DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1995 str. 37     <-- 37 -->        PDF

ZNANSTVENI ČLANCI — PRETHODNO PRIOPĆENJE — SCIENTIFIC PAPERS — PRELIMINARY COMMUNICATION
(JDK 630* 425+812 (001) Abies Alba Mill. Šumarski list br. 11—12, CXIX (1995), 391^0 6


ISPITIVANJE KOJIH FIZIČKIH I MEHANIČKIH SVOJSTAVA TE KVALITETE DRVA
OŠTEĆENIH STABALA JELE OBIČNE (ABIES ALBA MILL.)


DETERMINATION OF SOME PHYSICAL AND MECHANICAL PROPERTIES AND QUALITY
OF DAMAGED FIR (ABIES ALBA MILL.) TREES


Ante P. B. KRPAN, Slavko GOVORČIN i Tomislav SINKOVIĆ*


SAŽETAK: U ovom radu istražuju se fizička i mehanička svojstva te kvaliteta
drva oštećenih stabala jele obične (Abies alba Mill.). Istraživanje je obavljeno
na uzorcima uzetim sa tri jelova stabla oštećenja krošnje 0, 1. i 3., koja
su posječena na nastavnopkusnom šumskom objektu Šumarskog fakulteta u
Zalesini u gospodarskoj jedinici Belevine.


Rezultati istraživanja fizičkih i mehaničkih svojstava jelovine nisu pokazali
povezanost tih svojstava sa stupnjem oštećenja krošnje jelovih stabala. Oštećenja
stabala nisu polučila smanjenje vrijednosti fizičkih i mehaničkih svojstava
na drvu uz koru gdje se s razlogom mogla očekivati. Kvaliteta proizvedenih
sortimenata (pilanski trupci) također nije utjecana oštećenjima krošanja.
Nedestruktivne promjene boje na čelima sirovih trupaca su sušenjem nestajale
te su trupci zadržali punu komercijalnu vrijednost.


Ključne riječi: jelovina (Abies alba Mill), oštećenje stabala, fizička
svojstva, mehanička svojstva, uporabna vrijednost.


UVOD — Introduction


Na području prebornih šuma Gorskog kotara jela se Drastičan pad vitaliteta jelovih stabala izražen popojavljuje
u više biljnih zajednica koje se razvijaju na stotkom prirasta drvne zalihe vidljiv je iz podataka pet
tlima silikatne, odnosno karbonatne podloge. Najvrijed-posljednjih inventura za g. j . "Kupjački vrh", nastavno
nije jelove šume razvijaju se u zajednici jele s rebra-pokusnog šumskog objekta Šumarskog fakulteta u Začom
(Blecho abietetum Ht.), koja se isključivo javlja lesini (** 1995):
na za jelu pogodnom, izrazito kiselom, dubokom i sv-


Drvna zaliha Prirast drvne Postotak


ježem silikatnom tlu.


jele, m3/ha zalihe, mVha prirasta, %


Godine 1950. (*1975) zapaža se jače sušenje jele na 1951/52. 269 5,25 1,9
čitavom području njezinog prirodnog rasprostranjenja. 1958/59. 300 5,02 1,7
Od tada sušenje jele teče konstantno uzlaznom putanjom 1974/75. 306 4,03 1,3
uz povremeno poprimanje katastrofalnih razmjera. Po1984/
85. 285 2,85 1,0
sljedica sušenja je ta da se u goranskim šumama etat 1994/95. 243 1,51 0,62
jele namiruje najvećim dijelom sanitarnim sječama odu-


Pojava sušenja je bila toliko značajna za šumarstvo


mrlih jelovih stabala, čime je gospodarenje jelovim šu


Hrvatske da se već 1968. godine postavlja projekt is


mama na poznatim i propisanim osnovama postalo u


traživanja uzroka sušenja jelovih (i hrastovih) šuma.


najmanju ruku upitno.


