DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1995 str. 35 <-- 35 --> PDF |
PRETHODNO PRIOPĆENJE — PRELIMINARY COMMUNICATION UDK 630* I I 1.772 (Corpino hctuli — Quercctum rohoris subass. lypicum Anid 1959 emend. RauS 1969), Šumarski list hr. 9—10. CXIX(1995), 317-322 RAZDIOBA OBORINA U ZAJEDNICI HRASTA LUŽNJAKA I OBIČNOGA GRABA NA PODRUČJU SLIVA ČESME UTJECANA STAROŠČU I VRSTOM DRVEĆA DISTRIBUTION OF PRECIPITATION IN THE COMMUNITY OF PEDUNCULATE OAK AND COMMON HORNBEAM AT THE AREA OF ČESMA BASIN INFLUENCED BY THE AGE AND SPECIES OF TREES Vlado KREJČI, Boris VRBEK* SAŽETAK: Sumsko-ekološka istraživanja oslanjaju se na usku vezu između strukture i starosti sastojina s načinom unošenja onečišćenja oborinama u njih. Radi što čvršćeg uporišta i mogućnosti kvantificiranja unošenog onečišćenja, izučavane su površine krošanja, volumeni krošanja, omjer smjese po vrstama drveća u sastojinama hrasta lužnjaka i običnoga graba određenih starosti (mlade, srednjedobne, zrele). U mladim sastojinama je slijevanje oborina niz deblo po lm1 površine krošanja hrasta lužnjaka 23,9 puta veće nego u starim sastojinama, a kod običnoga graba taj odnos je samo 4,3 puta veći. Od ukupnih oborina koje padnu na sastojinu u tlo mladih sastojina slijevanjem niz deblo dolazi 10,4%, a kod starih sastojina 0,9% oborina. Prokopavanjem kroz krošnje drveća najmanje oborina (74,7%) dolazi na tlo srednjedobnih, a podjednako (85%) na tlo mladih i starih (zrelih) sastojina. Intercepcija je najveća u srednjedobnim (21,9%), osrednja u starim (15,6%), a najmanja (2,3%) u mladim sastojinama hrasta lužnjaka i običnoga graba. Vrijednosti pH oborina sakupljenih na hrastu lužnjaku i običnome grabu kao i pod zastorom krošanja u sastojini, prosječno su niže nego na kontrolnim kišomjerima. Ključne riječi: hrast lužnjak, obični grab, površina krošanja, prokopavanje, slijevanje niz deblo, inercepcija, pH oborina UVOD Istraživane šume pripadaju zajednici hrasta lužnjaka Na isto pitanje već su pokušali odgovoriti neki autoi običnoga graba (Carpino betuli-Quercetum roboris suri. Tako su Ovington (1954) i Geiger (1961) ukabass. typicum(Anić 1959)emend. Rauš 1969). (Rauš zali na važnost forme i položaja Cetina, oblika krošanja, i dr. 1992) gustoće krošanja i ostalih specifičnosti vrste na zadrža vanje i propuštanje oborina. Molčano v (1973) je is Razdioba oborina u sastojini je u čvrstoj vezi sa strukturom sastojine. Starost sastojine, vrsta drveće, sklop, tražio intercepciju i slijevanje oborina niz deblo zavipovršina i volumen krošanja uvjetuju koliko će oborina sno o vrsti drveće i starosti sastojine. U poplavnoj šumi koje padnu na sastojinu i na koji način, dospjeti na tlo. hrasta lužnjaka i šumi hrasta lužnjaka i običnoga graba, uz koju su vezana i naša istraživanja, Prpić (1975) je istraživao intercepciju. Uz praćenje depozicije taložnih tvari Vrbe k (1993) je ukazao i na odnos količine obo * Mr. se. Vlado Krejči, Mr. se. Boris Vrbek, Šumarski institut Jastrebarsko, Odjel za tipologiju šuma, Trnjanska 35, 10000 Zagreb rina s obzirom na vrstu drveća i starost sastojine. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1995 str. 36 <-- 36 --> PDF |
