DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1995 str. 19 <-- 19 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI — ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS UDK 630* 639.1 (001/21 Sus scroti L. .Šumarski list br. I 1 — 12, CXIX (1995), 373—381 ISTRAŽIVANJE UTJECAJA NAČINA SPARIVANJA U DIVLJE SVINJE NA DINAMIKU PRASENJA U UZGAJALIŠTU INVESTIGATION OF METHODS OF PAIRING WILD BOAR SEXES INFLUENCING THE DYNAMICS OF BEARING IN FENCED HUNTING GROUND Jan BRNA, Luka MANOJLOVIĆ, Marin FORGIĆ, Branko UROŠEVIĆ* SAŽETAK: Ispitivani su dinamika prasenja divlje svinje glede dvije različite metode sparivanja spolova u uzgajalištu "Mačkovac" -Uprave šuma Osijek. Opisane su metode rada i izneseni rezultati istraživanja. U istraživanom razdoblju, 1992.-1995., postignut je zamjetan napredak u dinamici prasenja u svim dobnim skupinama plotkinja, zahvaljujući primjeni novog načina sparivanja spolova. Uz, srednje vrijednosti - broja odgojene prasadi po leglu i težine koju prasad imaju na kraju uzgojnog ciklusa, istaknute su i druge uzgojne prednosti u primjeni testirane metode sparivanja. UVOD — Introduction U uzgajalištu divljih svinja s intenzivnom proizvodi kako sparivati spolove u parilištu da bi se većina plotnjom, unutar vanjske, nalaze se i nekoliko unutarnjih kinja oprasila u optimalno vrijeme, tj.,tijekom ožujka. ograda različite veličine i namjene. Uz ostale tu spada Ovaj se problem nastojao ranije rješavati samo na tei ograđena površina, tzv. parilište, u kojem se plotkimelju spoznaje o trajanju bremenitosti plotkinja nje sparuju s veprovima početkom jeseni, i ostaju tu (115±2,3 dana), određujući tako posljednju dekadu 10. zajedno do polovine siječnja, kada se spolovi odvajamjeseca (uzgajalište "Mačkovac"), odnosno posljednju ju. Plotkinje se tada premještaju u drugu ograđenu podekadu 11. mjeseca (uzgajalište "Koha"), kao vrijeme, vršinu, u tzv. prasilište, u kojoj će se oprasiti i uzgajati kada treba početi sparivati plotkinje s veprovima u pasvoju prasad. Datum odvajanja od veprova tako je porilištu. dešavan da prekine parenje plotkinja, a time i njihovo Rezultati istraživanja dinamike prasenja plotkinja prasenje u svibnju i kasnije. Naime, prasad svibanjskog (Manojlovi ć et al, 1992.), sparivanih s veprovima i kasnijih legla nepoželjna su, jer zaostaju u rastu i ima prema opisanoj metodi pokazali su da je ova računica ju manje tjelesne težine početkom sezone lova. previdjela i neke druge čimbenike koji utječu na dina Kao što vidimo, vrijeme do kada če se plotkinje pamiku parenja, jer se samo oko 30% plotkinja oprasilo riti s obzirom na nepoželjnost prasadi kasnijih legla tehu optimalno vrijeme, tj. u 3. mjesecu, a ostale kasnije, nološki je bilo lakše riješiti, jer ih je određenog datuu travnju i svibnju. Dakle, veliki broj plotkinja oprama trebalo samo odvojiti od veprova. Kako se kasnije sile su se kasnije u odnosu na prosudbu temeljenu sapokazalo, složenije je bilo odrediti datum kada početi mo na datumu početka sparivanja i trajanju bremeni tosti plotkinja. Kao što vidimo, datumom kada sparivati plotkinje i veprove, mogao se približno planirati samo eventu * Dr. se. Jan Bina, znanstveni suradnik, Luka Manojlović´, dipl. vet. istraživač suradnik Marin Forgić, dipl. inž. šef odjela za lovstvo, Branko Uroševič, alni početak parenja, ali to nije bilo dostatno da se ujeddipl. inž. stručni suradnik, J. P. "Hrvatske šume" — Uprava šuma Osijek. no osigura i željena dinamika parenja plotkinja. Znači, |