Projekt je okupio 16 istraživača, koji su, podijeljeni u


radne grupe, s različitih strana proučavali problem. Go


* Izv. prof. dr. se. Ante P. B. Krpan, mr. se. Slavko Govorčin i mr. se.
dine 1975. u Radovima Šumarskog instituta Jastrebar-


Tomislav Sinković, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Svetošimunska
25, Zagreb. sko na 163 stranice objavljeni su rezultati istraživanja




ŠUMARSKI LIST 11-12/1995 str. 38     <-- 38 -->        PDF

A. P. B. Krpan. S Uovorčiii, T. Sinkovic: ISPITIVANJE KOJIH FIZIČKIH I MEHANIČKIH SVOJSTAVA Šumarski lisl ta. 11—12, CXIX (1995), 39I-JJ06
s preporukama za gospodarenje jelovim šumama. Pojedini
autori su istraživali defolijatore jelovih iglica —
Spaić (1968), Opalički (1970), Androić i
Opalički (1975), Glavaš (1987). Klepac
(1975) raspravlja gubitak prirasta uslijed sušenja, a
S p o 1 j a r i ć i dr. (1975) o anatomskim promjenama
drva defoliranih stabala. Gl ava č i dr. (1985), da vač
(1989), Prpić i dr. (1988), Prpić (1989);
Prpić i dr. (1991), zatim Komlenović (1989),
Kreutzar (1989), Mayer (1989) i Schiitt
(1989), istražuju utjecaj polutanata i izloženosti položaja
na sušenje jele. S c h u 1 z (1989) istražuje fizička,
mehanička i strukturna svojstva drva oštećenih stabala
četinjača.


Iako su dosadašnja istraživanja dala značajan prilog
rasvjetljavanju pojave, sveudiljno sušenje jele ukazuje
na svu zamršenost međusobnog djelovanja klimatoloških,
ekoloških, pedoloških, bioloških i antropogenih


čimbenika, koji bez sumnje ugrožavaju postojeće jelove
šume.


Konačni udarac fiziološki oslabljenim stablima jele
evidentno zadaju potkornjaci. Hrašove c (1995) pravilno
uočava kapitalni utjecaj potkornjaka te upućuje
na suvremene metode njihovog suzbijanja. Pitanje je da
li bi mnoga jela, makar fiziološki oslabljena, preživjela,
a posljedice sušenja bile blaže, ako bi se oštrim zaštitnim
mjerama na cijelom području jelovih šuma smanjio
intenzitet napadaja potkornjaka?


Ovo razmatranje uzroka sušenja jele i pokušaja njihovih
pojašnjenja neka nas udalji od postavljenog cilja
ovoga rada, a taj je utvrđivanje moguće povezanosti redukcije
asimilacijskog sustava krošnji stabala jele sa
promjenom fizičkih i mehaničkih svojstava drva jele.
Time se čini prvi pokušaj određivanja utjecaja sušenja
šuma u Hrvatskoj, točnije u Gorskom kotaru, na fizička
i mehanička svojstva drva, odnosno na njegovu tehničku
upotrebljivost i primjenu.


MATERIJAL I METODE ISTRAŽIVANJA — Research material and methods


Na nastavno pokusnom šumskom objektu Šumarskog
fakulteta Zagreb u Zalesini, u g. j . Belevine odabrana
su 3 stabla jele različitih stupnjeva oštećenja prema
kriterijima propisanim od Komisije za šumarstvo
Europske zajednice. Prema spomenutim kriterijima odabrano
je jedno stablo stupnja oštećenosti 0 (stablo br.
12), jedno stablo stupnja oštećenosti 1 (stablo br. 15) i
jedno stablo stupnja oštećenosti 3 (stablo br. 2). Iz odabranih
stabala izrađeni su ispitni trupčići visine cea 70
cm (tablica 1).


