DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1995 str. 36 <-- 36 --> PDF |
V. Krejći. B. Vrbek: RAZDIOBA OBORINA U ZAJEDNICI HRASTA LUŽNJAKA I OBIČNOGA GRABA Šumarski liM br. 9—10. CXIX (1995), 317-322 CILJ Radi utvrđivanja utjecaja starosti sastojine, vrste drveća, površine i volumena krošanja na sakupljanje oborina, pokus je postavljen u mladim, srednjedobnim i starim sastojinama hrasta lužnjaka i običnoga graba. Radi praćenja utjecaja vrste drveća na prijem oborina sakuplajči su postavljeni na hrastu lužnjaku, (vrsti hrapave kore) i običnom grabu, (vrsti drveća glatke kore). Prvenstveno nas je zanimala količina padalina koja se niz deblo slijevala neposredno u zonu korijena drveća. Konačni cilj istraživanja vrste i količine padalina u sastojini je njihov kemijski sastav, koji nam daje uvid u unošenje toksičnih tvari u tlo promatrane sastojine. Ovim istraživanjima obuhvaćen je samo pH tih padalina u sakupljaču na deblu, kišomjeru pod krošnjama drveća i kišomjeru na otvorenom, kao jedan od prvih pokazatelja različitosti kemijskog sastava tih tekućina. METODA Pokus je postavljen u slivu rijeke Česme na tri plohe različite starosti. Tlo je pseudoglej ravničarski nastao na pretaloženom lesnom materijalu. Ploha 1. predstavlja mlade sastojine, ploha 2 srednjedobne, a ploha 3 stare (zrele) sastojine hrasta lužnjaka i običnoga graba. Način sakupljanja oborina izvan sastojine, u sastojini i na deblu, detalj no je opisan u radu Vrbek (1992) te prikazan na slici br. 1. Zbog tehničke neizvedivosti montaže, sakupljač nije postavljen na tankom deblu običnog graba na plohi 1. Visine stabala i dužine debala mjerene su na plohi i podplohi, dok su širine krošanja mjerene samo na podplohi, a metoda izmjere je opisana u radu D ubra vac & Novotn y (1992). Unutar te izmjene nalaze se i stabla sa sakupljačima oborina koje se slijevaju niz deblo. Dužine, površine i volumeni krošanja obračunati su prema metodi opisanoj u radu Hren&Krejči (1992). Slika I. Način sakupljanja oborina u sastojini Fig. 1. Method of collecting precipitations in a stand (Foto: B. Vrbek) REZULTATI ISTRAŽIVANJA S RASPRAVOM Rezultati provedenih istraživanja u sastojinama hrasta lužnjaka i običnoga graba ukazuju na važnost i opravdanost istraživanja kao uporišta za praćenje kretanja oborina u njima i svega što one donose u tlo na što je već ukazao Vrbe k (1993). U tablici 1. predočeni su elementi istraživanih sastojina, a u tablici 2. i na grafikonu 1. taksacijski elementi stabala opremljenih sakupljačem oborina koje se slijevaju niz deblo, te količine sakupljenih oborina 1994. godine u sastojini. U idućim ekološkim istraživanjima nas zanima koliko se oborina slijeva niz deblo hrasta lužnjaka i običnoga graba, glavni čimbenici strukture tih sastojina, te kako se te količine odnose prema starosti sastojine. Visinska struktura (etažiranost) ukazuje da se u 35godišnjoj godišnjoj sastojini 69% stabala hrasta lužnja ka nalazi u dominantnom prvom sloju, dok u 140-godišnjoj sastojini taj sloj zauzima 100% stabala hrasta lužnjaka. Obični grab tvori ponešto drugoga, a najviše trećega sloja tih sastojina. Na istraživanim plohama broj stabala po hektaru se smanjuje s porastom starosti, a prsni promjeri, promjeri krošanja, visine stabala i dužine krošanja se povećavaju. Slično se ponašaju isti elementi stabala opskrbljeni sakupljačem oborina. Kako je u metodi navedeno, na plohi 1. nije postavljen sakupljač na stablo običnoga graba, pa su vrijednosti uzete od hrasta lužnjaka. Na plohi 2 je količina sakupljenih oborina na deblu običnoga graba po jednom m2 površine krošanja 8,2 puta veća nego na hrastu lužnjaku, dok je na plohi 3 ta količina samo 5,5 puta veća. |