DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1995 str. 37 <-- 37 --> PDF |
ZNANSTVENI ČLANCI — PRETHODNO PRIOPĆENJE — SCIENTIFIC PAPERS — PRELIMINARY COMMUNICATION (JDK 630* 425+812 (001) Abies Alba Mill. Šumarski list br. 11—12, CXIX (1995), 391^0 6 ISPITIVANJE KOJIH FIZIČKIH I MEHANIČKIH SVOJSTAVA TE KVALITETE DRVA OŠTEĆENIH STABALA JELE OBIČNE (ABIES ALBA MILL.) DETERMINATION OF SOME PHYSICAL AND MECHANICAL PROPERTIES AND QUALITY OF DAMAGED FIR (ABIES ALBA MILL.) TREES Ante P. B. KRPAN, Slavko GOVORČIN i Tomislav SINKOVIĆ* SAŽETAK: U ovom radu istražuju se fizička i mehanička svojstva te kvaliteta drva oštećenih stabala jele obične (Abies alba Mill.). Istraživanje je obavljeno na uzorcima uzetim sa tri jelova stabla oštećenja krošnje 0, 1. i 3., koja su posječena na nastavnopkusnom šumskom objektu Šumarskog fakulteta u Zalesini u gospodarskoj jedinici Belevine. Rezultati istraživanja fizičkih i mehaničkih svojstava jelovine nisu pokazali povezanost tih svojstava sa stupnjem oštećenja krošnje jelovih stabala. Oštećenja stabala nisu polučila smanjenje vrijednosti fizičkih i mehaničkih svojstava na drvu uz koru gdje se s razlogom mogla očekivati. Kvaliteta proizvedenih sortimenata (pilanski trupci) također nije utjecana oštećenjima krošanja. Nedestruktivne promjene boje na čelima sirovih trupaca su sušenjem nestajale te su trupci zadržali punu komercijalnu vrijednost. Ključne riječi: jelovina (Abies alba Mill), oštećenje stabala, fizička svojstva, mehanička svojstva, uporabna vrijednost. UVOD — Introduction Na području prebornih šuma Gorskog kotara jela se Drastičan pad vitaliteta jelovih stabala izražen popojavljuje u više biljnih zajednica koje se razvijaju na stotkom prirasta drvne zalihe vidljiv je iz podataka pet tlima silikatne, odnosno karbonatne podloge. Najvrijed-posljednjih inventura za g. j . "Kupjački vrh", nastavno nije jelove šume razvijaju se u zajednici jele s rebra-pokusnog šumskog objekta Šumarskog fakulteta u Začom (Blecho abietetum Ht.), koja se isključivo javlja lesini (** 1995): na za jelu pogodnom, izrazito kiselom, dubokom i sv- Drvna zaliha Prirast drvne Postotak ježem silikatnom tlu. jele, m3/ha zalihe, mVha prirasta, % Godine 1950. (*1975) zapaža se jače sušenje jele na 1951/52. 269 5,25 1,9 čitavom području njezinog prirodnog rasprostranjenja. 1958/59. 300 5,02 1,7 Od tada sušenje jele teče konstantno uzlaznom putanjom 1974/75. 306 4,03 1,3 uz povremeno poprimanje katastrofalnih razmjera. Po1984/ 85. 285 2,85 1,0 sljedica sušenja je ta da se u goranskim šumama etat 1994/95. 243 1,51 0,62 jele namiruje najvećim dijelom sanitarnim sječama odu- Pojava sušenja je bila toliko značajna za šumarstvo mrlih jelovih stabala, čime je gospodarenje jelovim šu Hrvatske da se već 1968. godine postavlja projekt is mama na poznatim i propisanim osnovama postalo u traživanja uzroka sušenja jelovih (i hrastovih) šuma. najmanju ruku upitno. Projekt je okupio 16 istraživača, koji su, podijeljeni u radne grupe, s različitih strana proučavali problem. Go * Izv. prof. dr. se. Ante P. B. Krpan, mr. se. Slavko Govorčin i mr. se. dine 1975. u Radovima Šumarskog instituta Jastrebar- Tomislav Sinković, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Svetošimunska 25, Zagreb. sko na 163 stranice objavljeni su rezultati istraživanja |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1995 str. 38 <-- 38 --> PDF |
A. P. B. Krpan. S Uovorčiii, T. Sinkovic: ISPITIVANJE KOJIH FIZIČKIH I MEHANIČKIH SVOJSTAVA Šumarski lisl ta. 11—12, CXIX (1995), 39I-JJ06 s preporukama za gospodarenje jelovim šumama. Pojedini autori su istraživali defolijatore jelovih iglica — Spaić (1968), Opalički (1970), Androić i Opalički (1975), Glavaš (1987). Klepac (1975) raspravlja gubitak prirasta uslijed sušenja, a S p o 1 j a r i ć i dr. (1975) o anatomskim promjenama drva defoliranih stabala. Gl ava č i dr. (1985), da vač (1989), Prpić i dr. (1988), Prpić (1989); Prpić i dr. (1991), zatim Komlenović (1989), Kreutzar (1989), Mayer (1989) i Schiitt (1989), istražuju utjecaj polutanata i izloženosti položaja na sušenje jele. S c h u 1 z (1989) istražuje fizička, mehanička i strukturna svojstva drva oštećenih stabala četinjača. Iako su dosadašnja istraživanja dala značajan prilog rasvjetljavanju pojave, sveudiljno sušenje jele ukazuje na svu zamršenost međusobnog djelovanja klimatoloških, ekoloških, pedoloških, bioloških i antropogenih čimbenika, koji bez sumnje ugrožavaju postojeće jelove šume. Konačni udarac fiziološki oslabljenim stablima jele evidentno zadaju potkornjaci. Hrašove c (1995) pravilno uočava kapitalni utjecaj potkornjaka te upućuje na suvremene metode njihovog suzbijanja. Pitanje je da li bi mnoga jela, makar fiziološki oslabljena, preživjela, a posljedice sušenja bile blaže, ako bi se oštrim zaštitnim mjerama na cijelom području jelovih šuma smanjio intenzitet napadaja potkornjaka? Ovo