnijih vrsta "makije" (mediteransko područje Hrvatske) sa skupa FAO, Europske podsekcije za pašnjake i krmiva, Chania 1993. J. Rogošič: Popis i procjena gospodarske vrijednosti zajednica gariga na otoku Visu, južna Hrvatska. Referat izložen na III. sjeveroameričkoj agrošumarskoj konferenciji, Iowa, državno sveučilište Ames, 1993. Jedno pitanje. Zar autori tih tema ne misle da rezultati njihovih istraživanja ne zanimaju i šire šumarske krugove, što če im biti omogučeno ako se objave i u Šumarskom listu! IV. Izvodi iz magistarskih radova, njih sedam od kojih je jedan i J. Rogošič a: Utvrđivanje gospodarske vrijednosti najvažnijih biljnih vrsta gariga i makije eumediteranskog područja Srednje Dalmacije. V. Izvodi iz doktorskih disertacija, njih dvije od kojih jei V.Topiča: Upotrebljivost nekih autoktonih i aloktonih šumarskih vrsta kod pošumljavanja submediteranskog krškog područja Dalmacije. O toj temi objavio je Topič u Šumarskom listu 1990. godine u člancima Prirast nekih vrsta četinjača na submediteranskom krškom području Dalmacije (str. 441) i, u zajednici s B. Milo- šem, Sušenje pinija (Pinus pinea L.) u drvoredima na području Splita (str. 273). VI. Izvodi iz tiskanih knjiga, dvije: J. Defilippis: Obitelj ska gospodarska Hrvatska i P. Maleš: istraživanja populacije sorte plavac mali u cilju utvrđivanja porijekla i zemljopisne rasprostranjenosti, koju su dalmatinci - iseljenici prenijeli u Kaliforniju gdje vrlo dobro uspijeva i rodi kvalitetnim grožđem. Završavajući ovaj prikaz o znalačkoj organiziranoj proslavi stotinu godina rada današnjeg Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša ne smije se mimoići činjenica da je Institutu omogućio nastavak rada na problematici šumarstva i melioraciji krša započet još za vrijeme rada Saveznog instituta za pošumljavanje i melioraciju krša u Splitu. Omogućio, jer je, 1962. godine, u svoj sastav uključio i Šumsko-pokusnu postaju u Splitu bez osiguranih materijalnih sredstava za njezin rad. Potsjetimo se, daje tada direktor Instituta bio inž. Andrija Tambača, a u Šumsko-pokusnoj postaji dva šumara - inž. Duško J e dlowski i inž. Žarko Vrdoljak. Kronici je dodana "zahvala institucijama i organizacijama koje su novčano potpomogli obilježavanje 100. godišnjice Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša, Split". Među 30 organizacija su i J. P. Hrvatske šume d.o. Zagreb te Šumarski institut Jastrebarsko. Oskar Piškorić |