V. Krejći. B. Vrbek: RAZDIOBA OBORINA U ZAJEDNICI HRASTA LUŽNJAKA I OBIČNOGA GRABA Šumarski liM br. 9—10. CXIX (1995), 317-322 CILJ Radi utvrđivanja utjecaja starosti sastojine, vrste drveća, površine i volumena krošanja na sakupljanje oborina, pokus je postavljen u mladim, srednjedobnim i starim sastojinama hrasta lužnjaka i običnoga graba. Radi praćenja utjecaja vrste drveća na prijem oborina sakuplajči su postavljeni na hrastu lužnjaku, (vrsti hrapave kore) i običnom grabu, (vrsti drveća glatke kore). Prvenstveno nas je zanimala količina padalina koja se niz deblo slijevala neposredno u zonu korijena drveća. Konačni cilj istraživanja vrste i količine padalina u sastojini je njihov kemijski sastav, koji nam daje uvid u unošenje toksičnih tvari u tlo promatrane sastojine. Ovim istraživanjima obuhvaćen je samo pH tih padalina u sakupljaču na deblu, kišomjeru pod krošnjama drveća i kišomjeru na otvorenom, kao jedan od prvih pokazatelja različitosti kemijskog sastava tih tekućina. METODA Pokus je postavljen u slivu rijeke Česme na tri plohe različite starosti. Tlo je pseudoglej ravničarski nastao na pretaloženom lesnom materijalu. Ploha 1. predstavlja mlade sastojine, ploha 2 srednjedobne, a ploha 3 stare (zrele) sastojine hrasta lužnjaka i običnoga graba. Način sakupljanja oborina izvan sastojine, u sastojini i na deblu, detalj no je opisan u radu Vrbek (1992) te prikazan na slici br. 1. Zbog tehničke neizvedivosti montaže, sakupljač nije postavljen na tankom deblu običnog graba na plohi 1. Visine stabala i dužine debala mjerene su na plohi i podplohi, dok su širine krošanja mjerene samo na podplohi, a metoda izmjere je opisana u radu D ubra vac & Novotn y (1992). Unutar te izmjene nalaze se i stabla sa sakupljačima oborina koje se slijevaju niz deblo. Dužine, površine i volumeni krošanja obračunati su prema metodi opisanoj u radu Hren&Krejči (1992). Slika I. Način sakupljanja oborina u sastojini Fig. 1. Method of collecting precipitations in a stand (Foto: B. Vrbek) REZULTATI ISTRAŽIVANJA S RASPRAVOM Rezultati provedenih istraživanja u sastojinama hrasta lužnjaka i običnoga graba ukazuju na važnost i opravdanost istraživanja kao uporišta za praćenje kretanja oborina u njima i svega što one donose u tlo na što je već ukazao Vrbe k (1993). U tablici 1. predočeni su elementi istraživanih sastojina, a u tablici 2. i na grafikonu 1. taksacijski elementi stabala opremljenih sakupljačem oborina koje se slijevaju niz deblo, te količine sakupljenih oborina 1994. godine u sastojini. U idućim ekološkim istraživanjima nas zanima koliko se oborina slijeva niz deblo hrasta lužnjaka i običnoga graba, glavni čimbenici strukture tih sastojina, te kako se te količine odnose prema starosti sastojine. Visinska struktura (etažiranost) ukazuje da se u 35godišnjoj godišnjoj sastojini 69% stabala hrasta lužnja ka nalazi u dominantnom prvom sloju, dok u 140-godišnjoj sastojini taj sloj zauzima 100% stabala hrasta lužnjaka. Obični grab tvori ponešto drugoga, a najviše trećega sloja tih sastojina. Na istraživanim plohama broj stabala po hektaru se smanjuje s porastom starosti, a prsni promjeri, promjeri krošanja, visine stabala i dužine krošanja se povećavaju. Slično se ponašaju isti elementi stabala opskrbljeni sakupljačem oborina. Kako je u metodi navedeno, na plohi 1. nije postavljen sakupljač na stablo običnoga graba, pa su vrijednosti uzete od hrasta lužnjaka. Na plohi 2 je količina sakupljenih oborina na deblu običnoga graba po jednom m2 površine krošanja 8,2 puta veća nego na hrastu lužnjaku, dok je na plohi 3 ta količina samo 5,5 puta veća. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1995 str. 37 <-- 37 --> PDF |