razmatranje uzroka sušenja jele i pokušaja njihovih pojašnjenja neka nas udalji od postavljenog cilja ovoga rada, a taj je utvrđivanje moguće povezanosti redukcije asimilacijskog sustava krošnji stabala jele sa promjenom fizičkih i mehaničkih svojstava drva jele. Time se čini prvi pokušaj određivanja utjecaja sušenja šuma u Hrvatskoj, točnije u Gorskom kotaru, na fizička i mehanička svojstva drva, odnosno na njegovu tehničku upotrebljivost i primjenu. MATERIJAL I METODE ISTRAŽIVANJA — Research material and methods Na nastavno pokusnom šumskom objektu Šumarskog fakulteta Zagreb u Zalesini, u g. j . Belevine odabrana su 3 stabla jele različitih stupnjeva oštećenja prema kriterijima propisanim od Komisije za šumarstvo Europske zajednice. Prema spomenutim kriterijima odabrano je jedno stablo stupnja oštećenosti 0 (stablo br. 12), jedno stablo stupnja oštećenosti 1 (stablo br. 15) i jedno stablo stupnja oštećenosti 3 (stablo br. 2). Iz odabranih stabala izrađeni su ispitni trupčići visine cea 70 cm (tablica 1). Iz trupčića izrađeni su ispitni uzorci potrebni za određivanje fizičkih i mehaničkih svojstava drva. Uzorci su vađeni i izrađeni od centra trupčića prema kori, u radijalnom smjeru, i to prema sve četiri strane svijeta s obzirom na položaj dubećeg stabla. Nakon izrade uzorci su određeno vrijeme klimatizirani u laboratorijskim uvjetima (ep = 65%, t = 20°C), te se nakon toga prišlo ispitivanju širine goda gustoće u standardno suhom stanju, radij alnog, tangentnog i volumnog utezanja te čvrstoće na tlak i čvrstoće na savijanje standardiziranim metodama. Uporabna vrijednost izrađenih sortimenata utvrđivana je neposredno nakon izrade. Prilikom primanja u sječini sortimenti su klasirani s pomnom pažnjom uz traženje mogućih grešaka i promjena koje bi se mogle pripisati redukciji asimilacijskog sustava krošnje. Svojstva drva odumrlih stabala nisu istraživana s obzirom daje zadnjih godina zapaženo kako sa takvih stabala ubrzo po odumiranju kora otpada, a periferni dio drva debla, dubine nekoliko cm mijenja boju i teži destrukciji. Ova pojava nije ranije bilježena, do sada nije temeljito ispitana, ali ukazuje na potrebu bržeg stručnog reagiranja ukoliko želimo sačuvati tehničku vrijednost drva odumrlih stabala. Koji podaci o posječenim stablima dati su u tablici 1. Podaci o stablima Trees data Broj stabala Number of tree Stupanj oštećenja Damage degree Prsni promjer Diameter on the breast hight (cm) Visina Hight (m) Obujam s korom (m3) Volum of tree Obujam bez kore Volum without bark (m3) Postotak kore Percentage of bark (%) Starost (godina) Age (rings) Ekspozicija Exposition Inklinacija Inclination Nadmorska visina Hight above sea level (m) 12 0 62 33.3 5.05 4.36 13.5 115 JZ sw 5° 850 Udaljenost početka trupčića od tla 1 1.3 2 10.0 Hight of test trunkck 3 18.0 from the ground (m) 4 — Tablica 1 2 15 3 1 59 75 40.7 37.8 44.76 7.30 4.13 6.64 8.7 9.0 89 120 SZ JZ NW SW 25° 11" 820 820 1.3 1.3 10.25 11.0 19.5 21.0 29.3 — |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1995 str. 39 <-- 39 --> PDF |
A. P. B. Krpan, S. Govorčin, T. Sinković: ISPITIVANJE KOJIH FIZIČKIH I MEHANIČKIH SVOJSTAVA . Šumarski list br. 1 1 — 12. CX1X (l Rezultati istraživanja fizičkih i mehaničkih svojstava Širina goda Gustoća Širina goda je mjerena na kolutima izrađenim iz Gustoća je određena u standardno suhom stanju preispitnih trupčića. Mjerenje je vršeno od centra poprečma JUS D.Al.044 (1979.), a rezultati su prikazani u tanog presjeka prema kori, u radijalnom smjeru na sve blici 3. po visinama uzimanja uzoraka kod svakog stačetiri strane svijeta. Rezultati su prikazani u tablici 2., bla i prosječno za svako stablo. Na grafikonima 4., 5. i a grafikoni 1., 2. i 3. prikazuju raspored srednjih vri6. prikazanje raspored srednjih vrijednosti gustoće (p ) jednosti širine goda u transverzalnom smjeru na tri odu transverzalnom smjeru na tri odnosno četiri visine za nosno četiri visine za sva tri ispitna stabla. sva tri ispitna stabla. Širina goda Ring width Tablica 2 Visina od tla Broj izmjeSrednja vriKoefic. Std. dev. Stablo (m) renih godova jednost (mm) Min. (mm) Max. (mm) var. (%) (mm) Tree Hight from Number of Mean Min. Max. Koefic. Std. dev. the ground samples value var. 1.3 442 2.37 0.3 5.99 1.37 58.0 12 10.0 376 2.31 0.26 7.33 1.45 62.5 18.0 338 2.07 0.46 9.5 1.19 57.5 UKUPNO — TOTAL — 1156 2.26 0.26 9.5 1.35 59.8 1.3 393 2.51 0.11 7.74 1.98 78.8 2 10.25 386 2.06 0.17 7.77 2.03 98.5 19.5 314 1.87 0.16 7.68 1.62 86.5 29.3 404 1.33 0.27 4.82 1.02 77.0 UKUPNO — TOTAL — 1497 1.94 0.11 7.77 1.76 90.8 1.3 408 3.13 0.45 6.78 1.37 43.6 15 11.0 336 2.92 0.66 8.33 1.38 47.4 21.0 283 3.05 0.73 8.69 1.26 41.2 UKUPNO — TOTAL — 1027 3.04 0.45 8.69 1.34 44.2 Gustoća u standardno suhom stanju Density of oven dry wood Visina od tla Broj Srednja vriKoefic. Std. dev. Stablo (m) uzoraka jednost (g/cm3) Min. (g/cm3) Max. (g/cm´) var. (%) (g/cm1) Tree