DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1995 str. 72 <-- 72 --> PDF |
POKROVITELJ: Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva republike Hrvatske DOMAĆIN: J. P. "Hrvatske šume", Uprava šuma Senj, Šumarija Novi Vinodolski ORGANIZACIJSKI ODBOR: Ivica GAZI, Ministar poljoprivrede i šumarstva Republike Hrvatske, predsjednik, Gordana COLNAR, Milan DEVČIĆ, Josip DUNDOVIĆ, Dr. Joso GRAČAN, Prof. dr. Ante MARKETIĆ, Prof. dr. Slavko MATIĆ, Boris MIKLIĆ, Mr. Ivan MRZLJAK, Prof. dr. Branimir PRPIĆ, Vlatko SKORUP, Tomislav STARČEVIĆ, Martin ŠIMUNIĆ, Ivan TARNAJ, Mr. Božidar TOMIČIĆ, Stjepan TOMLJANOVIC, Prof. dr. Joso VUKELIĆ PRIREĐIVAČKI ODBOR: Branko VUKELIĆ, predsjednik, Josip CRNKOVIĆ, Milan DEVČIĆ, Darko FEKEŽA, Milan KRMPOTIĆ, Antun-Zlatko LONČARIĆ, Adolf MALEK, Mirko MANDIĆ, Branko MEŠTRIĆ, Boris MIKLIĆ, Petar MILINKOVIĆ, Joso MILOSEVIC, Anton PEĆANIĆ, Branko ROGIĆ, Ljilja SAFTIĆ, Jurica TOMLJANOVIC, Stjepan TOMLJANOVIC, Mr. Petar VRGOČ, Marin VUKELIĆ. Prethodno najavljeni (Š. L. br. 7—8/1995.) "Dani hrvatskog šumarstva", održani su od 25. do 28. rujna 1995. Ambicije iz najave u svezi značaja manifestacije i posebno širine i raznolikosti prezentacije struke, potvrđene su več detaljnim programom rada. Naša je ocjena, da su rezultati ovog trodnevnog rada i druženja, uz svesrdno zalaganje organizatora, građana prelijepog Novog Vinodolskog i uz za ovu priliku "naručeno" lijepo vrijeme, iznad očekivanja i želja svakog sudionika i gosta ove manifestacije koji je tih dana krenuo prema "zelenom oku Jadrana". Uz "Lijepu našu" u izvedbi klape "Senjkinje" sopilaše, otpočeli su "II Dani hrvatskog šumarstva". Sve goste, sudionike i predstavnike šumarstva iz Austrije, Češke, HR Herceg-Bosne, Slovačke i Slovenije, pozdravio je u ime Priređivačkog odbora upravitelj Uprave šuma Senja dipl. inž. Milan Devčić. Nakon minute šutnje u počast palim braniteljima i stradalnicima Domovinskog rata, u pozdravnoj je riječi između ostalog podsjetio nazočne da u "kraju senjskih i novljanskih uskoka, kraju Ivana Mažuranića, Pavla Rittera Vitezoviča i Silvija Strahimira Kranjčevića" i korjeni šumarstva sežu u daleku prošlost, tamo u 1765. godinu, kada je u Krasnu utemeljena prva šumarija. Danas gospodareći sa 121.327 ha šuma uz godišnji prirast od 198.134 m3 i etat od oko 160.000 m\ Uprava šuma Senj predstavlja značajnu jedinku J.P. "Hrvatske šume" a i dijela Hrvatske. Raznolikošću vegetacije od vrhova Velebita do otoka, te prirodnim ljepotama, ovaj dio Hrvatske dostojan je reprezentant svega što obuhvaćaju općekorisne funkcije šume, a stoje i jedna od tema Savjetovanja u okviru ove manifestacije. Pozdrave i želje za uspješan rad uputili su doministar poljoprivrede i šumarstva HR Herceg-Bosne dipl. inž. Augustin Meštrović, gradonačelnik grada domaćina prof. Zlatko Pavelić, dekan Šumarskog fakulteta prof, dr. Slavko Matić i ravnatelj Šumarskog instituta Jastrebarsko dr. Joso Gračan. Ministar poljoprivrede i šumarstva dipl. inž. Ivica Gazi službeno je otvorio Dane hrvatskog šumarstva. Biranim riječima pozdravio je djelatnike u šumarstvu "koji brinu o ljepoti, o gospodarskom značenju koje nose šume" i čuvajući ih stvaraju i grade viziju Lijepe naše. Izrazio je zahvalu za sve učinjeno u Domovinskom ratu kada se "živjelo i radilo pod gotovo hamletovskim geslom biti ili ne biti, braneći domovinu boreći se za njezinu opstojnost, ali i radeći kao da se ništa ne događa". Nakon upravo prošlih bljeskovitih i olujnih događaja treba početi odlučniju bitku za gospodarstvo i sada "ulazimo u razdoblje kada će nam iznad svega trebati struka, pamet, privrženost domovini, ali istovremeno i hrabrost i davanje toj domovini". Važno je valorizirati rad, jer samo trajan, pošten i stručan rad osigurava perspektivu, a "onaj tko je bio ukorijenjen na radu, na običaju, na identitetu, taj je i opstao". |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1995 str. 73 <-- 73 --> PDF |