V. Krejei, B. Vrbck: RAZDIOBA OBORINA U ZAJEDNICI HRASTA LUŽNJAKA I OBIČNOGA GRABA Šumarski list br. 9—10. CXIX (1995), 317-322 Smanjenje tih odnosa između hrasta lužnjaka i običUnutar vrste drveće, povećanjem starosti mnogo su noga graba povećanjem starosti objašnjavamo povećaveće razlike u slijevanju oborina niz deblo po lm2 povnjem hrapavosti kore običnoga graba i povećanjem kuršine krošanja. Za hrast lužnjak ta razlika između mlata grana prema središnjoj osi debla, tako da dolazi do dih i srednjedobnih stabala iznosi 11,9 puta, a između većeg prokapavanja. Osim toga dolazi i do povećanja mladih i starih stabala 23,9 puta u korist mladih stabala. intercepcije. Te razlike kod običnoga graba mnogo su manje, 1,4 pu- Osnovni podaci o pokusnim plohama - Prema lužnjaku Grneral data on experimental plots Tablica Table 1 N/ha - Broj stabala po hektaru d - Aritmetička sredina prsnih promjera D - Aritmetička sredina promjera krošanja Šumarija Vrbovec V. Pisanica Bjelovar h - Aritmetička sredina visina G. jedinica Bukovac Du^ ej-Jsfsen. tlrije/ Česma hd - Aritmetička sredina dužina stabala Odjel 40 b 27 47a lk - Aritmetička sredina dužina krošanja Pokusna ploha broj 1 2 3 Pk - Aritmetička sredina površine krošanja Vk - Aritmetička sredina volumena krošanja Površina ha 0,04 0,50 1,00 2 Pk/ha - Površina krošanja po hektaru Površina podplohe m100 2500 3600 Vk/ha - Volumen krošanja po hektaru Dob godina* 35 77 140 I, II, III - Sloj (etaža) N/ha 1625 152 44 ds cm 11,68 36,28 72,10 Ds cm 2,89 6,76 11,14 hsm 14,05 27,63 36,29 Graf. 1 — Godišnja količina sakupljenih oborina na deblu lužnjaka i običnoga Hrast lužnjak hd m 8,40 15,66 18,45 graba po m2 površine krošanja lk m 5,65 11,97 17.83 Graph 1. Anual amount of´collected precipitations on the trunk of Pedunculate Pk m2 6,94 39,57 102,88 Oak and Common Hornbeam per 1 m2 of the tree-crown area Vk m3 24,62 283.82 1055,09 Pk m7ha 11,277 6 015 4 527 Vk mVha 40 007 49 155 46 424 I 69 85 100 II % 25 15 III 6 N/ha 3150 384 230 ds cm 5.44 20,87 27,46 Ds cm 2,52 5,90 6,89 u— ^A hs m 9,73 21,16 22,64 fho.00 Obični grab hd m 4,37 8,73 10,49 Ik m 5,36 12,43 12,15 1 | 1M0 Pk m2 5.18 29,80 40,34 | | 10.00 S Vk m´ 17,80 246,28 315,26 5,00 / Pk nr/ha 16 317 11 443 9 278 Vk mVha 56 070 94 571 72 510 o.oo kC J I -16 1 II % 28 34 19 Broj plohe III 72 50 81 No. of plot Elementi stabala opskrbljenih sakupljačima oborina s podacima o oborinama u 1994 godini Particulars of trees fitted with precipitation collectors and data on precipitations in 1994 Tablica — Table 2 Godišnja kol čina Godišnje oborine Godišnja količina Broj Vrsta d D h hd lk Pk Vk 2 na deblu Kišomjer Kišomjer sakupljenih plohe drveća cm m m m m mm´ oborinama na 1 Ukupno Po m2 kr. Po nr´ kr. pod kros. na otvor. ha po m2 kros. litara Lužnjak 18,00 4,01 16,50 9,50 7,00 12,63 49,51 451,88 35,80 9,10 403 717 1 Ob. grab 584 149 Ukupno 828,30 948,70 987 866 Lužnjak 40,00 8,80 26,00 17,00 9,00 60,82 306,54 183,10 3,01 0,59 18 105 2 Ob. grab 29,00 7,48 25,50 9,20 16,30 43,94 436,89 1092,05 24,85 2.50 284 358 Ukupno 665,20 890,20 302 463 Lužnjak 66,50 10.26 33,00 11,50 21,50 82,68 995,43 124,11 1,50 0,12 6 790 3 Ob. grab 35.50 8.03 25,10 12,70 12,40 50,64 383,04 421,45 8,32 1,10 77 193 Ukupno 808,90 968,70 83 983 319 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1995 str. 38 <-- 38 --> PDF |
V, Krejči. B. Vrbek: RAZDIOBA OBORINA U ZAJEDNICI HRASTA LUŽNJAKA I OBIČNOGA GRABA Šumarski list br. 9—10. CXIX (1995), 317-322 ta između mladih i srednjedobnih do 4,3 puta između mladih i starih stabala. Razmatrajući količine sakupljenih oborina na delu prema dobi sastojina, po površini ili volumenu njihovih krošanja na hektaru, možemo zaključiti isti trend pada vrijednosti od mladih prema starim sastojinama. Između mladih i srednjedobnih sastojina prema m2 površine krošanja na hektaru razlika je 3,3 puta, a između mladih i starih 11,8 puta veća (u korist mladih