DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1995 str. 25     <-- 25 -->        PDF

J. Bina. L. Manojlovid, M. Forgić B. Urošević: ISTRAŽIVANJE UTJECAJA NAČINA SPARIVANJA U DIVLJE SVINJE Šumarski list br. 1 1 — 12, CXIX (1995), 373—381
ska prasad namijenjena za obnovu fonda, stalno su bila
vezana uz svoje majke što je utjecalo ne samo na
približno isto vrijeme prasenja, već su mlađe plotkinje


- kćeri, koristile i druge prednosti zajedničkog boravka
sa svojim majkama: odsutnost konkurencije u prehrani,
pronalaženje kvalitetnih mjesta za prasenje, učenje
u pronalaženju prirodne hrane, bolja zaštita prasadi,
itd.
Za razliku od ovih, dvogodišnje plotkinje - koje su
kao prasad držane odvojeno od majki, kada se ispuste
u prasilište obično tvore zajedničku skupinu i, nalazeći
se na dnu hijerarhijske ljestvice - budu potiskivana
na lošija mjesta prasenja, a izložena su i oštroj konkurenciji
za hranu itd.


MOGUĆNOSTI I PREDNOSTI PRIMJENE OVIH REZULTATA — Possibilities and benefits of using these results


Promjene u načinu sparivanja višestruko su korisne
u unapređivanju tehnologije uzgoja divljih svinja:


povoljnija dinamika prasenja u 1993. i kasnije
pridonosi većoj godišnjoj proizvodnji mesa divljači
za približno 25% (oko 1.000 kg). Ta se razlika, u korist
ranije oprasene prasadi, lako može ustanoviti, ukoliko
se na ukupnu godišnju proizvodnju - 250 prasadi
u svakoj godini, u izračunu primjeni postotak rođene
prasadi po mjesecima za svaku godinu posebice, i odgovarajuće
težine ove prasadi, ustavljene krajem uzgojnog
ciklusa;


tjelesno krupnija prasad čine skupni lov atraktivnijim
i uz to daju veći financijski rezultat u pojedinačnom
lovu (po Cjeniku Uprave šuma Osijek, prase
iznad težine 30 kg, skuplje je za 100 DEM);
raniji dolazak plotkinja iz znatno veće površine
prasilišta (520 ha) u skučeni prostor parilišta (33 ha),
ne mora, kao što se naizgled čini, automatski poskupjeti
prehranu; troškovi bi, naprotiv, mogli biti i niži
jer se sjetva poljoprivrednih kultura na oraničnim površinama
u ograđenim prostorima može tako organizirati
da u cijelosti pojeftini prehranu divljih svinja (prirodni
oblik prehrane, umjesto skupih koncentrata);
s druge strane, rasterećujući prostor prasilišta, ne
samo što se stvaraju povoljniji uvjeti u prehrani preoZAKLJUČAK


Na osnovi rezultata istraživanja i diskusije zaključujemo:


Novi način sparivanja plotkinja i veprova u parilištu
omogućio je da se u optimalnom vremenu - do
31.3. oprase 96% plotkinja (1995), za razliku od prije,
kad se je taj postotak kretao 52% (1992), dok su se
ostale ženke prašile u travnju pa čak i u svibnju.
stale kasnije oprasene prasadi, već s obzirom na manju
napučenost divljih svinja, osigurava se i normalnije
nicanje, kao i rast ozimih usjeva zasijanih u ograđenom
prostoru;


najveća se, pak, ušteda u troškovima prehrane
prasadi rođenih uključivo s ožujkom pojavljuje prvenstveno
kao posljedica skraćenog vremena prihranjivanja
skupljim koncentratom. U manje pvoljnoj dinamici
prasenja, u kojoj se relativno velik broj prasadi rađa
u travnju i svibnju, neminovno se produžava razdoblje
dohranjivanja koncentratom bez neke sigurnosti da će,
zbog konkurencije odraslih, hranu dobiti najmlađa prasad,
kojoj je koncentrat najpotrebniji;
ne treba posebno isticati da ranije rođenoj prasadi
ide na ruku i to što je njihov rast sukladan s pojavom
i trajanjem kvalitetne prirodne hrane, što s odmicanjem
vremena postupno opada, čime su najviše
zakinuta upravo prasad kasnijih legla;
rano oprasene plotkinje prije zasušuju što tehnološki
omogućava da se one i njihova ženska prasad,
odabrana za obnovu fonda, ranije počinju hvatati i premještati
u parilište, koristeći kukuruz kao mamac za
ulazak u lovke; to se mnogo teže može postići ukoliko
se hvatanje obavlja kasnije, u vrijeme opadanja žira,
omiljene hrane, koja divlje svinje više privlači nego
kukuruz.
— Conclusion
Pokusna skupina ženske prasadi namijenjene za
obnovu rasplodnog fonda, koja su u svim fazama reprodukcije
(parenje i prasenje) držana uz svoje majke,
kao plotkinje, 70% oprasile su se do 31. 3., za razliku
od kontrolne, koje su do uključivanja u rasplodni fond
držane odvojeno, u tzv. rastilištu ženske prasadi; uspješnost
njihovog prasenja bila je svega 33% do 31.
3., dok su se ostale prašile kasnije, u travnju i svibnju.