DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1995 str. 56     <-- 56 -->        PDF

STANJE EUROPSKIH SUMA
REZULTATI PROCJENE 1994.


U razdoblju od 27. 5. 1995. do 31.


5. 1995. u Jilovištu kraj Praga održanje
11. redovni sastanak europskih i sjeveroameričkih
stručnjaka koji se bave utjecajem
onečišćenja zraka na šume. Sastanku
su bili nazočni predstavnici 27
europskih zemalja, SAD, Kanade, Europske
unije, Ekonomske komisije UN
za Europu, Zapadnog (Hamburg) i Istočnog
(Prag) koordinacijskog centra za
projekt ICP Forest (Međunarodni kooperativni
program za procjenu i motrenje
onečišćenja zraka na šume), predstavnici
Europskog šumarskog instituta
i dr.
Na sastanku se najviše raspravljalo


o izvješću u kojem je prikazano stanje
europskih šuma za 1994. godinu, analizama
tla i folijarnim analizama koje se
provode na plohama 16x16 km, te problematici
istraživanja na trajnim pokusnim
plohama. Rezultati procjene stanja
šuma proizlaze iz podataka 32 europske
zemlje, dobivenih na 29.074 primjerenih
ploha sa 648.425 stabala. Ove
plohe pokrivaju oko 178,4 milijuna
hektara šuma.
Poboljšanje i pogoršanje nađeno je
u različitim regijama, međutim, stanje


šuma u Europi gledano u cjelini ponovno
se pogoršalo u odnosu na prethodnu
godinu.


Rezultati transnacionalne procjene
za 1994. godinu pokazuju daje 26,4%
svih procjenjivanih stabala imalo veću
oštećenost od 25%. To znači povećanje
od 3,5% u usporedbi s odgovarajućom
vrijednošću od 22,6% koliko je iznosila
oštećenost oeropskih šuma u 1993. godini.


U 1994., 12,1% stabala imalo je veći
gubitak boje lišća, odnosno iglica od
10%. To je 2,1% više nego 1993. godine.


S obzirom na dvije glavne grupe
vrsta drveća 23,6% listača, odnosno
28.2% četinjača bilo je oštećeno u 1994.
godini. To pokazuje daje stanje listača
još uvijek nešto bolje nego četinjača.
Stanje hrvatskih šuma također se stalno
pogoršava. Učešće oštećenih stabala
(stupnjevi 2 do 4) za sve vrste iznosilo
je 1987-7,9%, 1988-9,5%, 1990-10,3%,
1992-15,6%, 1993-19,2%, da bi 1994.
prekoračilo europski prosjek od 26,4 i
doseglo zabrinjavajućih 28,8%.


Od listača u europskim šumama najviše
su bili oštećeni hrastovi (listopadni)
sa 30,1%, a od četinjača obična jela
sa 31,9% te obična smreka sa 30,8%.


Posebna analiza provedena je za 12
vrsta drveća u razdoblju 1988. do 1994.
godine. Uz izuzetak obične jele oštećenost
svih drugih analiziranih vrsta stalno
se povećavala kroz čitavo ovo razdoblje.
Posebno su karakteristični podaci
za sitkansku smreku koja je 1988.
bila oštećena 2,3%, a 1994. godine
20,3%. Sličan odnos je utvrđen i kod
alepskog bora, čija se oštećenost za ovo
razdoblje povećala sa 5,3 na 22,1%.


Nepovoljne vremenske prilike, posebno
suša i visoke temperature, insekti,
gljive, polucija i šumski požari smatraju
se glavnim uzročnicima oštećenosti
europskih šuma. Utvrđen je međutim,
samo ograničeni broj poznatih izvora
onečišćenja koji izravno uzrokuju
propadanje šuma.


Za druga područja smatra se da je
onečišćenje zraka više predsiponirajući
čimbenik koji dovodi do slabljenja šumskih
ekosustava.