sastojina). Tablicom 3. i grafikonom 2. prikazali smo strukturu ukupnih oborina u sastojini hrasta lužnjaka i običnoga graba. Usporedbom količina sakupljenih oborina na deblu po m2površine krošanja na hektaru sastojine i oborina u kišomjerima van sastojine određujemo postotak slijevanja ukupnih oborina niz deblo. Kod mladih sastojina, pri prikazanoj strukturi po vrsti drveće i broju stabala, slijevanje oborina niz deblo iznosi 10,4%, kod srednjedobnih 3,4%, a kod starih 0,9% od ukupnih oborina. Struktura razdiobe oborina u šumi hrasata lužnjaka i običnoga graba Structure of precipitation distribution in a forest of Pedunculate Oak and Common Hornbeam Tablica — Table 3 Broj plohe Razdioba oborina u šumi 1 2 3 % Prokapavanje na tlo Slijevanje niz deblo Intercepcija 87.3 10.4 2.3 74.7 3.4 21.9 83.5 0.9 15.6 Graf. 2. — Razdioba godišnjih oborina u šumi hrasta lužnjaka i običnoga graba Lužnjak 5.25 Graph. 2. — Distribution of annual precipitations in a forest of Pedunculate Oak and Common Hornbeam Intercepcija je najmanja u mladim sastojinama (2,3%) najveća u srednjedobnim (24,9%), a osrednja (15,6%) u starim sastojinama. Slične rezultate je dobio Molčanov (1973) u čistim hrastovim šumama. Prema Prpi ću (1975) u istom tipu šume u razdoblju vegetacije intercepcija iznosi 26,1%, a za njena mirovanja 5,9%. Najmanje prokapavanje na tlo je u srednjedobnim sastojinama (74,7%), srednje u starim sastojinama (83,5%), a najveće u mladim sastojinama (87,3%). Iz prethodno navedenog uočavamo da od ukupnih oborina najveća količina (97,7%) dopire na tlo u mladim sastojinama, zatim (84,4%) u starim sastojinama, te najmanje (78,1%) u srednjedobnim sastojinama hrasta lužnjaka i običnoga graba. Iz tablice 4 i grafikona 3 možemo zaključiti da su prosječne pH vrijednosti oborina koje su sakupljene pomoću sakupljača na hrastu lužnjaku i običnome grabu niže nego na kontrolnim plohama u kišomjerima na otvorenome prostoru, dok prosječni pH oborina u kišomjerima pod krošnjama varira od plohe do plohe. Na plohi br. 1 prosječni pH ima gotovo istu vrijednost kao kontrola, na plohi br. 2 prosječni pH oborina je viši nego u kontrolnim kišomjerima, a na plohi br. 3 prosječni pH oborina je izrazito niži nego u kontrolnim kišomjerima. Sama vrijednost pH oborina nije dovoljna pri analizi kemijskog stanja. Ponekad se pojavljuje učinak neutralizacije, te pH oborina može biti veća što ne znači da takove oborine neće zakiseliti tlo. Iz toga razloga potrebno je u daljnjim istraživanjima odrediti sastav kationa i aniona u oborinama. Prosječni podaci o pH oborina u 1994. godini Average data on precipitation pH in 1994 Oborine u Broj Vrsta sakupljaču plohe drveća 1 Ob. grab Lužnjak 4,96 2 Ob. grab 5.10 Lužnjak 5,52 3 Ob. grab 5,09 Tablica — Tabic 4 Kišomjer pod Kišomjer na krošnjom otvorenom PH 5,38 5,40 5,38 5,40 5,42 5,39 4,86 5,80 Graf. 3 — Prosječni pH tekućina sakupljenih tijekom 1994 godine Graph. 3 — Average pH of liquids collected during 1994 5,8 56 M, !c 1 --... *\.---"" ´"-©"* ´ " -" „ O Saki^iint » 1 jg-Hbi! ; -Q- -Salraptjati J 5 ] tubgafcu ! *~ -A— Ktšointer 4,8 krofejtxn 4, 6 \ X Kišomjer mi. 4,4 4, 2 2 Broj plotu |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1995 str. 39 <-- 39 --> PDF |
