DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1995 str. 31 <-- 31 --> PDF |
. MAYER: OPSEG I ZNAČENJE MONITORINGA l´ODZEMNIH I POVRŠINSKIH VODA . Šumarski list br. -12. CXIX (1995), 383—389 Uprava šuma Forest management Gospodarska jedinica ili predjel Management unit or region Šumarija Forest enterprise Obuhvaćena površina Area included, ha Razdoblje motrenja, godine Monitoring period, years Čestine mjerenja Measurement frequency Broj piezometarskih stacionara Number of piezometer stations ha/l station Broj piezometarskih cijevi Number of piezometers tubes Broj bunara Number of wells Broj kanala Number of channels Nadzor vrši Control by KARLOVAC Kupčina Jastrebarsko, Draganići, Karlovac, 8.000 14 1981.-1995. 1 x tjedno 15 500 60 0.5, 1,2, 7 m 4 4 Pisarovina BJELOVAR Varoški lug, Česma, Bolčanski lug ZAGREB Turopoljski lug Vrbovec Velika Gorica 3.400 4.300 7 1988.-1995. 6 1989.-1995. 2 x tjedno 2 x tjedno 32 too 7 600 83 0.5, 1,2,4 m (od 1993. g. 24 nove cijevi od 7 m) 26 0.5, 1.2,7 m 2 9 5 Šumarski institut, Jastrebarsko SISAK Posavske sunjske šume Sunja (prekinuto) " 2 1989.-1990. 2 x tjedno 4 16 0.5, 1,2,7 m 1 2 NAŠICE bazen nizinskih šuma Koska, D. Miholjac Đurdenovac 12.000 početak 1995. 2 x tjedno 22 88 0.5, 1,2.5,7 m Slatina VINKOVCI Spačva Strošinci Lipovac Županja Otok Gunja Vrbanja 26.000 1987.-1995. 2 x tjedno 16 61 Šumarski fakultet. Zagreb i DHMZRH LIPOVLJANSKE NIZINSKE ŠUME Fakultetsko dobro 10.000 1971.-1995. 2 x tjedno 7 21 Šumarski Opeke Šumarskog fakulteta fakultet, Zagreb Zagreb KOPRIVNICA Repaš Repaš 3.600 1985.-1995. 2 x tjedno 16 28 — — DHMZRH su istraživanja pokazala (Mayer 1988., 1991.) da su vidi pad vodostaja u drugom petogodištu (1986.— najveće promjene u vodenome režimu nastupile u uspo1990.) u odnosu na prvo (1981.—1985. godina). Raredbi s ranijim stanjem (Mayer i Komlenović zdoblje motrenja je međutim prekratko da bi se mogli 1972. i Mayer 1976.) u redukciji poplavnih voda koje izvesti sigurniji zaključci. Za stratigrafiju tala Kupčinsu površinski smanjene za oko polovinu, a njihovo traskog bazena karakteristični su slojevi teške gline, osojanje skraćeno je za oko 2/3. Uz ove promjene nastupibito u gornjim horizontima. Oni su prepreka komunicilo je sniženje razina podzemnih voda, osobito uz duboranju podzemnih i površinskih voda što otežava snabke kanale. Zatečeno stanje podzemnih voda od 1981. dijevanje hrasta lužnjaka i drugih vrsta kapilarnom vogodine pokazivalo je oscilacije ovisno o karakteru hi-dom za vrijeme ljetnog pada vodostaja. droloških godina, ali obračuni trenda 14-godišnjih opaKoji su to optimalni vodostaji pokazale su GIS kožanja nisu pokazali signifikantan pad ili porast vodolorirane karte (Mayer 1993.) minimalnih vegetacijskih staja. Ovi podaci, uz druga opažanja, navode na zakrazina podzemnih voda "vrlo vlažne" 1989. godine sa ljučak o izvjesnoj stabilizaciji zatečenog stanja i pret700 mm dobro raspoređenih vegetacijskih oborina (veg. postavku o dosta dobru bočnome punjenju podzemnoprosjek 515 mm) prema podacima meteorološke staniga kupčinskog rezervoara. Isušivanje je međutim zahvace u Jastrebarskom s 31-godišnjim nizom opažanja. Vetilo površinske horizonte tla što bi se moglo zaključiti lika zasićenost tla vodom 1989. godine dovela je do izraiz podataka površinskih piezometara 0,5 m, iz kojih se zita oporavka kupčinskih šuma hrasta lužnjaka i tvorbe |