Iz trupčića izrađeni su ispitni uzorci potrebni za određivanje
fizičkih i mehaničkih svojstava drva. Uzorci su
vađeni i izrađeni od centra trupčića prema kori, u radijalnom
smjeru, i to prema sve četiri strane svijeta s obzirom
na položaj dubećeg stabla. Nakon izrade uzorci
su određeno vrijeme klimatizirani u laboratorijskim uvjetima
(ep = 65%, t = 20°C), te se nakon toga prišlo ispitivanju
širine goda gustoće u standardno suhom stanju,
radij alnog, tangentnog i volumnog utezanja te čvrstoće
na tlak i čvrstoće na savijanje standardiziranim metodama.


Uporabna vrijednost izrađenih sortimenata utvrđivana
je neposredno nakon izrade. Prilikom primanja u sječini
sortimenti su klasirani s pomnom pažnjom uz traženje
mogućih grešaka i promjena koje bi se mogle pripisati
redukciji asimilacijskog sustava krošnje.


Svojstva drva odumrlih stabala nisu istraživana s obzirom
daje zadnjih godina zapaženo kako sa takvih stabala
ubrzo po odumiranju kora otpada, a periferni dio
drva debla, dubine nekoliko cm mijenja boju i teži destrukciji.
Ova pojava nije ranije bilježena, do sada nije


temeljito ispitana, ali ukazuje na potrebu bržeg stručnog
reagiranja ukoliko želimo sačuvati tehničku vrijednost
drva odumrlih stabala.


Koji podaci o posječenim stablima dati su u tablici 1.


Podaci o stablima


Trees data


Broj stabala


Number of tree
Stupanj oštećenja
Damage degree


Prsni promjer


Diameter on the breast hight (cm)
Visina
Hight (m)


Obujam s korom (m3)


Volum of tree
Obujam bez kore
Volum without bark (m3)


Postotak kore


Percentage of bark (%)
Starost (godina)
Age (rings)


Ekspozicija


Exposition
Inklinacija
Inclination


Nadmorska visina
Hight above sea level (m)


12
0
62


33.3


5.05


4.36


13.5
115
JZ
sw



850


Udaljenost početka trupčića od tla 1 1.3
2 10.0
Hight of test trunkck 3 18.0
from the ground (m) 4 —


Tablica 1


2 15
3 1
59 75
40.7 37.8
44.76 7.30
4.13 6.64
8.7 9.0
89 120
SZ JZ
NW SW
25° 11"
820 820
1.3 1.3
10.25 11.0
19.5 21.0
29.3 —




ŠUMARSKI LIST 11-12/1995 str. 39     <-- 39 -->        PDF

A. P. B. Krpan, S. Govorčin, T. Sinković: ISPITIVANJE KOJIH FIZIČKIH I MEHANIČKIH SVOJSTAVA . Šumarski list br. 1 1 — 12. CX1X (lREZULTATI ISTRAŽIVANJA — Research results


Rezultati istraživanja fizičkih i mehaničkih svojstava


Širina goda Gustoća


Širina goda je mjerena na kolutima izrađenim iz Gustoća je određena u standardno suhom stanju preispitnih
trupčića. Mjerenje je vršeno od centra poprečma
JUS D.Al.044 (1979.), a rezultati su prikazani u tanog
presjeka prema kori, u radijalnom smjeru na sve blici 3. po visinama uzimanja uzoraka kod svakog stačetiri
strane svijeta. Rezultati su prikazani u tablici 2., bla i prosječno za svako stablo. Na grafikonima 4., 5. i
a grafikoni 1., 2. i 3. prikazuju raspored srednjih vri6.
prikazanje raspored srednjih vrijednosti gustoće (p )
jednosti širine goda u transverzalnom smjeru na tri odu
transverzalnom smjeru na tri odnosno četiri visine za
nosno četiri visine za sva tri ispitna stabla. sva tri ispitna stabla.


Širina goda


Ring width Tablica 2


Visina od tla Broj izmjeSrednja
vriKoefic.


Std. dev.


Stablo (m) renih godova jednost (mm) Min. (mm) Max. (mm) var. (%)


(mm)


Tree Hight from Number of Mean Min. Max. Koefic.


Std. dev.


the ground samples value var.