Hight from Number of Mean Min. Max. Koefic. Std. dev. the ground samples value var. 1.3 28 0.4246 0.3686 0.4923 0.0270 6.3 12 10.0 21 0.4143 0.3621 0.5167 0.0333 8.0 18.0 16 0.3658 0.3326 0.4363 0.0273 7.0 UKUPNO — TOTAL — 65 0.4117 0.3326 0.5167 0.0327 7.9 1.3 14 0.4239 0.3703 0.4558 0.0268 6.3 2 10.25 19 0.3976 0.3553 0.4520 0.0267 6.7 19.5 10 0.4408 0.4170 0.4683 0.0159 3.6 29.3 10 0.4568 0.4123 0.4818 0.0217 4.7 UKUPNO — TOTAL — 53 0.4239 0.3553 0.4818 0.0327 7.7 1.3 35 0.4054 0.3421 0.5132 0.0384 9.4 15 11.0 26 0.3768 0.3444 0.4201 0.0146 3.8 21.0 19 0.4102 0.3587 0.5561 0.0445 10.8 UKUPNO — TOTAL — 80 0.3972 0.3421 0.5561 0.0369 9.2 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1995 str. 40 <-- 40 --> PDF |
A. P. B. Krpan, S. Govorčin, T. Sinković: ISPITIVANJE KOJIH FIZIČKIH I MEHANIČKIH SVOJSTAVA ... Šumarski list br. 11 — 12, CXIX (1995), 391-406 6,0 LEGENDA LEGEND c-o.;.-n VISINA 1.3 m HIGHT 1.3 IO CNr, . c VISINA lll.O Ili HIGHT 10.0 ni a E i._i>,., VISINA ia.0 ni 1111,111 m. o m x a SA F- (i \ =%. II a: vi 2.0 - ~-*? *?WU-° ^0 oj; ir^* --´"´ ffk>~ ´ t> -Cio ° .´,,ftr..» ^ fe .?«´ 0.0 TTTTT´I ] i ri i i ~r i ´ i-|-ri i i i i-rrrrrrr-TT rTTrpTT* I I T"|-| 1 I I I I l I I ITT 20 40 60 80 100 120 UDALJENOST OD SRCA (god) NUMBER OF RING FROM PITH GRAF I. RASPORED ŠIRINE GODA NA TRI VISINE KOD STADIA 12. GRAPH 1. DISTRIBUTION OF RING WIDTH ON THRE HIGHT FOR TREE 13, 8.0 -i LEGENDA LEG END "\C VISINA 1.3 ra HIGHT 1.3 m VISUM 10.2 m BIGHT 10.2 in 4A4A* VISINA 19.5 m HIGHT 19.5 m 8^´ " S O 4.0 ii "ijtft. ?V tf>cP ~ -«r.. 0.0 ! I 1 ] I I I I ! 1 I I I | I I I I I I I I I I I I 20 40 60 80 UDALJENOST OD SRCA (god) NUMBER OF RING FROM PITH GRAF 2. RASPORED ŠIRINE GODA NA ČETIRI VISINE KOD ŠTABU 2. GRAPH 2. DISTRIBUTION OF RING WIDTH ON FOUR HIGHT FOR TREE 2. 6.0 -S SJS? C LEGENDA LEGEND QOSiS VISINA 1.3 m HIGHT 1.3 m comic VISINA ll.o na HICI1T ll.o m k V 4AA&* VISINA 21.0 m HIGHT 21.0 in 11 4.0 ! etvi 2.0 OC533-. ^ 0.0 111 -1 I 1 ~"T I I | l I l l I l I | i i i i i i l | I i i i l I I I I | 20 40 60 80 100 120 UDALJENOST OD SRCA (jod ) NUMBER OF RING FROM PITH GRAF 3. RASPORED ŠIRINE GODA NA TRI VISINE KOD STABLA 15. GRAPH 3. DISTRIBUTION OF RING WIDTH ON THRE HIGHT FOR TREE 15, |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1995 str. 41 <-- 41 --> PDF |
A. P. B. Krpan, S. Govorčin, T. Sinković: ISPITIVANJE KOJIH FIZIČKIH I MEHANIČKIH SVOJSTAVA ... Šumarski list br. 11 — 12. CXIX (1995), 391—406 lio.! LEGEND A Ciiti i VISINA l.a mLEGEN D H1GHT 1.3 in / cocoj ccon i VISINA 10.0 m BIGHT 10.0 in >. VISINA 18.0 m IIJGHT ie.(> IH f z. K -. a se ^ow^^l-,?^:«^ " "*><;< . : ;X´X´T^r r g 5 0.4 ´ ´ .´-´." ...^^: -W^ idivv.´..´ ^ .^ii.^-i^uvi r ." ^ic " fihrtwwm L g 0.4 ta S5& TTT1-1—T~T~ i [ i i i i T~T i i i [ r~ T—ri—r-r—r—i—pn—rn—i—r-r—i—?—[~T -r~r—i—i—i—i—i—| i i-´ ´ I 20 40 60 60 100 120 UDALJENOST OD SRCA (god) NUMBER OF RING FROM PITH GRAF 4. RASPORED GUSTOĆE U STANDARDNO SU1I0M STANJU NA TRI VISINE KOD STABLA 12. GRAPH 4. DISTRIBUTION OF DENSITY OF OVEN DRAYR WOOD ON THRE HIGHT FOR TREE 12. 0.5n o 5 I|0 4 »3S5 P o tioxa--" ´ O-Ci-^j...-, :0 ,, o LEGEND A LEGEN D mxtaCEO !CC 0 4SI - Oiliilp VISINAVISINA_i.i.. , VISINA 1.3 10.2 19 r, m m I.i HIGHTMIGHTHIGHT 1 3 10 L´ 19 5 in in m ~r~i—i—f~T~r-i l | r~i i i i r ´ ] i i i i i r~i t \ s i ] T i—i—i—i—i—i—n—j i t~ "*r~rT-r-1 20 40 60 80 100 120 UDALJENOST OD SRCA (god) NUMBER OF RING FROM PITH GRAF 5.RASP0RED GUSTOĆE U STANDARDNO SUHOM STANJU NA ČETIRI VISINE KOD ŠTABU 2. GRAPH 5. DISTRIBUTION OF DENSITY OF OVEN DRAY WOOD ON FOUR HIGHT FOR TREE 2 LEGENDA LEGEND ~> 7 ,:^ii VISINA 1.3 m HIGHT I * in 0.5 afisap VISINA ii.O m HIGH II) ) xu n HIGHT 21.0 m \ islN \ 31.0 tn « o a X o = iSbn 0.5 > z " ,;" S^^CC ;´ ~ = =u >r. a 0 4 . iT´X*3CT ´ . ii ´JjJ.´´ T* - - -T~I—n—r~ UDALJENOSTNI MBEH OF 01) SKCA (god) RING FROM PITH TT T 100 GRAF t RASPORU GUSTOĆE I STANDARDNO SUHOM STANJl.´ NA TRI VISINE KOD STABLA 15. GRAPH (>. DISTRIBUTION OF DENSITY OF OVEN DRAY WOOD ON TURF. HIGHT FOR TREE IS. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1995 str. 42 <-- 42 --> PDF |
A. P. B. Krpan, S. OovonSin, T. Staković: ISPITIVANJE KOJIH FIZIČKIH I MEHANIČKIH SVOJSTAVA . Šumarski list br. 1 1 — 12, CXIX (1995). 