V. Krcj«, B. Vrbek: RAZDIOBA OBORINA U ZAJEDNICI HRASTA LUŽNJAKA I OBIČNOGA GRABA Šumarski iisl br. 9—10. CXIX (1995). 3 17-322 ZAKLJUČCI Povećanjem starosti stabla, bez obzira na vrstu drvemanje je u srednjedobnim, a podjednako u mladim i staća, smanjuje se količina oborina po 1 m2 površine krorim sastojinama. šanja koje se slijevaju niz deblo. Kod hrasta lužnjaka ta Intercepcija je najveća u srednjedobnim, a najmanja količina je 23,9 puta veća u mladih nego li u zrelih stau mladim sastojinama hrasta lužnjaka i običnoga graba. bala, dok je kod običnoga graba razlika znatno manja Vrijednost pH oborina koje su sakupili sakupljači na (4,3 puta). Struktura sastojine po vrsti drveća bitno utječe hrastu lužnjaku i običnome grabu niže su nego na kon na raspodjelu oborina u njoj. trolama, a vrijednost pH oborina u kišomjerima pod zaProkapavanje oborina kroz krošnju drveća na tlo najstorom krošanja na plohama variraju. LITERATURA Dubravac, T., Novotny, V. I 992: Metodologija tematskog podruPrpić, B. 1975: Poslijedice promjene šumske fitoklime u ekosustavu počja uzgajana šuma-rast i prirast (primjena u multidisciplinskom proplavne šume hrasta lužnjaka. Simpozij sto godina znanstvenog i jektu ekološko ekonomske valencije tipova šuma). Radovi, Šum. organiziranog pristupa šumarstvu jugoistočne Slavonije. Zagreb. institut. Jasterbarsko, Vol. 27, Br. 2. 157-166. Rauš, Đ., Trinajstič, 1., Vukelič, J., Medvedović, J. 1992: Geiger, R. 1961: Das Klima derbodennahen Luftschicht, Braunschweig. Biljni svijet Hrvatskih šuma. Sume u Hrvatskoj, Zagreb. Hren, V., Krejči, V. 1992: Obični broj krošanja nekih važnijih vrsta Vrbek, B . 1992: Metoda pedoloških istraživanja u projektu ekonomsko drveća 1 Irvatske. Radovi šum. institut, Jastrebarsko, Vol. 27, Br. I, ekoloških valencija šuma (EEVTŠ). Radovi, Šum. institut. Jastre 15-20. barsko, Vol. 27, Br. 2, 143-156. Molčanov, A. A. 1973: Sovremenoesastojanijelesnoj gidrologii v SSSR i za rubežom. Izd. ANSSSR, Moskva. Vrbek B. 1993: Praćenje depozicije taloženih tvari u zajednici hrasta lu Ovington, I. D. 1 954: A comparison of Reinfall in Different Woodslan-žnjaka i običnoga graba na području uprave šuma Bjelovar. Radods." Forestry", London. vi, Šum. institut, Jastrebarsko, Vol. 28, Br. 1-2, 129-145. SUMMARY: The investigated forests belong to a community of Pedunculate Oak and Common Hornbeam (Carpino betuli-Quercetum roboris subass. typicum (Anić 1959) emend. Rauš 1969). Forest-ecological research rely on close connection between the structure and age of stands and the way in which pollution is introduced into them by precipitation. In order to obtain a firm conclusion and eventual quantification of the introducedpollutants, studies werecarried out on the area of the tree- crowns, volumes of tree crowns and mixed proportions of tree species in stands of Pedunculate Oak and Common Hornbeam at different ages (young, middle- aged, mature). In the young stands of Pedunculate Oak the flowing of precipitation down the trunk per lml of the crown area is 23.9 times greater than in the mature stands, while in the case of Common Oak this ratio is only 4.3 times greater. Out of the total amount of precipitation wich falls on the stand and flows down the trunk, 10.4% reaches the soil in young stands and 0.9% in old stands. By dripping trough the tree crowns the least precipitation (74.7%) reaches the soil in middle-aged stands, and apporoximately 85% reaches the soil of the young and older (mature) stands. In stands of Pedunculate Oak and Common Hornbeam interception is highest in the middle-aged stands (21.9%) and is of medium intesity in the old stands (15.6%), and least (2.3%) in the young stands. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1995 str. 40 <-- 40 --> PDF |