1.3 442 2.37 0.3 5.99 1.37 58.0
12 10.0 376 2.31 0.26 7.33 1.45 62.5
18.0 338 2.07 0.46 9.5 1.19 57.5
UKUPNO — TOTAL — 1156 2.26 0.26 9.5 1.35 59.8


1.3 393 2.51 0.11 7.74 1.98 78.8
2 10.25 386 2.06 0.17 7.77 2.03 98.5
19.5 314 1.87 0.16 7.68 1.62 86.5
29.3 404 1.33 0.27 4.82 1.02 77.0
UKUPNO — TOTAL — 1497 1.94 0.11 7.77 1.76 90.8


1.3 408 3.13 0.45 6.78 1.37 43.6
15 11.0 336 2.92 0.66 8.33 1.38 47.4
21.0 283 3.05 0.73 8.69 1.26 41.2
UKUPNO — TOTAL — 1027 3.04 0.45 8.69 1.34 44.2


Gustoća u standardno suhom stanju


Density of oven dry wood


Visina od tla Broj Srednja vriKoefic.


Std. dev.


Stablo (m) uzoraka jednost (g/cm3) Min. (g/cm3) Max. (g/cm´) var. (%)


(g/cm1)


Tree Hight from Number of Mean Min. Max. Koefic.


Std. dev.


the ground samples value var.


1.3 28 0.4246 0.3686 0.4923 0.0270 6.3
12 10.0 21 0.4143 0.3621 0.5167 0.0333 8.0
18.0 16 0.3658 0.3326 0.4363 0.0273 7.0
UKUPNO — TOTAL — 65 0.4117 0.3326 0.5167 0.0327 7.9


1.3 14 0.4239 0.3703 0.4558 0.0268 6.3
2 10.25 19 0.3976 0.3553 0.4520 0.0267 6.7
19.5 10 0.4408 0.4170 0.4683 0.0159 3.6
29.3 10 0.4568 0.4123 0.4818 0.0217 4.7
UKUPNO — TOTAL — 53 0.4239 0.3553 0.4818 0.0327 7.7


1.3 35 0.4054 0.3421 0.5132 0.0384 9.4
15 11.0 26 0.3768 0.3444 0.4201 0.0146 3.8
21.0 19 0.4102 0.3587 0.5561 0.0445 10.8
UKUPNO — TOTAL — 80 0.3972 0.3421 0.5561 0.0369 9.2




ŠUMARSKI LIST 11-12/1995 str. 40     <-- 40 -->        PDF

A. P. B. Krpan, S. Govorčin, T. Sinković: ISPITIVANJE KOJIH FIZIČKIH I MEHANIČKIH SVOJSTAVA ...
Šumarski list br. 11 — 12, CXIX (1995), 391-406
6,0


LEGENDA LEGEND


c-o.;.-n VISINA 1.3 m
HIGHT 1.3 IO


CNr, . c


VISINA lll.O Ili HIGHT 10.0 ni
a E i._i>,., VISINA ia.0 ni 1111,111 m. o m


x a


SA
F- (i


\ =%.


II


a: vi 2.0 -
~-*?
*?WU-° ^0 oj; ir^* --´"´ ffk>~


´ t> -Cio °


.´,,ftr..» ^ fe


.?«´


0.0
TTTTT´I ] i ri i i ~r i ´ i-|-ri i i i i-rrrrrrr-TT rTTrpTT* I I T"|-|
1 I I I I l I I ITT
20 40 60 80 100


120


UDALJENOST OD SRCA (god)
NUMBER OF RING FROM PITH


GRAF I. RASPORED ŠIRINE GODA NA TRI VISINE KOD STADIA 12.
GRAPH 1. DISTRIBUTION OF RING WIDTH ON THRE HIGHT FOR TREE 13,


8.0 -i
LEGENDA LEG END


"\C VISINA 1.3 ra HIGHT 1.3 m
VISUM 10.2 m BIGHT 10.2 in
4A4A* VISINA 19.5 m HIGHT 19.5 m


8^´ "


S O 4.0


ii


"ijtft. ?V


tf>cP ~


-«r..