391Utezanje po visinama uzimanja uzoraka kod svakog stabla i pro sječno za svako stablo. Na grafikonima 7. do 15. pri Određeno je totalno linearno utezanje u radijalnom kazan je raspored srednjih vrijednosti navedenih utei tangentnom smjeru te volumno prema JUS D.Al.049 zanja u transverzalnom smjeru na tri odnosno četiri vi( 1958.), a rezultati su prikazani u tablicama 4., 5. i 6. sine za sva tri ispitna stabla. Radijalno utezanje Radial shrinkage Tablica 4 Stablo Tree Visina od tla (m) Hight from the ground Broj uzoraka Number of samples Srednja vrijednost (mm) Mean value Min. (% Min. Max. (%) Max. Std. dev. (%) Std. dev. Koefic. var. (%) Koefic. var. 1.3 28 3.57 2.23 6.48 0.76 21.2 12 10.0 21 3.30 1.59 4.13 0.63 18.9 18.0 16 3.34 2.86 4.09 0.37 11.1 UKUPNO — TOTAL — 65 3.43 1.59 6.48 0.64 18.8 1.3 14 3.63 2.55 4.69 0.55 15.0 2 10.25 19 3.73 2.85 4.70 0.56 15.1 19.5 10 4.03 2.83 5.31 0.70 17.2 29.3 10 3.72 2.22 4.42 0.70 18.7 UKUPNO — TOTAL — 53 3.76 2.22 5.31 0.61 16.2 1.3 35 2.82 1.90 3.83 0.61 22.0 15 11.0 26 3.18 2.23 4.09 0.45 14.1 21.0 19 3.28 2.23 4.13 0.53 16.1 UKUPNO — TOTAL — 80 3.05 1.90 4.13 0.58 19.0 Tangentno utezanje Tangential shrinkage Tablica 5 Stablo Tree Visina od tla (m) Hight from the ground Broj uzoraka Number of samples Srednja vrijednost (%) Mean value Min. (%) Min. Max. (%) Max. Std. dev. (%) Std. dev. Koefic. var. (%) Koefic. var. 1.3 28 7.89 4.72 9.17 1.00 12.6 12 10.0 21 7.39 4.11 9.15 1.24 16.7 18.0 16 7.15 5.90 7.67 0.49 6.8 UKUPNO —TOTAL — 65 7.55 1.59 9.17 1.03 13.6 1.3 14 7.85 6.48 8.54 0.53 6.7 2 10.25 19 7.79 6.21 8.84 0.74 9.5 19.5 10 7.72 6.79 8.54 0.57 7.3 29.3 10 7.10 4.98 8.26 1.08 15.1 UKUPNO — TOTAL — 53 7.66 4.98 8.84 0.77 10.0 1.3 35 7.53 6.46 8.76 0.54 7.1 15 11.0 26 8.25 5.05 9.48 1.09 13.1 21.0 19 7.89 5.61 10.03 1.25 15.8 UKUPNO — TOTAL — 80 7.85 5.05 10.03 0.98 12.4 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1995 str. 43 <-- 43 --> PDF |
| A. P. B. Krpan. S. Govorčin, T. Sinković: ISPITIVANJE KOJIH FIZIČKIH I MEHANIČKIH SVOJSTAVA . Šumarski liši bi. 11—12, CXIX (1995), 391—406 5.0 fc*« w H 3 D 2 z O&A Sna*-« 3g — ,AA~— P.so »o LEGENDA LEGEND «3 ccas* visnu i.a m HIGH! 1 3 in saaao VISINA 10.0 ra HIGHT 10 0 in ala 4t*A* VISINA 18 0 ta HIGHT 18.0 in 2.0 10 I i i i i i i | i i | i i i i i i i i i | i i i i i i i i i | i l l l I l I l l | l l l i i i l l l | l ´ i i l l l l i | 0 20 40 60 60 100 120 UDALJENOST OD SRCA (god) NUMBER OF RING FROM PITH GRAF V. RASPORED RADIJALNOG UTEZANJA NA TRI VISINE KOD ŠTABU 12. GRAPH ?. DISTRIBUTION OF RADIAL ON THRE HIGHT FOR TREE 12. 5.0 oca acjQ L§4.0 OX´XO „^- 3z coa&awooo LEGENDA LEGEND si i si i feOfifij? VISINA 1.3 m HIGHT 1.3 m oaaac VISINA 10.2 m HIGHT 10.2 m 4A^w VISINA: 19.5 ra HIGHT 19.5 m 2.0 1.0 | i i i i i i i i i ) i i i i i i | | | | i i i ( i i i i i ) i i i i i i i i i TTTn | I I I I I I I I I | 0 20 40 60 80 100 120 UDALJENOST OD SRCA (god) NUMBER OF RING FROM PITH GRAF 8. RASPORED RADIJALNOG UTEZANJA NA ČETIRI VISINE KOD ŠTABU 2. GRAPH 8. DISTRIBUTION OF RADIAL SHRINKAGE ON FOUR HIGHT FOR TREE 2. 5.0 4.0 M ™ 2 z 3.0 as 3 E « o LEGENDA LEGEND 33 2.0 QLaaL VISINA 1.3 m HIGHT 13 m 2§ OHQQE VISINA 11.0 to HIGHT 11.0 in 444M VISINA 21.0 111 HIGHT 21 0 m 0.0 l I l l i i i l l 1 l I i i I I I I i J i l l l l l l l | l l l i I l I l l | l i´ I l l i i ( i i i i i i r i i } 0 20 40 60 80 100 120 UDALJENOST OD SRCA (god) NUMBER OF RING FROM PITH GRAF 9. RASPORED RADIJALNOG UTEZANJA NA TRI VISINE KOD ŠTABU 15. GRAPH 9. DISTRIBUTION OF RADIAL SHRINKAGE ON THRE HIGHT FOR TREE 15. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1995 str. 44 <-- 44 --> PDF |
A. P. B. Krpan, S. Govorčin, T. Sinkovid: ISPITIVANJE KOJIH FIZIČKIH I MEHANIČKIH SVOJSTAVA . Šumarski list br. 11—12, CXIX (1995), 391^0 6 - 8.0 Si MU >—8^°^ . & JV-^A.:.. .. . ASaynAAci^i . DaooQ " &2&S&AAA kO^A ećo LEGENDA LEGEND SS %LOQf VISINA 1.3 tu HIGHT 1 3 tu HIGHT 10 0 lit aaaac VISINA 10.0 m HIGHT 18.0 m 4A1A* VISINA 18.0 m t I i i r i r T i i i i i v r i i i t i i i i 100 120 40 60 80 UDALJENOST OD SRCA (god) NUMBER OF RING FROM PITH GRAF 10. RASPORED TANGENTNOG UTEZANJA NA TRI VISINE KOD ŠTABU 12. GRAPH 10. DISTRIBUTION OF TANGENTIAL SHRINKAGE ON THRE HIGHT FOR TREE 12. acatoriajca p > ´:´v>;iiiI^yOTMiVc/,i.:(ai)ox ; .Ms SI coxa -- — — cooq .u;AL .:. -o ? o.o *.v LEGENDA LEGEND 11 ?ggoC VISINA 1.3 m HIGHT 1 3 to o&aap VISINA 10.2 m HIGH I 111 :.´ in ´ 4/jJ VISINA 19.S in HIGHT li) 5 in 5.0 I I | I I I I I I I IT 1 I 1 1 I I I I 1 1 [ I I I I "I "1 1 I I 1 I i i i r~T"t ´| i i i i i i I 20 40 60 80 100 120 UDALJENOST OD SRCA (god) NUMBER OF RING FROM PITH GRAF II. RASPORED TANGENTNOG UTEZANJA NA ČETIRI VISINE KOD STABLA 2. GRAPH 11. DISTRIBUTION OF TANGENTIAL SHRINKAGE ON FOUR HIGHT FOR TREE 2. 10.0 , ^´^WW´ai amap/ 3^ 1 1 I C-:5_ . .-´ AVvf S3 a :-, accc - :. oaon .-. . rirs; ...COLJ--. *- --´-´ ^ --.-«*- -**xr-*~<~ . - - ... * V , ° i E G i: N D A LEGEND VISINA I 3 in H1CH1 1 :i in VISINA I I ) : HIGHI I I 0 m 1 IN A IIIGIII ! 0 in 1 t I I |~T i I I | I r * t - -r"n 0 II i: 60 UDALJENOST DD SRI A :K´.VJHRES OF RING KROM 1´iTII GRAF IZ. RASPORED r.VNGKNTNOG UTEZANJA NA TRI VISINI. KOS STAKLA 15. GRAPH I:; DISTRIBUTION OF TANGENTIAL SHRINKAGE ON THRE HIGHT FOR TREE li |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1995 str. 45 <-- 45 --> PDF |
