DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1995 str. 9 <-- 9 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI — ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS UDK 630* 232.322.9 (Pinus sp.) Šumarski list br. 7—8, CXIX (1995), 227—236 VIŠEGODIŠNJI REZULTATI ISTRAŽIVANJA USPJEHA POŠUMLJAVANJA NA KRŠU ALEPSKIM BOROM (Pinus halepensis Mili.), CRNIM BOROM (Pinus nigra Arn.) I PRIMORSKIM BOROM (Pinus pinaster Ait.) KOD TRI RAZLIČITE METODE PRIPREME TLA ZA POŠUMLJAVANJE THE LONGTERM RESEARCH RESULTS OF THE AFFORESTATION SUCCESS OF THE KARST BY ALEPO PINE (Pinus halepensis Mill.), ASTRIAN PINE (Pinus nigra Arn.) AND MARITIME PINE (Pinus pinaster Ait.) WITH REGARD TO THE THERE DIFFERENT METHODS OF SOIL PREPARATIONS FOR AFFORESTATION Ante TOMAŠEVIĆ* SAŽETAK: U članku autor iznosi višegodišnje rezultate istraživanja na pošumljavanju krša u području Šumarija: »Zadar«, »Šibenik« i »Split«. Na zadarskom i šibenskom području pošumljavanje je obavljeno jednogodišnjim sadnicama alepskog bora, na podrivanom tlu, riperom. Na podrušju Šumarije »Split« u njenom submediteranskom dijelu, u šumarskom predjelu »Vrba«, na oko 600 metara nad morem, pošumljavanje je obavljeno jednogodišnjim sadnicama crnog i primorskog bora, gdje smo pripremu tla obavili na tri načina i to: sadnjom pod kramp, sadnjom u izbušene jamice bušilicom »ST1HL 08« i sadnjom na podrivanom tlu. Na zadarskom području korišten je alepski bor uzgojen u polietilenskim cijevima, promjera 6 cm i dubine 28 cm. Na šibenskom i splitskom području sadnice su uzgojene u »bosnaplast« kontejeneru, dubine 12 cm. Višegodišnje rezultate preživljavanja zasađenih biljaka i dinamiku rasta srednje visine donosimo u grafikonima 1-16. Rezultati ovih istraživanja nedvojbeno govore u prilogu podrivanja tla riperom, koja je dala najbolje rezultate glede preživljavanja zasađenih biljaka, kao i rasta u visinu u samom startu. Ključne riječi: alepski bor, crni bor, primorski bor, bušilica »ST1HL 08«, buldožer, riper, kramp, podrivanje tla, ljetna suša, preživljavanje, konzervacija vlage u tlu, visinski rast. 1. UVOD I PROBLEMATIKA — INTRODUCTION AND PROBLEM Organizirani rad na pošumljavanju krša u Hrvatskoj me su i šume platile danak, tada vidimo da je krških započet je davne 1878. godine, dakle prije 117. godina. goleti, kamenih pustoši u Hrvatskoj gotovo isto toliko Od tada pa do danas nismo uspjeli pošumiti naše kraške kao i prije 117 godina. goleti niti 1%. Kada uzmemo u obzir i požare koji su Moramo reći da je šumarska struka u ovom dugač harali na kršu a posebno srbočetničku agresiju, rat u ko kom razdoblju ipak uspjela savladati tehniku pošumljavanja i od početka neuspjeha preživljavanja zasađenih biljaka danas ipak postižemo zavidne rezultate, a usDr. se. Ante Tomašević, Šumarski fakultet Zagreb pjeh preživljavanja se kreće i preko 95%. Dakle osvojene |