Nakon koktela, u 17 sati je započelo Savjetovanje "Mediteranske šume — zeleno oko Jadrana". Prezentirana su četiri referata (koji će biti tiskani naknadno): "Gospodarenje mediteranskim šumama" prof. dr. S. Matica i prof. dr. Š. Meštrovića, "Valorizacija korisnih funkcija šume u mediteranu i submediteranu" prof. dr. B. Prpića i mr. P. Jurjevića, "Projekt obnove i zaštite šuma u Hrvatskoj" prof. dr. J. Vukelića i dipl. inž. J. Dundovića, te "Odnos šumarstva i turizma u Austriji" gostiju iz Austrije R. Ramsauera i V. Cambe (autor R. Ramsauer, a izlagao je V. Camba). U 19 sati promovirane su knjige: Prof. dr. Sime Meštrovića i mr. Gašpara Fabijanića "Priručnik za uređivanje šuma", mr. Željka Spanjola "Prirodna obilježja otoka Raba" i povijesni roman dipl. inž. Milana Krmpotića "Tek braća". U 19,30 sati je akademski slikar Ivan Balažević predstavio radove slikara i kipara, djelatnika "Hrvatskih šuma": slikara i kipara Ratka Banaja, kipara i slikara Branka Bazine, slikara Duška Begovića, slikara Pere Beuka, slikarice Zdenke Bošnjaković, slikara Mladena Gašpara, slikara Branka Grbca, kipara Tomislava Katavića, slikara Zdenka Krulića, kipara Andrije Kusanića, slikara Zorana Mohorića, kipara Damira Pavelića, slikara Ferdinanda Petrovića, slikara Marijana Petrovića, slikara Ivana Puškara, slikara Jospia Sirnica i kipara Davorina Vidasa (djelatnika Exportdrva). Svečanom akademijom završio je prvi dan ove manifestacije. Budnicom u jutro 26. rujna, domoljubnim koračnicama u izvedbi limene glazbe iz Senja, a zatim intoniranjem Lijepe naše ispred postrojenih natjecatelja, sudaca, vođa ekipa iz 15 uprava "Hrvatskih šuma", kolega, uzvanika i ostalih gledatelja, a uz pozdravni govor direktora J.P. "Hrvatske šume", dipl. inž. Josipa Dundovića započeo je drugi, natjecateljski dan "dana hrvatskog šumarstva". "Došli ste ovdje pokazati spretnost i vještinu u rukovanju alatima i oruđem koje rabite u svome svakodnevnom radu i da se međusobno nadmećete i borite za što bolje mjesto i redoslijed, i pokažete da zasluženo nosite časno ime i zanimanje šumskog radnika . Već sam dolazak Vas izabranih na ovo natjecanje je uspjeh i pobjeda". Osim natjecanja inž. Dundović je zaželio sudionicima ove manifestacije "da se obogate spoznajama u ova tri dana boravka ovdje i upoznaju poneki kutak ovog kamenitog i lijepog kraja, dijela naše domovine gdje živi čestit i ponosit naš primorski svijet". Spomeno se povijesnih događaja tijekom stoljeća: Darovnice Kralja Zvonimira, Bašćanske ploče, Frankopana, Vinodolskog zakonika, kulturnih tradicija, a na koncu dušmana prošlih i sadašnjih, koje je bljeskovito i olujno ljeto 1995. otpuhnulo i podsjetilo kako su "bili zaboravili ali će pamtiti za sva vremena da se trebaju čuvati senjske ruke". Podsjetio je na 45 poginulih, 15 nestalih, 75 teških ranjenika i 485 obitelji djelatnika "Hrvatskih šuma" prognanih iz svojih domova, te na izravnu ratnu štetu poduzeću koja je procjenjena na 420 milijuna kuna. Natjecanje šumskih radnika proglasio je otvorenim, zatraživši "od sudaca pošteno i objektivno suđenje" a natjecateljima zaželivši "viteško nadmetanje, športsku sreću, oštro oko, sigurnu ruku i dobre rezultate". Kušajući domaća jela i pića sa oko borilišta postavljenih stolova svih Uprava šuma, gledatelji su mogli ugodno pratiti što se dešava na borilištu i bodriti svoje favorite. Ekipni pobjednik je ekipa Uprave šuma Bjelovar (2 561 bod) ispred Vinkovaca (2 487 bodova) i Delnica (2 408 bodova), dok je pojedinačni pobjednik kao i prošle godine Darko Paulić iz Uprave šuma Bjelovar (890 bodova) ispred Antuna Aleksića (889 bodova) i Ilije Lukića (859 bodova) iz Uprave šuma Vinkovci. Trećeg dana 27. rujna u organizaciji Uprave šuma Senj za sve sudionike je upriličeno razgledanje mediteranske i submediteranske vegetacije dijela Hrvatskog primorja i susjednih otoka. Udobnim i brzim izletničkim brodom "Iris" vlasništvo