DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1995 str. 18 <-- 18 --> PDF |
V. Topic: UTJECAJ ŠUMSKE VEGETACIJE NA SUZBIJANJE EROZIJE U BUJIČNIM SLIVOVIMA -Šumarski lisl br. 9—10, CXIX (1995), 299-303 PRIRODNE ZNAČAJKE OBJEKTA — Natural caracteristic of object Sliv Suvave zauzima površinu od 1.823,0 ha, s dužinom glavnog toka od 10,1 km i ukupnom dužinom O BUJICA SUVAVA -BASIN OF SUVAVA INI I 111 BOROVE KULTURE -PINE CULTURE 111 II I II PANJAČE-STUMPS ŠIKARE -SHRUBS GOLETI-KRŠKI PAŠNJACI-ROCKY GROUNDS POLJOPRIVREDNE POVRŠINE -AGRICULTURAL AREAS ŽARIŠTA ER07IJE -FOCUSES OF EROSION Slika I. Položaj i struktura površina sliva bujice Suvava Figure I. Position and surface strukture of the torrent Suvava basin većih i manjih protoka - vododerina od 20,8 km. Izduženog je oblika, u pravcu sjeveroistok-jugozapad i prostire se između 460 i 961 m n.v. (si. 1). Klima ovog područja je submediteranska, sa srednjom godišnjom temperaturom od 12,9 °C. Srednja godišnja količina oborina, za razdoblje 1973. - 1993. godine iznosila je 1329,4 mm, a maksimalna količina od 1882 mm zabilježena je 1976. godine. Najveći dio oborina pada u tijeku jeseni i to često u obliku pljuskova, a najmanji dio u ljetnom razdoblju. U Muću imamo prosječno godišnje 92 kišna dana, od čega 18 erodibilnih. U geološkom smislu, sliv je vrlo raznolik. Zastupljene su formacije donjeg i srednjeg trijasa, liasa, jure i kvartara. Najveće površine prekrivaju šupljikavi dolomiti, tamni vapnenci donjeg liasa i vapnenac srednje jure. Na trijaskim materijalima uglavnom nalazimo litogena tla, na vapnencima jure plitka smeđa tla, dok iz kvartara postoje manje površine sa crvenicom. Najveći dio površine sliva, u vegetacijskom pogledu, pripada području rasprostranjenja zajednice hrasta medunca i bijelog graba. Suma je skoro čitavog sliva potisnuta i nalazi se u različitim stadijima degradacije, od panjače i šikare do kamenjare (goleti). Borove kulture zauzimaju samo 10,7% površine sliva i one su dobrim dijelom smirile erozijska žarišta u tom dijelu sliva, površine šikara i panjača 21,8%, goleti zauzimaju 50,4%, poljoprivredne površine 16,7%, a pod putovima je 0,4%. METODA RADA — Work method U tijeku 1971. godine, u slivu Suvave, formirane su i postavljene tri eksperimentalne plohe (B., B2, B,). Sve eksperimentalne plohe nalaze se na nagibu od 28,8%, sa svojim recipijentima i odgovarajućim biljnim pokrivačem (si. 2). Nakon osnivanja ploha B1 bila je bez biljnog pokrivača do 1977. godine kada je na njoj posađena brnistra (Spartium junceum L.) koja pun učinak počinje davati od 1981. godine. Zbog toga se ploha B^ u tom razdoblju može smatrati kao ploha bez biljnog pokri vača (gola površina). Od 1982. godine ploha je pod vegetacijom (90% brnistra, 10% šmrika). Uzimanje uzoraka vode i nanosa iz recipijenata počelo je 17. siječnja 1973. godine, a njihove analize obavljene su u labaratoriju Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu. Podaci površinskog otjecanja vode i gubici tla, obrađeni su i analizirani za razdoblje 1973. - 1981. godine, razdoblje kada je ploha bila bez vegetacije (gola površina) i za razdoblje 1982. - 1993. godine kada je ploha pod vegetacijom. REZULTATI ISTRAŽIVANJA — Research results U razdoblju od 1973. do 1981. godine godišnje koU tom razdoblju otjecanje i zemljišne gubitke na ličine oborina kretale su se od 968,6 do 1881,9 mm, a plohi Bv plohi bez vegetacije (goloj površini), izazvasrednja godišnja vrijednost je iznosila 1464,7 mm. le su oborine od 2,5 - 136,5 mm. Od ukupno 870 ki |