DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1995 str. 20 <-- 20 --> PDF |
J. Brna, L. Manojlović, M. Forgić B. UroSevW: ISTRAŽIVANJE UTJECAJA NAČINA SPARIVANJA U DIVLJE SVINJE Šumarski list br. I 1 — 12. CXIX (1995), 373—381 u načinu sparivanja trebalo je unijeti stanovite promjene koje bi osigurale što povoljniju dinamiku prasenja tj., da se najveći broj plotkinja prase što ranije, najkasnije do 31. 03. U tom smislu unijete su i testirane sljedeće promjene: početak sparivanja plotkinja s veprovima pomaknut je na približno 2 mjeseca ranije 1992. i 1994. godine za generaciju prasadi godine 1993. i 1995. i, mjesec dana ranije 1993., za generaciju prasadi 1994.; prevođenje veprova u parilište prije uvođenja plotkinja; veprovi su bili u parilištu prije uvođenja plotkinja, a ne obratno; skraćivanje vremena hvatanja i okupljanja plotkinja na svega nekoliko dana (oko 10) da bi se one odjednom, a ne postupno - u trajanju mjesec i više dana tijekom hvatanja - sukcesivno sparivale s veprovima; MATERIJAL I METODE RADA Sparivanje Rasplodni veprovi, u ukupnom broju oko 20, uvode se u parilište znatno ranije. Novina ove, u odnosu na dosadašnju metodu sparivanja, bila je sljedeća: veprovi se nalaze u parilištu dva mjeseca (1992. i 1994.) odnosno mjesec dana ranije (1993.); uhvaćene plotkinje priključuju se veprovima sve odjednom, a ne postupno, oko 10 dana kasnije, koliko je približno potrebno da bi se one pohvatale (oko 60 komada). Premještanje plotkinja iz parilišta u prasilište Poslije parenja plotkinje se odvajaju od veprova početkom siječnja i premješraju se u prasilište; potonji datum odvajanja uvjetovan je bio teorijski mogućim početkom sparivanja (trebalo je onemogućiti prasenje rano parenih plotkinja već u samom parilištu). Odabiranje ženske prasadi za obnavljanje fonda (pokusni dio) U pokusnom dijelu trebalo je ustanoviti može li se postići povoljnija dinamika prasenja prvorotkinja glede načina njihovog odabiranja i držanja do početka parenja. U tom smislu formirana je pokusna i kontrolna skupina ženske prasadi, u svakoj po 10. u pokusnoj skupini odabrana su prasad od majki poznatih po ranom prasenju i uspješnom odgoju svoje prasadi; ovako odabrana i individualnim rovašom obilježena ženska prasad ostaju s majkama u parilištu i skupa s njima premještaju se u prasilište; u kontrolnoj skupini također su odabrana i obilježena ženska prasad rano oprasenih plotkinja, ali se testirana je i promjena u kriteriju odabira prasadi za obnavljanje fonda, kao i način njihovog držanja do spolne zrelosti. Umjesto dosadašnjeg, kad su ženska prasad za obnovu fonda odabirana samo na temelju tjelesne razvijenosti (odabirana su tjelesno najjača prasad) i držana odvojeno od majki, u tzv. rastilištu ženske prasadi, testira se metoda odabiranja prasadi onih plotkinja, za koje je višegodišnjim motrenjem utvrđeno da se rano prase i odgajaju najbolju prasad. Ovako odabrana prasad, ne odvaja se od svojih majki, već s njima ostaju i parilištu, a kasnije i u prasilištu. Proučavajući kako je dinamika prasenja plotkinja utjecala na rast prasadi i veličinu legla temeljem unijetih promjena u sparivanju mužjaka i ženki, usporedo su prikupljani podaci o broju prasadi u leglu motrenih plotkinja, te tjelesnoj masi prasadi na kraju uzgojnog ciklusa (01. 09.), vodeći računa o dobi njihovih majki i vremenu (mjesecu), kad su se oprasile. — Material and work methods ona odvajaju od majki i ostaju godinu dana skupa u tzv. rastilištu, a tek onda se priključuju rasplo dnom fondu plotkinja u parilištu. Ustanovljivanje dinamike prasenja Radi lakšeg i što točnijeg ustanovljivanja dinamike prasenja, odabrane su za motrenje plotkinje poznate dobi i s ranije poznatim i ustaljenim mjestima prasenja. S obzirom na dob, u prvoj skupini nalazile su se najstarije plotkinje (6-8 godina) a tvorile su ih dvije podskupine što su se uočljivo razlikovale u mjestima prasenja. U drugoj skupini bile su četverogodišnje plotkinje s odvojenim, također od ranije poznatim mjestima prasenja. Kao spolno zrele, plotkinje iz najstarije skupine dopremljene su u godini osnivanja ovog uzgajališta divljih svinja, tako da su mogle odabrati najbolja mjesta za prasenje, dok su u drugoj skupini plotkinja ustvari bile njihove kćeri, odnosno prva generacija ženki uzgojenih u samom uzgajalištu. Činjenica, da su se na mjestima prasenja nalazila stalna hranilišta, omogućila je prehranu divljih svinja u ustaljenim vremenskim intervalima (hrana je postavljana svaki drugi dan između 10 i 13 h). Na taj način plotkinje sa svojom prasadi navikle su dolaziti na hranilišta neposredno prije, ili odmah nakon stavljanja hrane. Sustavno motrenje opisanih skupina, i ostalih plotkinja, u intervalima ne dužim od 7 dana, omogućilo je približno ustanovljenje vremenskog intervala u kojem |