DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1995 str. 72     <-- 72 -->        PDF

POKROVITELJ: Ministarstvo poljoprivrede i
šumarstva republike Hrvatske
DOMAĆIN: J. P. "Hrvatske šume", Uprava šuma
Senj, Šumarija Novi Vinodolski


ORGANIZACIJSKI ODBOR: Ivica GAZI, Ministar
poljoprivrede i šumarstva Republike Hrvatske,
predsjednik, Gordana COLNAR, Milan DEVČIĆ,
Josip DUNDOVIĆ, Dr. Joso GRAČAN, Prof. dr. Ante
MARKETIĆ, Prof. dr. Slavko MATIĆ, Boris MIKLIĆ,
Mr. Ivan MRZLJAK, Prof. dr. Branimir PRPIĆ, Vlatko
SKORUP, Tomislav STARČEVIĆ, Martin ŠIMUNIĆ,
Ivan TARNAJ, Mr. Božidar TOMIČIĆ, Stjepan
TOMLJANOVIC, Prof. dr. Joso VUKELIĆ


PRIREĐIVAČKI ODBOR: Branko VUKELIĆ,
predsjednik, Josip CRNKOVIĆ, Milan DEVČIĆ, Darko
FEKEŽA, Milan KRMPOTIĆ, Antun-Zlatko
LONČARIĆ, Adolf MALEK, Mirko MANDIĆ, Branko
MEŠTRIĆ, Boris MIKLIĆ, Petar MILINKOVIĆ, Joso
MILOSEVIC, Anton PEĆANIĆ, Branko ROGIĆ, Ljilja
SAFTIĆ, Jurica TOMLJANOVIC, Stjepan
TOMLJANOVIC, Mr. Petar VRGOČ, Marin
VUKELIĆ.


Prethodno najavljeni (Š. L. br. 7—8/1995.) "Dani
hrvatskog šumarstva", održani su od 25. do 28.
rujna 1995. Ambicije iz najave u svezi značaja


manifestacije i posebno širine i raznolikosti prezentacije
struke, potvrđene su več detaljnim programom rada.
Naša je ocjena, da su rezultati ovog trodnevnog rada i
druženja, uz svesrdno zalaganje organizatora, građana
prelijepog Novog Vinodolskog i uz za ovu priliku
"naručeno" lijepo vrijeme, iznad očekivanja i želja
svakog sudionika i gosta ove manifestacije koji je tih
dana krenuo prema "zelenom oku Jadrana".


Uz "Lijepu našu" u izvedbi klape "Senjkinje"
sopilaše, otpočeli su "II Dani hrvatskog šumarstva". Sve
goste, sudionike i predstavnike šumarstva iz Austrije,
Češke, HR Herceg-Bosne, Slovačke i Slovenije,
pozdravio je u ime Priređivačkog odbora upravitelj
Uprave šuma Senja dipl. inž. Milan Devčić. Nakon
minute šutnje u počast palim braniteljima i stradalnicima
Domovinskog rata, u pozdravnoj je riječi između
ostalog podsjetio nazočne da u "kraju senjskih i
novljanskih uskoka, kraju Ivana Mažuranića, Pavla
Rittera Vitezoviča i Silvija Strahimira Kranjčevića" i
korjeni šumarstva sežu u daleku prošlost, tamo u 1765.
godinu, kada je u Krasnu utemeljena prva šumarija.
Danas gospodareći sa 121.327 ha šuma uz godišnji
prirast od 198.134 m3 i etat od oko 160.000 m\ Uprava
šuma Senj predstavlja značajnu jedinku J.P. "Hrvatske
šume" a i dijela Hrvatske. Raznolikošću vegetacije od
vrhova Velebita do otoka, te prirodnim ljepotama, ovaj
dio Hrvatske dostojan je reprezentant svega što
obuhvaćaju općekorisne funkcije šume, a stoje i jedna
od tema Savjetovanja u okviru ove manifestacije.


