DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1995 str. 57 <-- 57 --> PDF |
M. Jurkovic. B. Jurkovic-Bevilacqua: NALAZIŠTE OBALNOG MAMUTOVCA U ZAGREBU sitni, 1—3 u skupinama smješteni su pazušno ili terminalno, na stapkama, a sastoje se od mnogobrojnih spiralno poredanih prašnika. Ženski cvjetovi s više ljusaka smješteni su samo terminalno, a po obliku su jajoliki ili duguljasti. Obalna sekvoja cvate početkom ožujka, a cvatnja traje sve do početka travnja (si. 3). Rast vršnih grančica započinje prosječno sredinom travnja. Izbojci su ispočetka zelene boje, a kasnije poprimaju crvenosmeđe tonove. Iglice su tijekom razvoja svjetlozelene boje, a posve razvijene imaju tamnozelenu ili plavkastozelenu boju, na prostranim izbojcima oko 20 mm dugačke, kožaste, plosnate i dvoredne, odnosno na obje strane raščešljane, na vrhu usiljene (nalik na iglice tise). Na donjoj strani imaju dvije linije, odnosno bijele pruge puci. Na vršnim izbojcima iglice su kraće, gotovo ljuskave i na sve strane usmjerene (nalik na iglice golemog mamutovca). Češeri su sitni, oko 2,5 cm dugi, jajoliki, vise na kratkim izbojcima. Tijekom razvoja su tamnozelene boje. Sazrijevaju u prvoj godini od listopada do početka prosinca, kada su odrvenjeli i poprimaju crvenosmeđu boju. Oni ostaju na stablu i preko zime, a sjeme je prethodno ispalo. Postavlja se pitanje kako je obalna sekvoja kao vrsta toplijih predjela opstala, preživjela i prilagodila se uvjetima podneblja zagrebačkog područja. Uvažavajući duljinu i usporedivost nizova motrenja, tematiku u ovom radu i relevantne podatke — za opis općenitih (regionalnih) značajki podneblja na istraživanom teritoriju Zagreba odabrani su podaci meteorološkog opservatorija Zagreb-Grič. S obzirom na geografske, reljefne, edafske i vegetacijske karakteristike, podaci ove meteorološke postaje, najpogodniji su i reprezentativni za opću klimatološku karakterizaciju područja Tuškanac (Paunovac broj 7). Pritom, međutim, treba imati na umu da su ti podaci pod manjim ili većim utjecajem urbane aglomeracije Zagreba modificirani i odražavaju neka obilježja "gradske klime". S bioekološkog stajališta osobito su važne ekstremne temperature, jer pokazuju, doduše, iznimne ali zato stvarne (ne prosječne, srednje) temperaturne prilike uz koje se razvijao obalni mamutovac u vrtu kuće Paunovac 7 u Zagrebu. U tablici broj 1 prikazane su mjesečne (siječanj, veljača, ožujak, prosinac) i godišnje apsolutne mininalne temperature zraka (°C) za razdoblje od 1921—1990. godine, a prema podacima Penzar, Juras i Marki (1992). Uspjeh, rast, razvoj i dobru opću vitalnost analiziranog stabla obalne sekvoje u uvjetima zagrebačkog pod Šumarski list br. 9—10, CXK (1995), 335-340 neblja, pokušat ćemo objasniti nekim činjenicama. U razdoblju od sadnje pa do danas, analizirano stablo obalnog mamutovca raslo je u vrlo različitim klimatskim uvjetima koji su se odlikovali oštrim, ali i blagim zimama. Detaljnijom analizom podataka u tablici 1 vidimo da su se apsolutni minimumi nalazili između —19,8°C i —5,7°C za razdoblje 1921—1930. godine; između — 21,7°C i —8,4°C za razdoblje 1931—1940. godine; između —22,2°C i —8,0°C za razdoblje 1941—1950. godine; između — 19,4°C i —2,9°C za razdoblje 1951 — 1960. godine; između —16,5°C i —5,7°C za razdoblje 1961—1970. godine; između —11,2°C i—3,8°C za razdoblje 1971—1980. godine; između —15,8°C i 6,6° C za razdoblje 1981—1990. godine. Uz ove podatke korisno je iznijeti i podatak od — 12,6°C, a to je srednja vrijednost minimalnih temperatura kao rezultat 129-godišnjeg (razdoblje 1862—1990) niza meteoroloških opažanja i mjerenja na opservatoriju Zagreb-Grič (Penzar i dr., 1992). Na osnovi meteoroloških opažanja i podataka iznesenih u tablici 1, stablo vrste Sequoia sempervirens trebalo je po svim prirodnim zakonima da se smrzne i izumre, budući da prema podacima u literaturi ova vrsta podnosi niske temperature do +5°C (Rehder, 1958), do —10°C (Krussmann, 1983), do —12°C (Herman, 1971). Međutim, ovo se nije dogodilo, jer su prikazani podaci o temperaturi zraka Zagreba mjereni na otvorenom prostoru opservatorija Zagreb-Grič, a neposredna okolina postaje ostala je neizgrađena usprkos širenju grada. Znamo da su temperature na mjestima gdje u blizini nema građevinskih objekata nešto niže u usporedbi s mjerenjima koja se obavljaju na zaklonjenim mjestima kao stoje to slučaj s mjestom uzgoja našeg analiziranog stabla, koje se nalazi na zaklonjenoj južnoj ekspoziciji (blizina građevinskih objekata i neposredna blizina visokog zida). Položaj stabla koje je zaklonjeno i na taj način zaštićeno od negativnog utjecaja vjetra, a zatim i mjesto rasta koje se nalazi na južnoj ekspoziciji rezultirali su uspijevanje, rast i opću vitalnost ove vrste toplijeg područja u uvjetima kontinentalne klime Zagreba. U arboretumu Botaničkog vrta Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu posađena je sadnica — visine 135 cm — obalne sekvoje 1995. godine. Sadnica je uzgojena u našem Botaničkom vrtu 1988. godine od sjemena dobavljenog: University of California Botanical Garden Berkeley, California U.S.A. |