A. P. B. Krpan, S. Govorčin, T. Sinković: ISPITIVANJE KOJIH FIZIČKIH I MEHANIČKIH SVOJSTAVA . Šumarski list br. 11 — 12, CXIX (1995), 391—406 14.0 ŠS 12.0 rm^^^^Sitoamn^ 11*! rwiO.rO^T0´ 2« S3 gS IO.O . .:„ 7, ´.- W— ... Kg Lc LEGENDA S| 30 taous VISINA 1.3 m MIGHT 1 3 m CS3UE-- VISINA 10.0 lu HIGHT 10.0 tn . . - VISINA 18.0 m H1CHT 18.0 IH ~r~r l [i i —r i" i -|-T-r-T-i i i i i i | i i1 i i i i i i i | i i i i " ~t i j i i i i r~ "H 20 40 60 80 100 120 UDALJENOST OD SRCA (god) NUMBER OF RING FROM PITH GRAF 13. RASPORED VOLUMNOG UTEZANJA NA TRI VISINE KOD STABLA 12. GRAPH 13. DISTRIBUTION OF VOLUMETRIC SHRINKAGE ON THRE HIGHT FOR TREE 12. -— >.:*-«L gfe 120 OTJCDI XOIEXIIXKJJQrjaE EKTTCSC C aex!rin:ja5*L*^^.´Ci;x.-i ^-*´"´ il il :. .´.^´:^ v« ^.^A.J. (omx´ o y 3 10.0 LEGENDA LEGEND iiiui VISINA 1 3 in HIGHT 1 3 in caaiifp VISINA 10.2 m HIGHT 10 2 in is, i VISINA 19.5 tu HlGlir 19,5 in 6.0 TTTITT « I ´ I 1 I [ 1 T i" t" r T1 T r i ;"T´ I1 rrn i M | i i ~i i | i i i 20 40 60 80 100 120 UDALJENOST OD SRCA (god) NUMBER OF RING FROM PITH GRAF 14. RASPORED VOLUMNOG UTEZANJA NA ČETIRI VISINE KOD STABLA 2. GRAPH 14. DISTRIBUTION OF VOLUMETRIC SHRINKAGE ON FOUR HIGHT FOR TREE 2. gg 12.0 ^_ „ ,303 atVi onconai-^ artxiE ao mx i 32 aa a - ::´.^-.^mAt EH S:-^. OX-J-v. Si 10.0 go ooro ... "T-5: II LEGENDA LEGEND so -Q&2S2S VISINA 1.3 IU HIGHT 1 3 in QS9QP VISINA 11.0 m HIGHT 11.0 m «. i i i i i i i i i | i i i i i i i i i | i i i r i i r i i j t i i i i i | l l l i l i l l I | l -r-T-r-i 80 100 0 20 40 60 120 UDALJENOST OD SRCA (god) NUMBER OF RING FROM PITH GRAF 15. RASPORED VOLUMNOG UTEZANJA NA TRI VISINE KOD ŠTABU 15. GRAPH 15 DISTRIBUTION OF VOLUMETRIC SHRINKAGE ON THRE HIGHT FOR TREE 15 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1995 str. 46 <-- 46 --> PDF |
A. P. B. Krpan, S. Govorčin, T. Sinković: ISPITIVANJE KOJIH FIZIČKIH I MEHANIČKIH SVOJSTAVA ... Šumarski liši br, I 1—12, CXIX (1995). 391—406 Volumno utezanje Volumetric shrinkage Tablica 6 Stablo Tree Visina od tla (m) Hight from the ground Broj uzoraka Number of samples Srednja vrijednost (%) Mean value Min. (%) Min. Max. (%) Max. Std. dev. (%) Std. dev. Koefic. var. (%) Koefic. var. 1.3 28 11.15 8.87 12.91 1.10 9.8 12 10.0 21 10.50 6.61 12.10 1.52 14.4 18.0 16 10.26 8.59 11.28 0.71 6.9 UKUPNO — TOTAL — 65 10.72 6.61 12.91 1.22 11.4 1.3 14 11.34 9.30 12.73 0.94 8.2 2 10.25 19 11.27 9.14 13.13 1.14 10.0 19.5 10 11.32 9.73 12.55 0.80 7.0 29.3 10 10.73 10.19 12.26 1.41 13.1 UKUPNO — TOTAL — 53 11.20 9.14 13.13 1.08 9.6 1.3 35 10.09 8.68 12.24 0.87 8.5 15 11.0 26 11.09 8.17 12.61 1.23 11.1 21.0 19 11.07 8.01 13.57 1.36 12.5 UKUPNO — TOTAL — 80 10.65 8.01 13.57 1.22 11.4 Čvrstoća na tlak Čvrstoća na savijanje Čvrstoća na tlak paralelno s vlakancima odnosno u Čvrstoća na savijanje određena je prema JUS longitudinalnom smjeru određena je prema JUS D.A1.046 (1979.). Rezultati su prikazani u tablici 8., a D.A.l.045 (1957.). Rezultati su prikazani u tablici 7. a vrijednosti su preračunate na sadržaj vode u drvu od vrijednosti su preračunate na sadržaj vode u drvu od 12% i prikazane po visinama uzimanja uzoraka kod sva12% i prikazane po visinama uzimanja uzoraka kod svakog stabla i prosječno za svako stablo. Na grafikonima kog stabla i prosječno za svako stablo. Na grafikonima 19, 20 i 21. prikazan je raspored srednjih vrijednosti 16., 17. i 18. prikazanje raspored srednjih vrijednosti čvrstoće na savijanje u transverzalnom smjeru na tri odčvrstoće na tlak paralelno s vlakancima u transverzalnosno četiri visine za sva tri ispitna stabla. nom smjeru na tri odnosno četiri visine za sva tri ispitna stabla. Čvrstoća na tlak Commpresion strength parallel to the grain Tablica 7 Stablo Tree Visina od tla (m) Hight from the ground Broj uzoraka Number of samples Srednja vrijednost (MPa) Mean value Min. (MPa) Min. Max. (MPa) Max. Std. dev. (MPa) Std. dev. Koefic. var. (%) Koefic. var. 1.3 39 36.98 22.56 46.22 5.57 15.0 12 10.0 31 39.35 30.62 54.25 4.68 11.9 18.0 20 36.67 31.13 41.37 2.76 7.5 UKUPNO — TOTAL — 90 37.73 22.56 54.25 4.86 12.8 1.3 14 41.06 31.74 49.33 4.77 11.6 2 10.25 28 39.11 32.49 45.74 3.64 9.3 19.5 8 38.82 24.36 47.15 6.76 17.4 29.3 13 40.52 33.49 47.00 4.22 10.4 UKUPNO — TOTAL — 63 39.80 24.36 49.33 4.47 11.2 1.3 40 35.72 28.88 42.16 3.61 10.1 15 11.0 35 34.22 22.38 41.23 3.39 9.9 21.0 23 34.82 24.42 43.18 4.60 13.2 UKUPNO — TOTAL — 98 34.97 22.38 43.18 3.81 10.8 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1995 str. 47 <-- 47 --> PDF |