Pozdrave i želje za uspješan rad uputili su doministar
poljoprivrede i šumarstva HR Herceg-Bosne dipl. inž.
Augustin Meštrović, gradonačelnik grada domaćina
prof. Zlatko Pavelić, dekan Šumarskog fakulteta prof,
dr. Slavko Matić i ravnatelj Šumarskog instituta
Jastrebarsko dr. Joso Gračan.


Ministar poljoprivrede i šumarstva dipl. inž. Ivica
Gazi službeno je otvorio Dane hrvatskog šumarstva.
Biranim riječima pozdravio je djelatnike u šumarstvu
"koji brinu o ljepoti, o gospodarskom značenju koje
nose šume" i čuvajući ih stvaraju i grade viziju Lijepe
naše. Izrazio je zahvalu za sve učinjeno u Domovinskom
ratu kada se "živjelo i radilo pod gotovo hamletovskim
geslom biti ili ne biti, braneći domovinu boreći se za
njezinu opstojnost, ali i radeći kao da se ništa ne
događa". Nakon upravo prošlih bljeskovitih i olujnih
događaja treba početi odlučniju bitku za gospodarstvo
i sada "ulazimo u razdoblje kada će nam iznad svega
trebati struka, pamet, privrženost domovini, ali
istovremeno i hrabrost i davanje toj domovini". Važno


je valorizirati rad, jer samo trajan, pošten i stručan rad
osigurava perspektivu, a "onaj tko je bio ukorijenjen na
radu, na običaju, na identitetu, taj je i opstao".




ŠUMARSKI LIST 9-10/1995 str. 73     <-- 73 -->        PDF

Nakon koktela, u 17 sati je započelo Savjetovanje
"Mediteranske šume — zeleno oko Jadrana".
Prezentirana su četiri referata (koji će biti tiskani
naknadno): "Gospodarenje mediteranskim šumama"
prof. dr. S. Matica i prof. dr. Š. Meštrovića,
"Valorizacija korisnih funkcija šume u mediteranu i
submediteranu" prof. dr. B. Prpića i mr. P. Jurjevića,
"Projekt obnove i zaštite šuma u Hrvatskoj" prof. dr. J.
Vukelića i dipl. inž. J. Dundovića, te "Odnos šumarstva
i turizma u Austriji" gostiju iz Austrije R. Ramsauera i


V. Cambe (autor R. Ramsauer, a izlagao je V. Camba).
U 19 sati promovirane su knjige: Prof. dr. Sime
Meštrovića i mr. Gašpara Fabijanića "Priručnik za
uređivanje šuma", mr. Željka Spanjola "Prirodna
obilježja otoka Raba" i povijesni roman dipl. inž. Milana
Krmpotića "Tek braća".
U 19,30 sati je akademski slikar Ivan Balažević
predstavio radove slikara i kipara, djelatnika "Hrvatskih
šuma": slikara i kipara Ratka Banaja, kipara i slikara
Branka Bazine, slikara Duška Begovića, slikara Pere
Beuka, slikarice Zdenke Bošnjaković, slikara Mladena
Gašpara, slikara Branka Grbca, kipara Tomislava
Katavića, slikara Zdenka Krulića, kipara Andrije
Kusanića, slikara Zorana Mohorića, kipara Damira
Pavelića, slikara Ferdinanda Petrovića, slikara Marijana
Petrovića, slikara Ivana Puškara, slikara Jospia Sirnica
i kipara Davorina Vidasa (djelatnika Exportdrva).


Svečanom akademijom završio je prvi dan ove
manifestacije.


Budnicom u jutro 26. rujna, domoljubnim
koračnicama u izvedbi limene glazbe iz Senja, a zatim
intoniranjem Lijepe naše ispred postrojenih natjecatelja,
sudaca, vođa ekipa iz 15 uprava "Hrvatskih šuma",
kolega, uzvanika i ostalih gledatelja, a uz pozdravni
govor direktora J.P. "Hrvatske šume", dipl. inž. Josipa
Dundovića započeo je drugi, natjecateljski dan "dana
hrvatskog šumarstva".


