DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1995 str. 25 <-- 25 --> PDF |
J. Bina. L. Manojlovid, M. Forgić B. Urošević: ISTRAŽIVANJE UTJECAJA NAČINA SPARIVANJA U DIVLJE SVINJE Šumarski list br. 1 1 — 12, CXIX (1995), 373—381 ska prasad namijenjena za obnovu fonda, stalno su bila vezana uz svoje majke što je utjecalo ne samo na približno isto vrijeme prasenja, već su mlađe plotkinje - kćeri, koristile i druge prednosti zajedničkog boravka sa svojim majkama: odsutnost konkurencije u prehrani, pronalaženje kvalitetnih mjesta za prasenje, učenje u pronalaženju prirodne hrane, bolja zaštita prasadi, itd. Za razliku od ovih, dvogodišnje plotkinje - koje su kao prasad držane odvojeno od majki, kada se ispuste u prasilište obično tvore zajedničku skupinu i, nalazeći se na dnu hijerarhijske ljestvice - budu potiskivana na lošija mjesta prasenja, a izložena su i oštroj konkurenciji za hranu itd. MOGUĆNOSTI I PREDNOSTI PRIMJENE OVIH REZULTATA — Possibilities and benefits of using these results Promjene u načinu sparivanja višestruko su korisne u unapređivanju tehnologije uzgoja divljih svinja: povoljnija dinamika prasenja u 1993. i kasnije pridonosi većoj godišnjoj proizvodnji mesa divljači za približno 25% (oko 1.000 kg). Ta se razlika, u korist ranije oprasene prasadi, lako može ustanoviti, ukoliko se na ukupnu godišnju proizvodnju - 250 prasadi u svakoj godini, u izračunu primjeni postotak rođene prasadi po mjesecima za svaku godinu posebice, i odgovarajuće težine ove prasadi, ustavljene krajem uzgojnog ciklusa; tjelesno krupnija prasad čine skupni lov atraktivnijim i uz to daju veći financijski rezultat u pojedinačnom lovu (po Cjeniku Uprave šuma Osijek, prase iznad težine 30 kg, skuplje je za 100 DEM); raniji dolazak plotkinja iz znatno veće površine prasilišta (520 ha) u skučeni prostor parilišta (33 ha), ne mora, kao što se naizgled čini, automatski poskupjeti prehranu; troškovi bi, naprotiv, mogli biti i niži jer se sjetva poljoprivrednih kultura na oraničnim površinama u ograđenim prostorima može tako organizirati da u cijelosti pojeftini prehranu divljih svinja (prirodni oblik prehrane, umjesto skupih koncentrata); s druge strane, rasterećujući prostor prasilišta, ne samo što se stvaraju povoljniji uvjeti u prehrani preoZAKLJUČAK Na osnovi rezultata istraživanja i diskusije zaključujemo: Novi način sparivanja plotkinja i veprova u parilištu omogućio je da se u optimalnom vremenu - do 31.3. oprase 96% plotkinja (1995), za razliku od prije, kad se je taj postotak kretao 52% (1992), dok su se ostale ženke prašile u travnju pa čak i u svibnju. stale kasnije oprasene prasadi, već s obzirom na manju napučenost divljih svinja, osigurava se i normalnije nicanje, kao i rast ozimih usjeva zasijanih u ograđenom prostoru; najveća se, pak, ušteda u troškovima prehrane prasadi rođenih uključivo s ožujkom pojavljuje prvenstveno kao posljedica skraćenog vremena prihranjivanja skupljim koncentratom. U manje pvoljnoj dinamici prasenja, u kojoj se relativno velik broj prasadi rađa u travnju i svibnju, neminovno se produžava razdoblje dohranjivanja koncentratom bez neke sigurnosti da će, zbog konkurencije odraslih, hranu dobiti najmlađa prasad, kojoj je koncentrat najpotrebniji; ne treba posebno isticati da ranije rođenoj prasadi ide na ruku i to što je njihov rast sukladan s pojavom i trajanjem kvalitetne prirodne hrane, što s odmicanjem vremena postupno opada, čime su najviše zakinuta upravo prasad kasnijih legla; rano oprasene plotkinje prije zasušuju što tehnološki omogućava da se one i njihova ženska prasad, odabrana za obnovu fonda, ranije počinju hvatati i premještati u parilište, koristeći kukuruz kao mamac za ulazak u lovke; to se mnogo teže može postići ukoliko se hvatanje obavlja kasnije, u vrijeme opadanja žira, omiljene hrane, koja divlje svinje više privlači nego kukuruz. — Conclusion Pokusna skupina ženske prasadi namijenjene za obnovu rasplodnog fonda, koja su u svim fazama reprodukcije (parenje i prasenje) držana uz svoje majke, kao plotkinje, 70% oprasile su se do 31. 3., za razliku od kontrolne, koje su do uključivanja u rasplodni fond držane odvojeno, u tzv. rastilištu ženske prasadi; uspješnost njihovog prasenja bila je svega 33% do 31. 3., dok su se ostale prašile kasnije, u travnju i svibnju. |