DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1995 str. 14 <-- 14 --> PDF |
I. Tikvić, Z. Seletković. I. Anić: PROPADANJE ŠUMA KAO POKAZATELJ PROMJENE EKOLOŠKIH UVJETA . Šumarski list br. 11 — 12. CXIX (1995), 361—371 ča, kao i svih dobi. Do danas je u Republici Hrvatskoj obavljeno šest procjena oštećenosti stabala. Procjena oštećenosti šuma u Hrvatskoj u 1993. godini provedena je na 84 bioindikacijske točke (točke mreže 16x 16 km Gauss-Kriigerova koordinatnog sustava), a 1994. godine na 89 točaka. To znači daje svake godine procjenjivano preko 2000 stabala svih vrsta. Ako promotrimo procjene osutosti stabala svih vrsta, možemo zaključiti da se stanje od 1987. godine do danas postupno pogoršava. Kod opće oštećenosti stanje se u dva navrata neznatno popravilo (1990. i 1993. god.), međutim postotak značajno oštećenih stabala je gotovo u stalnom porastu. Iz Tablice 8 možemo vidjeti daje u 1994. godini došlo do značajnog povećanja u stupnju 2 što je izravno utjecalo na postotak značajno oštećenih stabala u toj godini. Listopadne vrste drveća za koje se smatralo da su manje izložene sušenju pokazuju u zadnjih nekoliko godina značajan porast oštećenih stabala. Postotak značajno oštećenih stabala je od 1992. god. do 1994. godine gotovo udvostručen (od 13—26%). Kod četinjača sta Osutost stablu po vrstama drveća u Republici Hrvatskoj Defoliation for some coniferous and broadleaved trees in Croatia Zemlja — Country 1986 1987 1988 Portugal Španjolska 8.3 9.7 1.3 6.9 Francuska 8.3 9.7 6.9 Italija Grčka 17.0 Bugarska 8.1 3.6 7.4 Rumunjska Mađarska 7.5 Hrvatska 7.9 10.2 Slovenija Austrija Švicarska 12.0 15.0 12.0 Njemačka 18.9 17.3 14.9 Nizozemska 23.3 21.4 18.3 Velika Britanija 22.0 25.0 Češka Slovačka 38.8 Poljska Švedska 20.4 Finska 12.1 16.1 ZAKLJUČAK Brojna istraživanja vezana uz problematiku propadanja šuma pokazuju da se radi o problemu kompleksne naravi. Danas nam je jasno daje u tim šumama došlo do poremećaja ekološke ravnoteže. Zagađivanje zraka otpadnim tvarima odražava se izravno i neizravno na tu ravnotežu. Zbog poremetnje fizioloških procesa u biljci se javljaju simptomi djelovanja štetnih tvari u nje je i dalje najnepovoljnije. Postotak značajno oštećenih stabala je u porastu (od 20% povećao se na gotovo 40%). Ako promotrimo oštećenost stabala prema vrstama drveća uočavamo daje došlo do pogoršanja stanja naročito kod hrasta lužnjaka pa i kod hrasta kitnjaka, dok obična bukva i dalje pokazuje visoku stabilnost s relativno malim pogoršanjem stanja u razdoblju procjene oštećenosti od 1987. godine do danas. Naša najoštećenija vrsta drveća i dalje je obična jela (Abies alba Mill.), kod koje je u posljednje vrijeme utvrđeno više od 80% oštećenih stabala, odnosno više od 65% značajno oštećenih stabala (Tablica 9). Rezultati procjene oštećenosti stabala po upravama šuma iz 1994. godine pokazali su daje u Upravama šuma Buzet, Senj, Delnice i Ogulin postotak značajno oštećenih stabala iznad 40%. To je sukladno ranijim rezultatima, koje prikazujemo na slici 2. Uočavamo daje i dalje u području Gorskog kotara najintenzivnije sušenje stabala. Tablica 10 Table 10 1989 1990 1991 1992 1993 X 9.1 30.7 29.6 22.5 7.3 16.8 5.6 7.3 7.1 8.0 8.3 7.7 5.6 7.3 7.1 8.0 8.3 7.7 16.4 18.2 17.3 12.0 17.5 16.9 18.1 21.2 17.1 24.9 29.1 21.8 23.1 23.2 17.7 9.7 16.7 20.5 15.6 12.7 21.7 19.6 21.5 21.0 17.3 9.9 15.6 19.2 12.6 22.6 18.2 15.9 19.0 18.9 10.8 9.1 7.5 6.9 8.2 8.5 14.0 17.0 21.0 16.0 18.0 15.6 15.9 15.9 25.2 26.0 24.2 19.8 16.1 17.8 17.2 33.4 25.0 21.6 28.0 39.0 56.7 58.3 16.9 35.1 56.4 53.0 54.7 49.2 41.5 28.5 36.0 37.6 38.6 31.9 38.4 45.0 48.8 50.0 39.1 procjenjivana samo osutost četinjača 0.0 18.0 17.3 16.0 14.5 15.2 15.6 — Conclusion obliku nekroza, kloroza te promjena i deformacija u rastu i prirastu. Neizravno djelovanje štetnih tvari očituje se kroz zakiseljavanje tla, oštećivanje korijenja, promjene u fizikalnim, kemijskim i biokemijskim procesima u tlu. Prostorna raspodjela koncentracija sumpornih i dušičnih spojeva u atmosferi iznad Europe pokazuje mak |