DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1995 str. 37     <-- 37 -->        PDF

ZNANSTVENI ČLANCI — PRETHODNO PRIOPĆENJE — SCIENTIFIC PAPERS — PRELIMINARY COMMUNICATION
(JDK 630* 425+812 (001) Abies Alba Mill. Šumarski list br. 11—12, CXIX (1995), 391^0 6


ISPITIVANJE KOJIH FIZIČKIH I MEHANIČKIH SVOJSTAVA TE KVALITETE DRVA
OŠTEĆENIH STABALA JELE OBIČNE (ABIES ALBA MILL.)


DETERMINATION OF SOME PHYSICAL AND MECHANICAL PROPERTIES AND QUALITY
OF DAMAGED FIR (ABIES ALBA MILL.) TREES


Ante P. B. KRPAN, Slavko GOVORČIN i Tomislav SINKOVIĆ*


SAŽETAK: U ovom radu istražuju se fizička i mehanička svojstva te kvaliteta
drva oštećenih stabala jele obične (Abies alba Mill.). Istraživanje je obavljeno
na uzorcima uzetim sa tri jelova stabla oštećenja krošnje 0, 1. i 3., koja
su posječena na nastavnopkusnom šumskom objektu Šumarskog fakulteta u
Zalesini u gospodarskoj jedinici Belevine.


Rezultati istraživanja fizičkih i mehaničkih svojstava jelovine nisu pokazali
povezanost tih svojstava sa stupnjem oštećenja krošnje jelovih stabala. Oštećenja
stabala nisu polučila smanjenje vrijednosti fizičkih i mehaničkih svojstava
na drvu uz koru gdje se s razlogom mogla očekivati. Kvaliteta proizvedenih
sortimenata (pilanski trupci) također nije utjecana oštećenjima krošanja.
Nedestruktivne promjene boje na čelima sirovih trupaca su sušenjem nestajale
te su trupci zadržali punu komercijalnu vrijednost.


Ključne riječi: jelovina (Abies alba Mill), oštećenje stabala, fizička
svojstva, mehanička svojstva, uporabna vrijednost.


UVOD — Introduction


Na području prebornih šuma Gorskog kotara jela se Drastičan pad vitaliteta jelovih stabala izražen popojavljuje
u više biljnih zajednica koje se razvijaju na stotkom prirasta drvne zalihe vidljiv je iz podataka pet
tlima silikatne, odnosno karbonatne podloge. Najvrijed-posljednjih inventura za g. j . "Kupjački vrh", nastavno
nije jelove šume razvijaju se u zajednici jele s rebra-pokusnog šumskog objekta Šumarskog fakulteta u Začom
(Blecho abietetum Ht.), koja se isključivo javlja lesini (** 1995):
na za jelu pogodnom, izrazito kiselom, dubokom i sv-


Drvna zaliha Prirast drvne Postotak


ježem silikatnom tlu.


jele, m3/ha zalihe, mVha prirasta, %


Godine 1950. (*1975) zapaža se jače sušenje jele na 1951/52. 269 5,25 1,9
čitavom području njezinog prirodnog rasprostranjenja. 1958/59. 300 5,02 1,7
Od tada sušenje jele teče konstantno uzlaznom putanjom 1974/75. 306 4,03 1,3
uz povremeno poprimanje katastrofalnih razmjera. Po1984/
85. 285 2,85 1,0
sljedica sušenja je ta da se u goranskim šumama etat 1994/95. 243 1,51 0,62
jele namiruje najvećim dijelom sanitarnim sječama odu-


Pojava sušenja je bila toliko značajna za šumarstvo


mrlih jelovih stabala, čime je gospodarenje jelovim šu


Hrvatske da se već 1968. godine postavlja projekt is


mama na poznatim i propisanim osnovama postalo u


traživanja uzroka sušenja jelovih (i hrastovih) šuma.


najmanju ruku upitno.


Projekt je okupio 16 istraživača, koji su, podijeljeni u


radne grupe, s različitih strana proučavali problem. Go


* Izv. prof. dr. se. Ante P. B. Krpan, mr. se. Slavko Govorčin i mr. se.
dine 1975. u Radovima Šumarskog instituta Jastrebar-


Tomislav Sinković, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Svetošimunska
25, Zagreb. sko na 163 stranice objavljeni su rezultati istraživanja