V. Ki-cjfi. B. Vrhck: RAZDIOBA OBORINA U ZAJBDNIC1 HRASTA LUŽNJAKA I OBIČNOGA C´.RABA Šumarski lisl br. 9—10. CX1X (1995). 317-322 Distribution of precipitation in a stand is firmly connected with the stand structure. The age of a stand, tree species, canopy, area and volume of tree crowns coundition how much precipitation, which fall on the stand, will reach the soiland in what way. The pH values of precipitations collected on Pedunculate Oak and Common Hornbeam, including those collected under the tree-crown cover in a stand, are on averlage lower than those on the control rain-gauges. The average pH values in precipitations, which were gathered by colletors on the trees of Pedunculate Oak and Common Hornbeam, range from 4.96-5.52. In the rain-gauges under the tree crowns pH values range from 4.86-5.42, while in the control rain-gauges pH amounts to 5.39-5.80. The pH value of precipations is not sufficient for analysis of chemical structure. Occasionally a neutralization effect occurs and the pH of precipitations can be higher, which does not mean that there is no acidification of soil. Key words: Pedunculate Oak, Common Hornbeam, tree-crown area, dripping through, flowing down trunk, interception, pH precipitation NJEMAČKA U ODNOSU NA KONFERENCIJU NA VRHU O SVJETSKOJ KLIMI Na berlinskom sastanku o svjetskoj nacionalni plan smanjenja emisija CO, do liša, prema navodima Saveznog ureda za klimi održanom od 28. ožujka do 7. travnja 2005. godine za 25—30% (u odnosu na okoliš, oko 680.000 radnih mjesta. Prema 1995., trebalo je postaviti smjernice za dalji 1987.) Njemačka poduzima značajne predviđanjima Njemačkog instituta za razvoj okvirne konvencije o klimi napore. istraživanje gospodarstva u 2000. godini će postavljene u Rio de Janeiro 1992. godine. oko 1,1 milion žena i muškaraca raditi u Njemački program zaštite klime sadrži Kod toga se u prvom redu misli na emisije zanimanjima vezanim za ekologiju. 110 pojedinačnih mjera. Oko 90 mjera su ugljičnog dioksida. (CO,). Okvirna već u fazi provođenja. Kao drugi stupanj se Kroz rastuće zahtjeve vezane uz okoliš konvencija o klimi iz Rio de Janeir-a brinula planira porez koji se tiče emisija, postupno nastati će i posve nova zvanja. Pred se dosad samo o uređivanju emisija C02 do uvođenje peto-litarskih automobila i veće nekoliko godina bilo je jedva jedno 2000 godine. Njemačka nastoji postići da se korištenje obnovljive energije. zanimanje iz područja zaštite okoliša prema industrijske zemlje u jednom protokolu 22 300 radnih mjesta. Danas broje savezne S ovim opsežnim postupcima Njemačka obvežu, da će svoje emisije ugljičnog ustanove za rad već 88 različitih zanimanja nastoji izgraditi svoju vršnu poziciju u zaštiti dioksida nakon 2000. godine zaustaviti ili na eko-tržištu. Sveučilišta nude vlastite okoliša i istovremeno pokazati, da se zaštita spustiti na razinu iz 1990. godine. znanstvene smjerove iz. područja zaštite klime i rast gospodarstva daju uskladiti. Kao domaćin sastanka na vrhu okoliša. Njemačka je na poseban način tražila da se Savezna Republika Njemačka pripada Od Konferencije na vrhu iz 1992. pruže informacije o njenoj politici prema među prve zemlje u području zaštite okoliša. godine održane u Rio de Janeiru, oko 120 zaštiti klime: Njemačka doprinosi s oko 4% Strogi propisi o zaštiti okoliša ne dovode do zemalja koje su tamo prihvatile Konvenciju globalnoj emisiji ugljičnog dioksida. Od smanjenja radnih mjesta, suprotne pojave su o klimi su je ratificirale. 1987. do 1993. u Njemačkoj su emisije CO, slučajne. Već početkom devedesetih godina smanjene za oko 15%. S obzirom na u Njemačkoj je bilo vezano za zaštitu oko( Natur und Landschaft, 1995., Heft 3) Ivan Tikvić, dipl. inž. šum. Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu |