DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1995 str. 23 <-- 23 --> PDF |
J. Braa. L. Manojlović, M. Forgic B. Urošević: ISTRAŽIVANJE UTJECAJA NAČINA SPARIVANJA U DIVLJE SVINJE Šumarski list br. II —12. CXIX (1995), 373—381 Grafikon3. — Graph 3. 1994. godina — 1994. year 00 ao 80 vottObO 40 30-i 20100-" ´I ´ ´I * ´I ´ ´I ´ ´ I ´ ´ 1 ´ ´ 1 ´ ´\ ´J I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII mjesec — month % oprasenih % gave birth Grafikon 5. Graph 5. 1995. godina 1995. year 100 -j 9080 70 60 60-f 40 30 20 10 i ´ ´i i —nr^—v—T"—T~" i u III IV V VI VII VIII IX X XI XII mjesec — month I ´ oprasenih % gave birth Podaci u tablicama ukazuju na sljedeće: podaci u tablici 1. ukazuju da su se plotkinje u dobi 2-5 godina u najvećem broju oprasile u travnju, a manji broj u svibnju, dakle, u vrijeme poslije 31. 3., što se može smatrati kasnim prasenjem; jedino se dobna skupina plotkinja 6-8 godina oprasila u optimalno vrijeme, iako je i njihovo sparivanje izvršeno po ranijoj metodi (sparivanje je izvršeno 23. 10. 1991); Grafikon 4. — Graph 4. 1994. godina— 1994. year prvopraskinje — primipara 100 I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII mjesec — month I % oprasenih - pokusno K^$Sl % oprascni ih - kontrola % gave hirth - exper. % gave birth - control godinu dana kasnije, kada se u sparivanju počinje primjenjivati nova metoda, rezultati dinamike prasenja mnogo su povoljniji, jer su se skoro sve plotkinje, osim dvogodišnjih, oprasile do 31. 3. (tablica 2.); podaci u tablici 3. rezultati su mjesec dana kasnijeg sparivanja plotkinja i veprova u odnosu na prethodnu godinu. Kao što se vidi, oni su približno slični kao i u prethodnoj godini za dobne skupine plotkinja 3-5 i 6-8 godina. No ukoliko se ovaj ukupni podatak dinamike prasenja dvogodišnjih plotkinja prikazan u tablici 3 raščlani na vrijeme prasenja pokusne i kontrolne skupine, razlike su zamjetne. ovako raščlanjen rezultat dinamike prasenja samo dvogodišnjih plotkinja, prikazan je u tablici 4. Kao što se vidi, pokusne plotkinje koje su poslije prasenja stalno bile uz svoje majke, oprasile su se u najvećem broju u optimalno vrijeme, dok su se plotkinje iz kontrolne skupine, koje su bile odvojene od svojih majki, u tzv. rastilištu, oprasile u najvećem broju mjesec dana kasnije; od kakve je važnosti držati odabranu žensku prasad namijenjenu za obnovu fonda uz njihove majke, a ne odvojeno, potvrđuje i tablica 5, u kojoj se vidi da su se skoro sve dvogodišnje plotkinje oprasile do 31. 3., približno istodobno s majkama, dakle u optimalno vrijeme; sumirajući broj plotkinja svrstanih u dvije skupine - oprasenih do 31. 3., i kasnije, prema tabličnim podacima prikazanim grafički (grafikoni 1-5), još zornije vidimo napredak postignut primjenom nove metode sparivanja i načina držanja ženske prasadi, odabrane za obnovu rasplodnog fonda. 377 |