DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1995 str. 12 <-- 12 --> PDF |
J. Vukelić: PROVEDBA ZAKONA O LOVU Šumarski list br. 9—10. CXIX (1995). 29.V29S niti ranije odnose i shvaćanja, jer za promjenu našeg odnosa i svijesti morali bismo čekati i jedno stoljeće. Kako to rade druge zemlje neka ilustrira nekoliko primjera. Samo jedna fazanerija na sjeveru Češke sa stočetrdesetgodišnjom tradicijom odstreli godišnje više fa zana nego cijela Hrvatska. Isto tako je znakovita godišnja usporedba odstrela srneće divljači od 6.000 kom. u Hrvatskoj naprama 220.000 komada u Austriji. Mi praktički nemamo običnog jelena u zlatnoj medalji dok ne prijeđe iz Mađarske, a on je kod nas skuplji. POSLJEDICE RATA NA LOV I LOVNI TURIZAM Rat je i na lovnu djelatnost ostavio katastrofalne posljedice. Primjera radi, odstrel jelenske divljači se u 1993. godini u odnosu na 1990. smanjio sa 3.197 na 1.147, srneće divljači sa 10.265 na 5.363, fazana sa 140.000 na 75.000 itd. Nema sumnje daje to pored ostalog i posljedica smanjenja matičnih fondova, izrazito velikog krivolova, nekontroliranog posjedovanja oružja, nedostatka prave lovačke aktivnosti u lovištima i drugo. Na tek oslobođenom i još nedostupnom području Hrvatske po novom Zakonu o lovu formirano je 76 državnih lovišta čiji će status uskoro biti riješen, a prostiru se na približno 606.000 ha. Na tom području fondovi divljači i cjelokupna lovna aktivnost su devastirani pa ću citirati primjer koji je nedavno objavljen u našem tisku, a prenesen je iz Beograda: u bivšem čuvenom "saveznom" iločkom lovištu "Jelen" odstreljen je i posljednji jelen lopatar pa je to nekad poznato lovište potpuno pusto. S druge pak strane strani lovci su se većim dijelom već preselili u Mađarsku, Češku, Poljsku i druge istočnoeuropske zemlje. Ne samo Zbog ratne nesigurnosti već je u nabrojenim zemljama odstrel divljači jeftiniji, izbor daleko veći. Hrvatska mora, slično kao i u drugim djelatnostima, iskoristiti neizmjerene potencijale svojih raznolikih staništa, prionuti radu i redu u lovištima, napuniti fondove divljači i "razigrati" ponudu, krivolov putem lovočuvarskih službi inspekcije i policije svesti na minimum, i primjeniti druge mjere koje proizlaze iz Zakona o lovu. Nema sumnje da će samo tako naše prednosti izražene kroz relativno nepromijenjenu i sačuvanu prirodnu strukturu, raznolika i bogata staništa, veliki broj životinjskih vrsta i druge potencijale doći do izražaja. No moramo biti temeljito svjesni da su to samo potencijali. OSNOVNE POSTAVKE I DOSADAŠNJA AKTIVNOST NA PROVEDBI ZAKONA Zakon o lovu inaugurirao je dominalni vlasnički sustav u kojem pravo lova pripada vlasniku zemljišta, a on ukoliko ga ne koristi dobija za to naknadu. Postoje dva osnovna tipa lovišta, vlastita koja ustanovljuju državne institucije i provode natječaje, nadzor i drugo i zajednička sastavljena od površina više vlasnika na kojima te ingerencije pripadaju županijama. Najmanja površina lovišta iznosi 1000 ha, a osim vlasničkih odnosa pri formiranju lovišta vodi se računa o ekološkoj cjelovitosti, dnevnoj i sezonskoj migraciji divljači, prirodnim granicama i slično jer se enklave i poluenklave i drugih lovišta mogu obuhvatiti vlastitim lovištem. U ovim generalnim okvirima na približno 1.800.000 ha lovne površine Hrvatske (nešto ispod 35%) ustanovljeno je 320 vlastitih (državnih lovišta) kojima je Odlukama Vlade RH iz prosinca 1994. godine određena namjena. Kasnije su te Odluke u skladu sa Zakonom o lovu nešto izmijenjene pa konačno imamo situaciju da će se pravo koncesija na 30 godina ostvarit u 29 lovišta, pravo lovozakupa na 10 godina u 165 lovišta, 76 je trenutno neraspoređeno, a u 50 pravo lova uz određene uvjete pripada javnom poduzeću "Hrvatske šume". Prvi natječaji raspisani su u ožujku i travnju ove godine, a u tijeku je i primanje prvih lovnogospodarskih osnova. Od donošenja Zakona donijeta su i tri nužna podzakonska propisa, Pravilnik o lovostaji, Pravilnik o izradi plana zaštite divljači na površinama izvan lovišta i Pravilnik o sadržaju, načinu izrade i postupku donošenja odnosno odobravanja lovnogospodarske osnove, programa uzgoja divljači i programa zaštite divljači, a u veljači 1995, godine i Uredba Vlade Hrvatske o izmjenama i dopunama Zakona o lovu. Uredba rješava problematiku koja je nužna za dinamiku provedbe Zakona, tj. omogućava da se natječaji provedu osim na temelju izrađene lovnogospodarske osnove i na temelju akta o ustanovljenju lovišta koji sadržava sve neophodne elemente za provedbu natječaja. Drugi dio Uredbe rješava problematiku ranijih ugovora i lovozakupnina dok se ne provedu novi natječaji i ne sklope novi ugovori. Nakon formiranja svih lovišta, provedbe natječaja i sklapanja novih ugovora Uredba neće biti potrebna. Ostali pravilnici su u izradi i sigurno će do veljače 1996. do kad je zakonski rok biti gotovi. |