"Došli ste ovdje pokazati spretnost i vještinu u
rukovanju alatima i oruđem koje rabite u svome
svakodnevnom radu i da se međusobno nadmećete i
borite za što bolje mjesto i redoslijed, i pokažete da
zasluženo nosite časno ime i zanimanje šumskog
radnika . Već sam dolazak Vas izabranih na ovo
natjecanje je uspjeh i pobjeda". Osim natjecanja inž.
Dundović je zaželio sudionicima ove manifestacije "da
se obogate spoznajama u ova tri dana boravka ovdje i
upoznaju poneki kutak ovog kamenitog i lijepog kraja,
dijela naše domovine gdje živi čestit i ponosit naš
primorski svijet". Spomeno se povijesnih događaja
tijekom stoljeća: Darovnice Kralja Zvonimira,


Bašćanske ploče, Frankopana, Vinodolskog zakonika,
kulturnih tradicija, a na koncu dušmana prošlih i
sadašnjih, koje je bljeskovito i olujno ljeto 1995.
otpuhnulo i podsjetilo kako su "bili zaboravili ali će
pamtiti za sva vremena da se trebaju čuvati senjske
ruke". Podsjetio je na 45 poginulih, 15 nestalih, 75
teških ranjenika i 485 obitelji djelatnika "Hrvatskih
šuma" prognanih iz svojih domova, te na izravnu ratnu
štetu poduzeću koja je procjenjena na 420 milijuna kuna.
Natjecanje šumskih radnika proglasio je otvorenim,
zatraživši "od sudaca pošteno i objektivno suđenje" a
natjecateljima zaželivši "viteško nadmetanje, športsku
sreću, oštro oko, sigurnu ruku i dobre rezultate".


Kušajući domaća jela i pića sa oko borilišta
postavljenih stolova svih Uprava šuma, gledatelji su
mogli ugodno pratiti što se dešava na borilištu i bodriti
svoje favorite.


Ekipni pobjednik je ekipa Uprave šuma Bjelovar (2
561 bod) ispred Vinkovaca (2 487 bodova) i Delnica
(2 408 bodova), dok je pojedinačni pobjednik kao i
prošle godine Darko Paulić iz Uprave šuma Bjelovar
(890 bodova) ispred Antuna Aleksića (889 bodova) i
Ilije Lukića (859 bodova) iz Uprave šuma Vinkovci.


Trećeg dana 27. rujna u organizaciji Uprave šuma
Senj za sve sudionike je upriličeno razgledanje
mediteranske i submediteranske vegetacije dijela
Hrvatskog primorja i susjednih otoka. Udobnim i brzim
izletničkim brodom "Iris" vlasništvo Kvarner expresa
iz Opatije, uz turističkog vodiča, te stručno vodstvo dipl.
inž. Vlatka Skorupa i mr. se. Vice Ivančevića, exkurzija
je predstavljala pravo zadovoljstvo. Iz Novog
Vinodolskog plovilo se do Vrbnika na otoku Krku,
Senjskim vratima s vanjske strane Raba (Kalifronta i
Dunda) do grada Raba, potom prema Podgorju
(primorskoj strani Velebita) do Zavratnice zaštićenog
objekta prirode, te uz Goli otok, otok Prvić, priobalje
Velebita (Lukovo, Sv. Juraj, HE Senj, grad Senj) i
Velika Kapela (Klenovica, Povile) do Novog
Vinodolskog. Mnogim sudionicima, obilazak ovog
dijela obale i susjednih otoka morskim putem, otkrio je
jednu novu sliku koja se potpuno razlikuje od pogleda
s kopnene strane. Stručni sadržaj upotpunjen još i
međusobnim druženjem, stvorio je nezaboravni ugođaj
i pokazao svu opravdanost ovako koncipiranih "Dana
hrvatskog šumarstva".


Nakon zajedničke večere i prigodnog programa,
sutradan su se sudionici ove manifestacije uputili kućama
uz pozdrave i želje "iduće godine u Vukovaru"
.


Hranislav Jakovac, dipl. inž. šum.




ŠUMARSKI LIST 9-10/1995 str. 74     <-- 74 -->        PDF

IN MEMORIAM


ROZIKI DEBEVEC-LESJAK
dipl. in/, šum.


Iako je poziv šumara kod nas i u svijetu
više muška djelatnost, imali smo
među nama skromnu, radišnu, svestranu
i izvanrednu kolegicu šumaricu Roziku,
koje ćemo se svi šumari sjećati kao
uzornog šumarskog stručnjaka.


Kolegica Rozika rođena je 1925. godine
u Begunjama kod Cerknice (Slovenija).
Po završenoj školi i gimnaziji u
Ljubljani, diplomirala je 1952. godine
na Šumarskom fakultetu u Zagrebu.


Već za vrijeme studija bila je slabog
zdravlja, ali je svojim trudom, voljom i


vedrinom pobjeđivala sve poteškoće.
Obavljala je različite poslove, od pomoćnika
upravitelja šumarije, taksatorke
do referenta za uzgoj šuma, zaštitu i
šumsko rasadničarstvo kod Šumskog
gospodarstva Maribor do umirovljenja
1988. godine.


Uz svoje velike odgovorne radne
obveze, našla je uvijek vremena za pomoć
mladim šumarima. Sa posebnim
oduševljenjem radila je na propagiranju
šuma i njihove vrijednosti. Posebno je
volila raditi s mladima unoseći u taj posao
sav svoj žar. Iz rada s mladima crpila
je novu snagu za požrtvovan rad na
predavanjima, vodstvima po poučnim
stazama i organiziranim pohodima u šume.


Napisala je mnoštvo članaka za različita
glasila, radio, scenarije za stručne
filmove, kao i tekst za "Vodič po poučnoj
šumskoj stazi Bolfenk — Razglednik"
na Pohorju. Na različitim mjestima
širom Pohorja dala je postaviti, pored
šumarskih upozorenja i tekstove pjesme
o šumi i prirodi. Na taj je način pokušala
unijeti u dosadašnje industrijalizirano
društvo duh pomirenja i duhovne
rekreacije u šumi koja je glavni dio
zdravog okoliša.


Rozika je bila izvanredna šumarica,
prijateljica, dobra žena, posebno tankoćutna
prirodoslovka, sa saznanjem daje
i sama dio prirode.


Za njezino predano djelo i zasluge
za naše šume, primila je bezbroj pohvala
i priznanja. Savez šumarskih društava
Slovenije proglasio je Roziku Debevec
za zaslužnog i počasnog člana, što
je jedinstven primjer u povijesti šumarstva.


Ne samo daje održavala prijateljske
i stručne veze s kolegicama i kolegama
svojeg godišta na Šumarskom fakultetu,
nego je kao redovna čitateljica Šumarskog
lista i na taj način kontaktirala
s kolegama iz struke iz doba studija.


Na posljednjem putu 21. 04. 1995.
u Mariboru, otpratili su je mnogobrojni
poznanici, prijatelji i suradnici, kao i svi
još živući kolege iz Slovenije.


Uvijek ćemo se sjećati njezine vedrine,
spremnosti za pomoć u stručnim
i životnim stvarima, te prijateljskog odnosa.


Za njezino djelo i uspomenu na nezaboravnu
suradnicu, Društvo šumarskih
inženjera i tehničara Maribor, na
svojoj godišnjoj skupštini 19.04. 1995.,
preimenovalo je "Šumsku poučnu stazu
Bolfenk — Razglednik" na Pohorju
u "Rozikina šumska poučna staza Bolfenk
— Razglednik".


Franc Cafnik, dipl. inž. šum.


Maribor, Slovenija