DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1995 str. 39 <-- 39 --> PDF |
V. Krcj«, B. Vrbek: RAZDIOBA OBORINA U ZAJEDNICI HRASTA LUŽNJAKA I OBIČNOGA GRABA Šumarski iisl br. 9—10. CXIX (1995). 3 17-322 ZAKLJUČCI Povećanjem starosti stabla, bez obzira na vrstu drvemanje je u srednjedobnim, a podjednako u mladim i staća, smanjuje se količina oborina po 1 m2 površine krorim sastojinama. šanja koje se slijevaju niz deblo. Kod hrasta lužnjaka ta Intercepcija je najveća u srednjedobnim, a najmanja količina je 23,9 puta veća u mladih nego li u zrelih stau mladim sastojinama hrasta lužnjaka i običnoga graba. bala, dok je kod običnoga graba razlika znatno manja Vrijednost pH oborina koje su sakupili sakupljači na (4,3 puta). Struktura sastojine po vrsti drveća bitno utječe hrastu lužnjaku i običnome grabu niže su nego na kon na raspodjelu oborina u njoj. trolama, a vrijednost pH oborina u kišomjerima pod zaProkapavanje oborina kroz krošnju drveća na tlo najstorom krošanja na plohama variraju. LITERATURA Dubravac, T., Novotny, V. I 992: Metodologija tematskog podruPrpić, B. 1975: Poslijedice promjene šumske fitoklime u ekosustavu počja uzgajana šuma-rast i prirast (primjena u multidisciplinskom proplavne šume hrasta lužnjaka. Simpozij sto godina znanstvenog i jektu ekološko ekonomske valencije tipova šuma). Radovi, Šum. organiziranog pristupa šumarstvu jugoistočne Slavonije. Zagreb. institut. Jasterbarsko, Vol. 27, Br. 2. 157-166. Rauš, Đ., Trinajstič, 1., Vukelič, J., Medvedović, J. 1992: Geiger, R. 1961: Das Klima derbodennahen Luftschicht, Braunschweig. Biljni svijet Hrvatskih šuma. Sume u Hrvatskoj, Zagreb. Hren, V., Krejči, V. 1992: Obični broj krošanja nekih važnijih vrsta Vrbek, B . 1992: Metoda pedoloških istraživanja u projektu ekonomsko drveća 1 Irvatske. Radovi šum. institut, Jastrebarsko, Vol. 27, Br. I, ekoloških valencija šuma (EEVTŠ). Radovi, Šum. institut. Jastre 15-20. barsko, Vol. 27, Br. 2, 143-156. Molčanov, A. A. 1973: Sovremenoesastojanijelesnoj gidrologii v SSSR i za rubežom. Izd. ANSSSR, Moskva. Vrbek B. 1993: Praćenje depozicije taloženih tvari u zajednici hrasta lu Ovington, I. D. 1 954: A comparison of Reinfall in Different Woodslan-žnjaka i običnoga graba na području uprave šuma Bjelovar. Radods." Forestry", London. vi, Šum. institut, Jastrebarsko, Vol. 28, Br. 1-2, 129-145. SUMMARY: The investigated forests belong to a community of Pedunculate Oak and Common Hornbeam (Carpino betuli-Quercetum roboris subass. typicum (Anić 1959) emend. Rauš 1969). Forest-ecological research rely on close connection between the structure and age of stands and the way in which pollution is introduced into them by precipitation. In order to obtain a firm conclusion and eventual quantification of the introducedpollutants, studies werecarried out on the area of the tree- crowns, volumes of tree crowns and mixed proportions of tree species in stands of Pedunculate Oak and Common Hornbeam at different ages (young, middle- aged, mature). In the young stands of Pedunculate Oak the flowing of precipitation down the trunk per lml of the crown area is 23.9 times greater than in the mature stands, while in the case of Common Oak this ratio is only 4.3 times greater. Out of the total amount of precipitation wich falls on the stand and flows down the trunk, 10.4% reaches the soil in young stands and 0.9% in old stands. By dripping trough the tree crowns the least precipitation (74.7%) reaches the soil in middle-aged stands, and apporoximately 85% reaches the soil of the young and older (mature) stands. In stands of Pedunculate Oak and Common Hornbeam interception is highest in the middle-aged stands (21.9%) and is of medium intesity in the old stands (15.6%), and least (2.3%) in the young stands. |