A. P. B. Krpan, S. GovonKn, T. Sinković: ISPITIVANJE KOJIH FIZIČKIH I MEHANIČKIH SVOJSTAVA . Šumarski list br. 11—12. CXIX (1995), 391 O0OS.W "nrwi"— —*i LEGEND A acao p VISINA 1.3 mCBflOff VISINA 10.0 mu w VISINA 18,0 mLEGEN D HIGHT 1.3 m HIGHT 10.0 m HIGHT 18.0 m ma a h =8g 01 1 1 1 1 1 1 1 1 I 1 20 r I 1 I I 1 I I I 1 I I I I I j 1 I I I I I I I 1 | I I I I 1 I 40 60 80 UDALJENOST OD SRCA (god) NUMBER OF RING FROM PITH 1 1 I 1 1 1100 1 n 12) GRAF 18. RASPORED ČVRSTOĆE NA TLAK PARALELNO SA VLAKANCIMA NA TRI VISINE KOD STABLA 12. GRAPH 16. DISTRIBUTION OF COMPRESSION STRENGTH PARALLEL TO THE GRAIN ON THRE HIGHT FOR TREE 12. "HBjLjoojoc&x-c »3 "50 canao«aat]QQ » 0 xx> :-.:<»´,oo>:-co. .o-;u>oo >;>.>:: } ,"" 0 oDoaoi.ic ia & ^, —^o- , 123 u a, LEGENDA LEGEND 4Ci;Ji VISINA I.a m HIGHT 1 3 m cjaous VISINA 10.2 m HIGHT 10.2 m Ut u VISINA 19.5 in HIGHT 19.5 111 300 wo 3fc ~i—1—1—1—r—1—r—r-1 1 1 I 1 T 1 1 1 1 1 1 1 1 l—I—1—1—1—I—1—r-~i—1—1—i—1—1—r~ 20 40 60 80 UDALJENOST OD SRCA (god) NUMBER OF RING FROM PITH GRAF 17. RASPORED ČVRSTOĆE NA TLAK PARALELNO SA VLAKANCIMA NA ČETIRI VISINE KOD ŠTABU 2. GRAPH 17. DISTRIBUTION OF COMPRESSION STRENGTH PARALLEL TO THE GRAIN ON FOUR HIGHT FOR TREE 2. S3 i* ** crap" LEGENDA LEGEND l-x 300 -_ Cii´Ai VISINA 1-3 m HIGHT 1.3 m QfillflP VISINA 11.0 m HIGHT 11.0 m SAiAi VISINA 21.0 m HJGHT 21.0 in uo ] I I I l i l l i | l n i M I I | l i l I l I i I i j I I l l I I l l I | I ~l l i l l l | i i r~ l l l l l | 0 20 40 60 80 100 120 UDALJENOST OD SRCA (god) NUMBER OF RING FROM PITH GRAF 18. RASPORED ČVRSTOĆE NA TLAK PARALELNO SA VLAKANCIMA NA TRI VISINE KOD STABLA 15. GRAPH 18. DISTRIBUTION OF COMPRESSION STRENGTH PARALLEL TO THE GRAIN ON THRE HIGHT FOR TREE IS. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1995 str. 48 <-- 48 --> PDF |
A. P. B. Krpan, S. GovorCin, T. Sinkovid: ISPITIVANJE KOJIH FIZIČKIH I MEHANIČKIH SVOJSTAVA . Šumarski list br. 11 —12, CXIX (1995), 391^0 6 160.0 i ccmaocq^goooo § F 120.0 Avao^^^-^.ori,,>or 80.0 -_ -~5j3fJ^r2*> OOOOOO LEGENDA LEGEND 40.0 - QflfiLL> VISINA t.3 ro HIGHT 1.3 m QHOHP VISINA 10.0 m HIGHT 10.0 m «AAA» VISINA 18.0 m HIGHT 18,0 in 0.0 -|—i—i i i ri—i i i—|""i" i1 "i—lili—n—I´TTI i—i i i—r—i—|"i"l—r~i—i—n—i i | i i i—n—i i i i | 0 20 40 60 80 100 UDALJENOST OD SRCA (god) NUMBER OF RING FROM PITH GRAF 19. RASPORED ČVRSTOĆE NA SAVIJANJE NA TRI VISINE KOD STABLA 12 GRAPH 19. DISTRIBUTION OF BENDING STRENGTH ON THRE HIGHT FOR TREE 12. 100.0 -, : O3DC —.* &-. ^aaa 2» - dae — 80.0 a— ™rorartS883E29SB8LS82_ ^jgo- El -jiL% i i 60.0 ^ odl^aa LEGENDA LEGEND 40.0 -Cfcitii VISINA 1.3 m HIGHT I 9 ro WttOSW VISINA 10.2 m HIGHT 10.2 m 4A&A* VISINA 19.5 o» HIGHT 19.5 m 20,0 —m I I I I I I "| I" I I I ´ I ´I I I I | I I I 1 I I I I I | "1" I I I I I "I I I ] I I IT r i i i | 20 40 60 80 100 UDALJENOST OD SRCA ((od ) NUMBER OF RING FROM PITH GRAF 20. RASPORED ČVRSTOĆE NA SAVIJANJE NA CETDU VISINE KOD ŠTABU 2 GRAPH 20 . DISTRIBUTION OF BENDING STRENGTH ON FOUR BIGHT FOR TREE 2 . 100.0 si 80.0 sr- QQOO i^yTOTyr- Ej ,ffia —-fer^» 1 60.0 a^x,-vai&A ´tioScwvi ^BS6P* g« zg LEGENDA L E C E N D Ctii-iii´ VISINA 1.3 m HIGHT 1 3 in oaaep VISINA 11.0 m HIGHT 11.0 rn SAiAO VISINA 31.0 m HIGHT 21.0 m 20.0 I i i i ) IT i i i | i i i i i i i i i | i i i i i i i i i ) i i i i i i i i i | i i i i i i i i i | i i i i i i i i 11 0 20 40 60 80 100 (20 UDALJENOST OD SRCA (jod ) NUMBER OF RING FROM PITH GRAF 21. RASPORED ČVRSTOĆE NA SAVIJANJE NA TRI VISINE KOD STABLA 15 GRAPH 21. DISTRIBUTION OF BENDING STRENGTH ON THRE HIGHT FOR TREE 15. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1995 str. 49 <-- 49 --> PDF |
A. P. B. Krpan, S. Govorcin, T. Sinkovic: ISPITIVANJE KOJIH FIZIČKIH I MEHANIČKIH SVOJSTAVA . Šumarski list br. I i —12. CXIX (1995). 391 Čvrstoća na savijanje Bending strength Tablica 8 Stablo Tree 12 UKUPNO — TOTAL 2 UKUPNO — TOTAL 15 UKUPNO — TOTAL Visina od tla (m) Hight from the ground Broj uzoraka Number of samples Srednja vrijednost (MPa) Mean value Min. (MPa) Min. Max. (MPa) Max. Std. dev. (MPa) Std. dev. Koefic. var. (%) Koefic. var. 1.3 33 74.49 29.29 95.39 13.92 18.6 10.0 27 68.70 10.62 121.20 21.96 31.7 18.0 23 68.26 57.06 84.15 6.96 10.1 — 83 70.88 10.62 121.20 15.74 22.2 1.3 11 84.99 54.41 98.65 12.87 15.1 10.25 21 70.00 43.52 95.95 15.68 22.4 19.5 16 63.97 25.53 84.54 16.89 26.3 29.3 7 84.13 69.38 93.55 8.71 10.3 — 55 73.04 25.53 98.65 16.80 23.0 1.3 44 73.45 51.05 89.94 9.17 12.4 11.0 29 60.87 42.90 81.22 10.04 16.4 21.0 13 66.97 33.66 89.90 13.52 20.1 — 86 68.23 33.66 89.94 11.59 16.9 Utjecaj sušenja na fizička i mehanička svojstva jelovine Na temelju rezultata istraživanja dobivenih na uzetom uzorku (po jedno ispitno stablo za svaki odabrani stupanj oštećenja) može se zaključiti da dobivene vrijednosti gustoće (po) (tab. 2.) ne ukazuju na njeno opadanje s obzirom na stupnjeve oštećenja, promatrano i kroz vrijednosti po visinama i kroz prosječne vrijednosti po stablima. Isti zaključak odnosi se i na rezultate dobivene na temelju vrijednosti čvrstoće na tlak (tab. 7.) i čvrstoće na savijanje (tab. 8.). Vrijednosti utezanja (tab. 4., 5. i 6.) također ne ukazuju na bilo kakvu promjenu ili povezanosti sa stupnjevima oštećenja. Apsolutne vrijednosti ispitanih mehaničkih svojstava u odnosu na vrijednosti dosadašnjih istraživanja jelovine su nešto niže, ali bez ikakve povezanosti sa stupnjevima oštećenja odabranih stabala. Raspodjela svojstava u transverzalnom smjeru (grafički prikazi) ne ukazuje na mogućnost utjecaja oštećenja krošnje ispitanih jelovih stabala. Krivulje položene kroz dobivene točke ispitanih svojstava u transverzalnom smjeru imaju uobičajenu tendenciju svojstvenu za zdravo stablo jele. Utjecaj sušenja na uporabnu vrijednost drva jele Pregledom čeonih presjeka izrađenih sortimenata zapaženo je sljedeće: 1. Stablo 12, stupanj oštećenja krošnje 0 Mokra srž, koja se manifestira tamnijom bojom presjeka pojavljuje se na čelima svih izrađenih trupaca. Su šenjem se pojava gubi. Iskustvo nas uči kako se ranijih godina pojava mokre srži vezala za pridanak jele te se mogla konstatirati samo na debljem kraju prvog trupca. Ostale greške na čeonim presjecima kao i na plastu trupca su uobičajene. 2. Stablo 15, stupanj oštećenja krošnje 1 Mokra srž prisutna samo na prvom trupcu. Na čelima svih ostalih trupaca (5) zamjetna je centralna zona promijenjene boje. Na čelima drugog i trećeg trupca zona promjene boje prati god, a obrubljena je tamnim rubom. Na četvrtom, petom i šestom trupcu zona promjene boje je izražena, ali bez tamnog ruba. Uočene promjene boje neposredno nakon sječe i izrade izgubile su se sušenjem trupaca ne utječući na na kvalitetu istih. 3. Stablo 2, stupanj oštećenja 3 Na čelima trupaca izrađenih iz ovog stabla nisu zapažene promjene osim na prvom trupcu kod kojeg su prisutne svjetlije mrlje. Takva promjena boje nije utjecala na kvalitet trupca. Temeljem iznesenih zapažanja kod sva tri stabla teško je povezati zapažene promjene (boje) sa stupnjem oštećenja krošnje jelovih stabala, tim više što su promjene izrazitije kod stabala manjeg stupnja redukcije krošnje. Prema važećem standardu za pilanske trupce jele, zapažene promjene nisu utjecale na kvalitetu, te su svi izrađeni trupci zadržali punu komercijalnu vrijednost. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1995 str. 50 <-- 50 --> PDF |
A. I´. B. Krpan, S. Govortin, T. Sinkovic: ISPITIVANJE KOJIH FIZIČKIH I MEHANIČKIH SVOJSTAVA ... Šumarski lisl hr. I 1 — 12. CXIX (1995). 391—W6 ZAKLJUČAK — Conclusion Rezultati ispitivanja fizičkih i mehaničkih svojstava jelovine ne pokazuje nikakvu povezanost sa stupnjem oštećenja krošanja jelovih stabala. Srednja vrijednost gustoće je najveća kod najoštećenijeg stabla (stablo broj 2. pn = 0,4239 g/cm3). Istražena mehanička svojstva također poprimaju najveće vrijednosti upravo kod stabla koje je ocjenjeno kao najoštećenije (stablo broj 2. at = 39,80 MPa, a = 73,04 MPa). Očekivani pad vrijednosti istraženih fizičkih i mehaničkih svojstava na posljednjim godovima kod oštećenih stabala nije uočen. Iz prethodno navedenog se može zaključiti da oštećenja uočena na krošnjama jele nisu ostavila traga na fizičkim i mehaničkim svojstvima jelovine. Što se tiče uporabne vrijednosti drva zapažene promjene boje na čelima trupaca, ne predstavljajući destruktivne promjene, nisu utjecale na kvalitetu proizvedenih sortimenata odnosno klase kvalitete u području pilanskih trupaca, te su svi proizvedeni sortimenti zadržali punu komercijalnu vrijednost. Istraživanja fizičkih i mehaničkih svojstava te uporabne vrijednosti drva jelovine nužno je nastaviti. Istraživanjima bi bilo potrebno obuhvatiti uz stabla većih stupnjeva oštećenja i odumrla stabla. Time bi šumarska struka dobila jasnija uputstva koja bi se stabla trebala posjeći bez gubitaka drva i pada kvalitete proizvoda. LITERATURA — Literature Glavač, V., H. Koenies & B. Prp i ć , 1985: O unosu zračnih polutanata u bukove i bukovo-jelove šume Dinarskog gorja sjeverozapadne Jugoslavije. Šumarski list, CIX, br. 9—10. str. 429—447. G 1 a v a č , V ., 1989: Zbog čega se štete od zračnih polucija prvo pojavljuju na starim a ne na mladim stablima, grmlju ili prizemnom rašću. Šumarski list, CXIII, br. 6—8, str. 315— 327. Glavaš, M ., 1987: Nadelkrankheiten der Weisstanne in Kroatien. Sammelbuch, 5 IUFRO Tannensymposium, Zvolen, 3.-5 . 9. 1987. s. 395—400. Hrašovec . B. , 1995. Feromonske klopke — suvremena biotehnička metoda u integralnoj zaštiti šuma od potkornjaka. Šumarski list, CXIX, br. 1—2, str. 27—31. Klcpac , D. , 1975: Gubitak prirasta u jelovim šumama koje se suše. Radovi br. 23, Šumarski institut Jastrebarsko, str. 130—139. K o m 1 e n o v i č , N ., 1989: Utjecaj SO, i nekih drugih polutanata na SR Hrvatsku. Šumarski list, CXIII, br. 6—8, str. 243—260. Kreutzar, K., 1989: Hipoteze i rezultati ispitivanja uloge tla u novim šumskim štetama. Šumarski list, CXIII, br. 6—8. str. 261—278. Mayer. R ., 1989: Antropogeni i prirodni protoci tvari u šumskom ekosistemu. Šumarski list, CXIII, br. 6—8, str. 299— 313. Opalički, K .. 