DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1995 str. 31 <-- 31 --> PDF |
M. Grubesić, B. Njakara, J. Tomljanović: ANALIZA TROFEJA MUFLONA ODSTRIJEIJENIH NA POLUOTOKU PELJEŠCU Šumarski list br. 9—10, CXIX (1995), 305-316 ti koliki je stvarni prirast imao rog u prvoj godini. (2) Kasno (ljetno ili jesensko) janjenje. Vrlo mlada grla ulaze u zimu s vrlo malim rogovima iako u kasnijim godinama rast roga napreduje. Početni zaostatak se odražava više ili manje cijelog života. Sto se gospodarenja tiče takvu janjad trebalo bi odstreljivati. U praksi se nameće potreba da se takva janjad ostavlja zbog velikih gubitaka koje uzrokuje čagalj i niskog brojnog stanja koje je uzrokovao rat, unatoč stalnom zaostatku trofeja. Među dvadeset promatranih grla cak 7 je iz kasnog janjenja. Dinamika rasta roga po godinama starosti data je u tablici 4, dok grafikon 5 daje prosječni rast roga za svih 19 trofeja (za jedan trofej nije utvrđen godišnji rast rogova, a za jedan trofej nije utvrđen prirast u drugoj i trećoj godini pa je tu uzeto u obzir samo 18 podataka). Grafikon 5. Prosječni rast rogova muflona u pojedinim godinama Diagramm 5. Durchschnittswuchs der Mufflonhorner in verschiedenem Alter - Lijevi rog - Desni rog godinestarosti Usporedbom grafikona 5 s rezultatima na osnovi podataka s 4 lokaliteta u Europi (Koubek i Hrabe 1987) došlo je do istovjetnog oblika grafikona koji ima maksimum rasta roga u drugoj godini. Usporedbom apsolutnih vrijednosti rasta roga po godinama za 7 europskih populacija muflona koje su date tabelarno od navedenih autora, vidimo da se prosječni rast rogova OŠTEĆENJA ROGOVA Kod detaljne analize i premjera trofeja primijećeno je da su kod pojedinih primjeraka vrhovi rogova znatno oštećeni. Uzrok oštećenja uglavnom je lomljenje uslijed međusobnih borbi ili udaranja u stabla (frustracija), a manjim dijelom je kao posljedica brušenja. Pregledom položaja rogova spram glave i uspoređujući trofeje međusobno, uočeno je da bi oštećenost mogla biti u korelaciji s rasponom rogova. Da bi dobili odgovor na ovu pretpostavku u tablici 5 iznijete su vrijednosti raspona i procijenjena oštećenja za svaki pojedini trofej, a na osnovi toga načinjen je i grafikon 6. Promatranjem podataka i grafikona uočava se podudarnost raspona i oštećenosti. Raspon je u obrnutoproporcionalnom odnosu s veličinom oštećenja vrhova rogova. kretao od 15,7—22,4 cm u prvoj godini, zatim 15,3— 25,4 cm u drugoj godini, 9—17 u trećoj, 7—11 cm u četvrtoj i 3—6,9 cm u petoj godini. Rastu roga u prvoj godini trebalo bi dodati vrijednosti oštećenja, tako bi dobili stvarni rast u prvoj godini. Dodavanjem oštećenja dužini rogova za prvu godinu (graf 5) dobili bi prosječni stvarni rast roga u prvoj godini. Kako su oštećenja različita od jedinke do jedinke, najbolje je svakom trofeju individualno dodati veličinu oštećenja. Zbrojem godišnjeg rasta roga u dužinu i ukupne dužine rogova dobivenih iz podatka u trofejnom listu, odnosno izmjerom neposredno nakon odstrela, uočava se stanovita razlika. Uglavnom je ukupna dužina iz trofejnog lista veća od zbroja dobivenog zbrajanjem godišnjeg prirasta. Tomu je uzrok sljedeće: — ocjenjivanje po službenoj komisiji CIC-a na izložbama vršeno je nekoliko mjeseci pa i godina nakon odstrela, te je moguće da je došlo djelomično do usuha trofeja — nesumnjivo da je rad službene komisije CIC-a izvršen s više iskustva te s opremom i u uvjetima koji omogućavaju veću preciznost — prilikom obrade trofeja može doći do djelomičnog oštećenja (skraćenja) na bazi, pa je dužina manja za koji milimetar. Zakrivljenost rogova izražava se brojem bodova u trofejnom listu koji se dodjeljuje prema tablici od 0— 5. Obzirom daje međunarodna komisija za ocjenjivanje trofeja (CIC) donijela promjene u ocjeni ovog elementa, nije nam poznato koji su trofeji ocjenjivani po novim, a koji po starim pravilima. Uvidom u službene trofejne listove zapaža se da je kod velike većine trofeja ocjena zakrivljenosti maksimalna. Zbog toga je na dvadeset dodatno mjerenih trofeja uzeta i mjera zakrivljenosti u centimetrima. Vrijednosti dobivene mjerenjem lijevog i desnog roga izražene u centimetrima nalaze se u tab. 5. Na osnovi apsolutnih iznosa zakrivljenosti vidljivo je da pelješki mufloni imaju, bez obzira na promjenu propisa, maksimalni broj točaka za zakrivljenost. — Hornbeschadigung Grafikon 5. Prikaz odnosa raspona i oštećenja rogova muflona, lovište Pelisac Diagramm 6. Das Verhaltniss zwischen der Spannbreite und Beschadigung der Mufflonhorner Jagdrevier Pelisac 601 -y"^ /h /.- A/ \/w x/ Raspon —<— Procjena oštećenosti X^l^S^A-rA 1 2 3 4 5 6 7 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 |