DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1995 str. 56 <-- 56 --> PDF |
STANJE EUROPSKIH SUMA REZULTATI PROCJENE 1994. U razdoblju od 27. 5. 1995. do 31. 5. 1995. u Jilovištu kraj Praga održanje 11. redovni sastanak europskih i sjeveroameričkih stručnjaka koji se bave utjecajem onečišćenja zraka na šume. Sastanku su bili nazočni predstavnici 27 europskih zemalja, SAD, Kanade, Europske unije, Ekonomske komisije UN za Europu, Zapadnog (Hamburg) i Istočnog (Prag) koordinacijskog centra za projekt ICP Forest (Međunarodni kooperativni program za procjenu i motrenje onečišćenja zraka na šume), predstavnici Europskog šumarskog instituta i dr. Na sastanku se najviše raspravljalo o izvješću u kojem je prikazano stanje europskih šuma za 1994. godinu, analizama tla i folijarnim analizama koje se provode na plohama 16x16 km, te problematici istraživanja na trajnim pokusnim plohama. Rezultati procjene stanja šuma proizlaze iz podataka 32 europske zemlje, dobivenih na 29.074 primjerenih ploha sa 648.425 stabala. Ove plohe pokrivaju oko 178,4 milijuna hektara šuma. Poboljšanje i pogoršanje nađeno je u različitim regijama, međutim, stanje šuma u Europi gledano u cjelini ponovno se pogoršalo u odnosu na prethodnu godinu. Rezultati transnacionalne procjene za 1994. godinu pokazuju daje 26,4% svih procjenjivanih stabala imalo veću oštećenost od 25%. To znači povećanje od 3,5% u usporedbi s odgovarajućom vrijednošću od 22,6% koliko je iznosila oštećenost oeropskih šuma u 1993. godini. U 1994., 12,1% stabala imalo je veći gubitak boje lišća, odnosno iglica od 10%. To je 2,1% više nego 1993. godine. S obzirom na dvije glavne grupe vrsta drveća 23,6% listača, odnosno 28.2% četinjača bilo je oštećeno u 1994. godini. To pokazuje daje stanje listača još uvijek nešto bolje nego četinjača. Stanje hrvatskih šuma također se stalno pogoršava. Učešće oštećenih stabala (stupnjevi 2 do 4) za sve vrste iznosilo je 1987-7,9%, 1988-9,5%, 1990-10,3%, 1992-15,6%, 1993-19,2%, da bi 1994. prekoračilo europski prosjek od 26,4 i doseglo zabrinjavajućih 28,8%. Od listača u europskim šumama najviše su bili oštećeni hrastovi (listopadni) sa 30,1%, a od četinjača obična jela sa 31,9% te obična smreka sa 30,8%. Posebna analiza provedena je za 12 vrsta drveća u razdoblju 1988. do 1994. godine. Uz izuzetak obične jele oštećenost svih drugih analiziranih vrsta stalno se povećavala kroz čitavo ovo razdoblje. Posebno su karakteristični podaci za sitkansku smreku koja je 1988. bila oštećena 2,3%, a 1994. godine 20,3%. Sličan odnos je utvrđen i kod alepskog bora, čija se oštećenost za ovo razdoblje povećala sa 5,3 na 22,1%. Nepovoljne vremenske prilike, posebno suša i visoke temperature, insekti, gljive, polucija i šumski požari smatraju se glavnim uzročnicima oštećenosti europskih šuma. Utvrđen je međutim, samo ograničeni broj poznatih izvora onečišćenja koji izravno uzrokuju propadanje šuma. Za druga područja smatra se da je onečišćenje zraka više predsiponirajući čimbenik koji dovodi do slabljenja šumskih ekosustava. U cilju boljeg razrješenja odnosa oštećenost šuma i onečišćenja zraka nastoji se što više intenzivirati istraživanja na trajnim pokusnim plohama (Razina II). Pored zemalja članica EU Hrvatska je jedna od pet zemalja koje nisu članice te grupacije, a koja je aktivno uključena u ta istraživanja. Pored Hrvatske to su Češka, Mađarska, Norveška i Švicarska. Nama ova istraživanja ne omogućuju samo otkrivanje uzroka koji dovode do propadanja naših šuma, već i mnogo više od toga. Ona nas obvezuje da usvojimo najmodernije metode istraživanja koje se danas koriste u svijetu, te kroz to obrazujemo kadrove. Jedino tako obrazovani stručnjaci moći će ravnopravno surađivati s najpoznatijim svjetskim ekspertima na promicanju našeg i svjetskog šumarstva. Zagreb, 01.06. 1995. g. Dr. se. Nikola Komlenović Sudionici 11. redovnog sastanka održanog u Pragu (27-31. 5. 1995.) M. Petar Jurjević |