DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1995 str. 15 <-- 15 --> PDF |
. Tikvić, Z. Scletkovic, I. Anić: PROPADANJE ŠUMA KAO POKAZATELJ PROMJENE EKOLOŠKIH UVJETA . Šumarski lisl br. 11—12. CXIX (1995), 361—371 simalne koncentracije iznad središnjeg, najnaseljenijeg pravlja nego se povremeno i pogoršava tako da će zaudijela Europe. Budući daje u tom području zabilježeno stavljanje procesa sušenja šuma tražiti kompleksan prinajintenzivnije propadanje šuma (Nizozemska, Njemačstup rješavanju. Mislimo da će se s lokalnog morati preći ka, Poljska, Češka i Slovačka) s pravom možemo usna globalni način rješavanja tog problema (zaustavljatvrditi da je propadanje šuma rezultat promjena u ekonje ekosustavnih promjena). sustavu izazvanih zračnim zagađivanjem. Zabrinjavajući su podaci o značajno oštećenim sta Učešće antropogenih emisija sumpornih i dušičnih blima u Hrvatskoj. U razdoblju od 1987. do 1994. gospojeva u ukupnom kruženju tih tvari u atmosferi je znadine od 13 do 26 stabala listača je s osutošću krošnje čajno. To znači da čovjek može utjecati na tok kružeiznad 25%. Neposredno je smanjen prirast tih stabala, nja tih tvari u atmosferi. Stoga je potrebno ograničiti a posredno su umanjene sve općekorisne funkcije šu ma. Oštećenost stabala četinjača u promatranom razdob antropogene emisije tih tvari kako bi se zaustavilo i spri lju iznosila je od 20 do 40% stabala s osutošću krošnje ječilo dalje narušavanje prirodne ravnoteže biosfere. U iznad 25%. Vidimo da su četinjače kod nas jače ošte Hrvatskoj je potrebno utvrditi ukupne emisije, te pre ćene kao i u Europi. Prosječna oštećenost stabala izra ma pojedinim djelatnostima, kako bi se moglo planira čunata za pojedine europske zemlje pokazuje da su šu ti njihovo smanjivanje. me u Hrvatskoj malo oštećene u odnosu na ostale zemUnatoč stalnim i obimnim zahvatima na postizanju lje. To svakako možemo zahvaliti prirodnom sastavu i stabilnosti u šumama uočavamo da se stabilnost ne popovoljnoj strukturi naših šuma. 5. LITERATURA — References Glavač, V., Koenies, H., Prpić, B., (1985): O unosu Komlenović, N., Graćan, J., Pezdirc, N., Razračnih polutanata i bukovo-jelove šume dinarskog gorja sjestovski , P. , (1988): Utjecaj polutanata na bukove šume verozapadne Jugoslavije. Šumarski list, Zagreb, str. 429— i kulture smreke u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, Šumarski li 447. st, Zagreb, str. 217—230. Kauzlarić, K.,(l 985): Štetno djelovanje zagađujućih tvari na Sciitt, P., (1989): Međunarodni aspekti problematike umiranja šume s posebnim osvrtom na TE Plomin. Šumarski list, Zašuma. Šumarski list, Zagreb, str. 329—333. greb, str. 363—371. Prpić, B., Seletković, Z., Ivkov, M., (1991): Pro Prpić , B. , (1987): Sušenje šumskog drveća u SR Hrvatskoj s padanje šuma u Hrvatskoj i odnos pojave prema biotskim i posebnim osvrtom na opterećenje Gorskog kotara kiselim abiotskim činiteljima danas i u prošlosti. Šumarski list, Zakišama s teškim metalima. Šumarski list, Zagreb, str. 53— greb, str. 107—129. 60. Radojević, M., Harisson, Roy M. (1992): Atmosp Kauzlarić, K., (1988): Utjecaj štetnih polutanata na propaheric Acidity: Sources, Consequences and Abatement, Londanje šuma u Gorskom kotaru. Šumarski list, Zagreb, str. don i New York, str. 1—72. 231—245. SUMMARY: An evaluation of the forest damage in Croatia in 1993 was carried out on 84 bioindicating points (16x16 km network of the Gauss-Kriiger coordination system) and in 1994 on 89 points. The results of the evaluation have been shown for the major broadleaved and coniferous tree specoes. The sledding and yellowness of crowns has been estimated. The assessed mean demage was established as 37.9% in 1993 and 53.8% in 1994. the conifers amounting to 45.1% in 1993 and 56.8% in 1994, the broadleaves 36.2% in 1993 and 53.1% in 994. The most damaged trees were of the common fir (87.5% in 1993; 81.2% in 1994), followed by the peduncled oak (60.6% in 1993; 81.8% in 1994), and sessile-flowered oak (52.2% in 1993; 71.9% in 1994). The index of tree damage, i.e. sledding higher than 25%, damage degrees being 2, 3, and 4, is the highest in the last five estimates: 1987 it was 7.9%; 1988 —10.2%; 1990 —9.9%; 1992 —15.3%, 1993 —19.2% and 1994 it was 28.8%. The atmospheric conditions, the natural environment, the deposition and yhe impact of the air pollution upon the forest ecosystems in the future were also considered. |