1970: Mineri i defolijatori jele i njihovo učešče u procesu sušenja sastojina jele. Šumarski list, XCIV, br. l—A, str. 69—83. Prpič, B., N. Komlenovič & Seletković, 1988: Propadanje šuma u SR Hrvatskoj. Šumarski list, CXII. br. 5—6, str. 195—215. Prpič , B. , 1989: Propadanje šuma u SR Hrvatskoj i Jugoslaviji. Šumarski list, CXIII, br. 6—8, str. 235—242. Prpič, B., Z. Seletković & M. Ivkov, 1991: Propadanje šuma u Hrvatskoj i odnos pojave prema biotskim i abiotskim činiteljima danas i u pršlosti. Šumarski list, CXV, br. 3—5, str. 107—129. S c h u 1 z , H ., 1989: Oštećenje šume — Kvalitet drveta. Šumarski list, CXIII, br. 6—8, str. 335—344. S chiitt , P ., 1989: Međunarodni aspekti problematike umiranja šuma. Šumarski list. CXIII, br. 6—8, str. 329—333. Spaič, I., 1968: Neka ekološka opažanja i rezultati suzbijanja moljca jelinih iglica (Argyresthria fundella F.R.). Šumarski list, XCII. br. 5—6, str. 165—188. Špoljarić. Z., B. Petrič & V. Ščukanec, 1975: Anatomske promjene drva u odnosu na parcijalnu defolijaciju jele. Radovi br. 23, Šumarski institut Jastrebarsko, str. 140—149. *Grup a autora , 1975: Istraživanje uzroka i posljedica sušenja prirodnih jelovih šuma u SR Hrvatskoj. Radovi br. 23, Šumarski institut Jastrebarsko i Poslovno udruženje šumsko privrednih organizacija Zagreb, str. 1 —163. ** 1995: Osnova gospodarenja za gospodarsku jedinicu Kupjački vrh (1995—2005). Šumarski fakultet Zagreb, str. 1—99. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1995 str. 51 <-- 51 --> PDF |
A. P. B. Krpan, S. Govoriin, T. Sinkuvic: ISPITIVANJE KOJIH FIZIČKIH I MEHANIČKIH SVOJSTAVA ... Šumarski list br. 1 1 — 12. CXIX (1995). 391 —406 SUMMARY: Since 1950, when it was first observed in their native areal, the dying of fir forests has been on the increase. It has been confirmed by observing the percentage of the growing-stock increment. In the Zalesina forests management unit Kupjački Vrh, the increment percentage was 1.9% in 1951/52; in 1994/95 it fell to 0.62%. Owing to the significance of the phenomenon, in 1968 started a research project on the fir and oak forest dieback. The so far accomplished work has revealed the complex interactions of climatological, ecological, pedological, biological and antropogeneous factors influencing the fir forests. The last blow to the physiologically weakened trees was given by bark-beetles. The aim of this paper is to establish the probable links between the reductions of the fir crown assimilation system with the change of the physical and mechanical properties of wood. Three fir trees with the degrees of damage 0, 1 and 3 were chosen according to the criteria of the European Community Forestry Commission. Test samples were taken for establishing the physical and mechanical properties according to the valid standards. The research reveals that the established values of the physical and mechanical properties do not correspond to the damage degree of the fir crown. Neither has been established the expected fall of the analyzed properties as shown on the outer annual rings of the dmaged trees. The conclusion was that the damage of the fir crowns has not made an impact on the physical and mechanical properties of the wood. The quality and practical use value of the firwood have not been affected either. Colour change of the sawmill logs did not affect the quality classification. MEDITERANSKO ŠUMSKO DRVEĆE Vodič za procjenu krošnje Bruxelles — Geneve, 1994. Vodič za procjenu krošnje mediteranskih vrsta drveća izdali su Komisija europske unije (za šumarstvo) i Ekonomska komisija Ujedinjenih naroda za Europu u redakciji Mediteranske ekspertne radne grupe. Vodič je izdan na sedam jezika: engleski, francuski, grčki, njemački, portugalski, španjolski i talijanski pa je zato u ovom prikazu potpuni naslov na hrvatskom jeziku. Iz samog naslova ne vidi se daje to vodič za utvrđivanje stupnja prozračnosti krošanja stabala oštećenih imisijama. U engleskom izdanju, koje je bilo na raspolaganju za ovaj prikaz, riječ je o prozirnosti krošanja ali, koristeći Rječnik hrvatskog jezika Vladimira Anića, u hrvatskom jeziku bolja je riječ prozračnost, jer se krošnje gubljenjem lišća prorjeđuju te postaju šupljikave. Članovi Mediteranske radne grupe bili su M. Feretti, (Italija), ujedno i urednik Vodiča, N. Komlenović (Hrvatska), R. Mantoy (Španjolska), J. Mirault (Francuska) i A. Schwitzerom (Švicarska). Zadaća Radne grupe bila je izbor fotografija i izrada konačnog teksta. Na raspolaganju su bile fotografije iz Grčke, Italije, Portugala i Španjolske. U Vodiču je prikazano stanje imisijama netaknutih i imisijama oštećenih 12 vrsta listača i 11 vrsta četinjača. U nabrajanju pojedinih vrsta početnim slovom označena je i zemlja u kojoj su stabla slikana. Listače su zastupane s: Arbutus unedo L. (I), Ceratonia siliqua L. (I), Olea europea L. var. sylvestris Brot. (I), Ostrya carpinifolia Scop. (I), Quercus cerris L., Qu. ilex L., Qu. pubescens Wild. (I), Quercus coccifera L. i Qu. frainetto Ten. Qu. conferta Kit. (Gr), Quercus rotundifolia Lam. (Qu. ilex subsp. bcdlota Desf.) i Samp.) (Šu), Quercus suber L. (P), Rhamnus alaternus L. (I). 405 |