DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1995 str. 35 <-- 35 --> PDF |
PRETHODNO PRIOPĆENJE — PRELIMINARY COMMUNICATION UDK 630* I I 1.772 (Corpino hctuli — Quercctum rohoris subass. lypicum Anid 1959 emend. RauS 1969), Šumarski list hr. 9—10. CXIX(1995), 317-322 RAZDIOBA OBORINA U ZAJEDNICI HRASTA LUŽNJAKA I OBIČNOGA GRABA NA PODRUČJU SLIVA ČESME UTJECANA STAROŠČU I VRSTOM DRVEĆA DISTRIBUTION OF PRECIPITATION IN THE COMMUNITY OF PEDUNCULATE OAK AND COMMON HORNBEAM AT THE AREA OF ČESMA BASIN INFLUENCED BY THE AGE AND SPECIES OF TREES Vlado KREJČI, Boris VRBEK* SAŽETAK: Sumsko-ekološka istraživanja oslanjaju se na usku vezu između strukture i starosti sastojina s načinom unošenja onečišćenja oborinama u njih. Radi što čvršćeg uporišta i mogućnosti kvantificiranja unošenog onečišćenja, izučavane su površine krošanja, volumeni krošanja, omjer smjese po vrstama drveća u sastojinama hrasta lužnjaka i običnoga graba određenih starosti (mlade, srednjedobne, zrele). U mladim sastojinama je slijevanje oborina niz deblo po lm1 površine krošanja hrasta lužnjaka 23,9 puta veće nego u starim sastojinama, a kod običnoga graba taj odnos je samo 4,3 puta veći. Od ukupnih oborina koje padnu na sastojinu u tlo mladih sastojina slijevanjem niz deblo dolazi 10,4%, a kod starih sastojina 0,9% oborina. Prokopavanjem kroz krošnje drveća najmanje oborina (74,7%) dolazi na tlo srednjedobnih, a podjednako (85%) na tlo mladih i starih (zrelih) sastojina. Intercepcija je najveća u srednjedobnim (21,9%), osrednja u starim (15,6%), a najmanja (2,3%) u mladim sastojinama hrasta lužnjaka i običnoga graba. Vrijednosti pH oborina sakupljenih na hrastu lužnjaku i običnome grabu kao i pod zastorom krošanja u sastojini, prosječno su niže nego na kontrolnim kišomjerima. Ključne riječi: hrast lužnjak, obični grab, površina krošanja, prokopavanje, slijevanje niz deblo, inercepcija, pH oborina UVOD Istraživane šume pripadaju zajednici hrasta lužnjaka Na isto pitanje već su pokušali odgovoriti neki autoi običnoga graba (Carpino betuli-Quercetum roboris suri. Tako su Ovington (1954) i Geiger (1961) ukabass. typicum(Anić 1959)emend. Rauš 1969). (Rauš zali na važnost forme i položaja Cetina, oblika krošanja, i dr. 1992) gustoće krošanja i ostalih specifičnosti vrste na zadrža vanje i propuštanje oborina. Molčano v (1973) je is Razdioba oborina u sastojini je u čvrstoj vezi sa strukturom sastojine. Starost sastojine, vrsta drveće, sklop, tražio intercepciju i slijevanje oborina niz deblo zavipovršina i volumen krošanja uvjetuju koliko će oborina sno o vrsti drveće i starosti sastojine. U poplavnoj šumi koje padnu na sastojinu i na koji način, dospjeti na tlo. hrasta lužnjaka i šumi hrasta lužnjaka i običnoga graba, uz koju su vezana i naša istraživanja, Prpić (1975) je istraživao intercepciju. Uz praćenje depozicije taložnih tvari Vrbe k (1993) je ukazao i na odnos količine obo * Mr. se. Vlado Krejči, Mr. se. Boris Vrbek, Šumarski institut Jastrebarsko, Odjel za tipologiju šuma, Trnjanska 35, 10000 Zagreb rina s obzirom na vrstu drveća i starost sastojine. |