Kvarner expresa iz Opatije, uz turističkog vodiča, te stručno vodstvo dipl. inž. Vlatka Skorupa i mr. se. Vice Ivančevića, exkurzija je predstavljala pravo zadovoljstvo. Iz Novog Vinodolskog plovilo se do Vrbnika na otoku Krku, Senjskim vratima s vanjske strane Raba (Kalifronta i Dunda) do grada Raba, potom prema Podgorju (primorskoj strani Velebita) do Zavratnice zaštićenog objekta prirode, te uz Goli otok, otok Prvić, priobalje Velebita (Lukovo, Sv. Juraj, HE Senj, grad Senj) i Velika Kapela (Klenovica, Povile) do Novog Vinodolskog. Mnogim sudionicima, obilazak ovog dijela obale i susjednih otoka morskim putem, otkrio je jednu novu sliku koja se potpuno razlikuje od pogleda s kopnene strane. Stručni sadržaj upotpunjen još i međusobnim druženjem, stvorio je nezaboravni ugođaj i pokazao svu opravdanost ovako koncipiranih "Dana hrvatskog šumarstva". Nakon zajedničke večere i prigodnog programa, sutradan su se sudionici ove manifestacije uputili kućama uz pozdrave i želje "iduće godine u Vukovaru" . Hranislav Jakovac, dipl. inž. šum. |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1995 str. 74 <-- 74 --> PDF |
IN MEMORIAM ROZIKI DEBEVEC-LESJAK dipl. in/, šum. Iako je poziv šumara kod nas i u svijetu više muška djelatnost, imali smo među nama skromnu, radišnu, svestranu i izvanrednu kolegicu šumaricu Roziku, koje ćemo se svi šumari sjećati kao uzornog šumarskog stručnjaka. Kolegica Rozika rođena je 1925. godine u Begunjama kod Cerknice (Slovenija). Po završenoj školi i gimnaziji u Ljubljani, diplomirala je 1952. godine na Šumarskom fakultetu u Zagrebu. Već za vrijeme studija bila je slabog zdravlja, ali je svojim trudom, voljom i vedrinom pobjeđivala sve poteškoće. Obavljala je različite poslove, od pomoćnika upravitelja šumarije, taksatorke do referenta za uzgoj šuma, zaštitu i šumsko rasadničarstvo kod Šumskog gospodarstva Maribor do umirovljenja 1988. godine. Uz svoje velike odgovorne radne obveze, našla je uvijek vremena za pomoć mladim šumarima. Sa posebnim oduševljenjem radila je na propagiranju šuma i njihove vrijednosti. Posebno je volila raditi s mladima unoseći u taj posao sav svoj žar. Iz rada s mladima crpila je novu snagu za požrtvovan rad na predavanjima, vodstvima po poučnim stazama i organiziranim pohodima u šume. Napisala je mnoštvo članaka za različita glasila, radio, scenarije za stručne filmove, kao i tekst za "Vodič po poučnoj šumskoj stazi Bolfenk — Razglednik" na Pohorju. Na različitim mjestima širom Pohorja dala je postaviti, pored šumarskih upozorenja i tekstove pjesme o šumi i prirodi. Na taj je način pokušala unijeti u dosadašnje industrijalizirano društvo duh pomirenja i duhovne rekreacije u šumi koja je glavni dio zdravog okoliša. Rozika je bila izvanredna šumarica, prijateljica, dobra žena, posebno tankoćutna prirodoslovka, sa saznanjem daje i sama dio prirode. Za njezino predano djelo i zasluge za naše šume, primila je bezbroj pohvala i priznanja. Savez šumarskih društava Slovenije proglasio je Roziku Debevec za zaslužnog i počasnog člana, što je jedinstven primjer u povijesti šumarstva. Ne samo daje održavala prijateljske i stručne veze s kolegicama i kolegama svojeg godišta na Šumarskom fakultetu, nego je kao redovna čitateljica Šumarskog lista i na taj način kontaktirala s kolegama iz struke iz doba studija. Na posljednjem putu 21. 04. 1995. u Mariboru, otpratili su je mnogobrojni poznanici, prijatelji i suradnici, kao i svi još živući kolege iz Slovenije. Uvijek ćemo se sjećati njezine vedrine, spremnosti za pomoć u stručnim i životnim stvarima, te prijateljskog odnosa. Za njezino djelo i uspomenu na nezaboravnu suradnicu, Društvo šumarskih inženjera i tehničara Maribor, na svojoj godišnjoj skupštini 19.04. 1995., preimenovalo je "Šumsku poučnu stazu Bolfenk — Razglednik" na Pohorju u "Rozikina šumska poučna staza Bolfenk — Razglednik". Franc Cafnik, dipl. inž. šum. Maribor, Slovenija |