U cilju boljeg razrješenja odnosa
oštećenost šuma i onečišćenja zraka nastoji
se što više intenzivirati istraživanja
na trajnim pokusnim plohama (Razina
II).


Pored zemalja članica EU Hrvatska
je jedna od pet zemalja koje nisu članice
te grupacije, a koja je aktivno uključena
u ta istraživanja. Pored Hrvatske
to su Češka, Mađarska, Norveška i Švicarska.
Nama ova istraživanja ne omogućuju
samo otkrivanje uzroka koji dovode
do propadanja naših šuma, već i
mnogo više od toga. Ona nas obvezuje
da usvojimo najmodernije metode istraživanja
koje se danas koriste u svijetu,
te kroz to obrazujemo kadrove. Jedino
tako obrazovani stručnjaci moći će ravnopravno
surađivati s najpoznatijim svjetskim
ekspertima na promicanju našeg
i svjetskog šumarstva.


Zagreb, 01.06. 1995. g.
Dr. se. Nikola Komlenović


Sudionici 11. redovnog sastanka održanog u Pragu (27-31. 5. 1995.) M. Petar Jurjević




ŠUMARSKI LIST 7-8/1995 str. 57     <-- 57 -->        PDF

Defolijacija svih vrsta drveća po klasama i agregatima klasa (1994.)


Procjenji


vana


Zemlja učesnica


površina
1000 ha


IP


0 1 2 3+4 2+3+4


(oštečenost)


Austrija 2968 6397 59,9 32,3 7,1 0,7 7,8
Bjelorusija 6001 9788 15,6 47,0 35,3 2,2 37,4
Belgija 602 2487 43,0 40,1 15,6 1,3 16,9
Bugarska 3314 6625 31,8 39,3 25,1 3,8 28,9
Hrvatska 1175 2174 46,2 25,0 24,6 4,2 28,8
Češka 2630 14342 8,7 31,6 53,8 5,9 59,7
Danska 466 1296 38,7 24,8 28,9 7,6 36,5
Estonija 1135 2184 46,4 37,9 14,6 1,1 15,7
Finska 15304 63,2 23,8 11,9 1,1 1,1 13,0
Francuska 13100 10672 72,4 19,2 7,3 1,1 8,4
Njemačka 10207 8034 36,3 39,3 22,9 1,5 24,4
Grčka 2034 1888 38,0 38,8 18,5 4,7 23,2
Mađarska 1600 22304 41,9 36,4 15,8 5,9 21,7
Irska 285 441 procjenjivane samo petinjace
Italija 7699 5854 56,6 23,9 16,0 3,5 19,6
Latvija 2661 9154 24,0 46,0 27,0 3,0 30,0
Litva 1823 1761 14,8 59,8 23,5 1,9 25,4
Luksemburg 86 1169 33,2 32,0 31,0 3,8 34,8
Moldavija 1141 21451 procjenjivane samo četinjače
Nizozemska 281 31475 60,7 19,9 16,5 2,9 19,4
Norveška 13700 8412 37,9 34,6 22,4 5,1 27,5
Poljska 8654 27780 5,2 39,9 51,9 3,0 54,9
Potrugal 3370 4410 63,8 30,5 5,4 0,3 5,7
Rumunjska 6244 184396 47,7 31,1 18,1 3,1 21,2
Rusija 31592 procjenjivane samo četinjače
Slovačka 1185 4324 14,7 43,5 36,2 5,6 41,8
Slovenija 1071 816 41,0 43,0 13,0 3,0 16,0
Španjolska 11792 10656 ,38,4 42,2 13,0 6,4 19,4
Švedska 20009 15080 procjenjivane samo četinjače
Švicarska 1186 1958 31,8 45,6 20,0 2,6 22,6
Ukrajina 2021 3469 22,5 45,1 30,0 2,5 32,4
V. Britanija 2200 8808 42,8 43,3 13,0 0,9 13,9