0.0 ! I 1 ]
I I I I ! 1 I I I | I I I I I I I I I I I I
20
40 60 80
UDALJENOST OD SRCA (god)
NUMBER OF RING FROM PITH


GRAF 2. RASPORED ŠIRINE GODA NA ČETIRI VISINE KOD ŠTABU 2.
GRAPH 2. DISTRIBUTION OF RING WIDTH ON FOUR HIGHT FOR TREE 2.


6.0
-S SJS? C
LEGENDA LEGEND


QOSiS VISINA 1.3 m HIGHT 1.3 m
comic VISINA ll.o na HICI1T ll.o m


k V
4AA&* VISINA 21.0 m HIGHT 21.0 in


11 4.0
!
etvi 2.0


OC533-.
^


0.0 111 -1 I 1
~"T I I | l I l l I l I | i i i i i i l | I i i i l I I I I |
20
40 60 80 100 120
UDALJENOST OD SRCA (jod )
NUMBER OF RING FROM PITH


GRAF 3. RASPORED ŠIRINE GODA NA TRI VISINE KOD STABLA 15.
GRAPH 3. DISTRIBUTION OF RING WIDTH ON THRE HIGHT FOR TREE 15,




ŠUMARSKI LIST 11-12/1995 str. 41     <-- 41 -->        PDF

A. P. B. Krpan, S. Govorčin, T. Sinković: ISPITIVANJE KOJIH FIZIČKIH I MEHANIČKIH SVOJSTAVA ... Šumarski list br. 11 — 12. CXIX (1995), 391—406
lio.! LEGEND A
Ciiti i VISINA l.a mLEGEN D
H1GHT 1.3 in
/
cocoj
ccon i VISINA 10.0 m BIGHT 10.0 in
>. VISINA 18.0 m IIJGHT ie.(> IH
f z. K -.
a se
^ow^^l-,?^:«^ "
"*><;< . : ;X´X´T^r r
g 5 0.4 ´ ´
.´-´." ...^^: -W^
idivv.´..´ ^
.^ii.^-i^uvi r ." ^ic " fihrtwwm
L g 0.4
ta S5&


TTT1-1—T~T~ i [ i i i i T~T i i i [ r~ T—ri—r-r—r—i—pn—rn—i—r-r—i—?—[~T -r~r—i—i—i—i—i—| i i-´ ´ I
20 40 60 60 100 120
UDALJENOST OD SRCA (god)
NUMBER OF RING FROM PITH


GRAF 4. RASPORED GUSTOĆE U STANDARDNO SU1I0M STANJU NA TRI VISINE KOD STABLA 12.
GRAPH 4. DISTRIBUTION OF DENSITY OF OVEN DRAYR WOOD ON THRE HIGHT FOR TREE 12.


0.5n o
5
I|0 4
»3S5 P
o tioxa--" ´
O-Ci-^j...-,
:0 ,, o
LEGEND A LEGEN D
mxtaCEO !CC
0 4SI
-
Oiliilp VISINAVISINA_i.i.. , VISINA
1.3
10.2
19 r,
m
m
I.i
HIGHTMIGHTHIGHT
1 3
10 L´
19 5
in
in
m


~r~i—i—f~T~r-i l | r~i i i i r ´ ] i i i i i r~i t \ s i ] T i—i—i—i—i—i—n—j i t~ "*r~rT-r-1


20 40 60 80 100 120
UDALJENOST OD SRCA (god)
NUMBER OF RING FROM PITH


GRAF 5.RASP0RED GUSTOĆE U STANDARDNO SUHOM STANJU NA ČETIRI VISINE KOD ŠTABU 2.
GRAPH 5. DISTRIBUTION OF DENSITY OF OVEN DRAY WOOD ON FOUR HIGHT FOR TREE 2


LEGENDA LEGEND


~> 7


,:^ii VISINA 1.3 m HIGHT I * in


0.5 afisap VISINA ii.O m HIGH II) ) xu
n HIGHT 21.0 m


\ islN \ 31.0 tn


«


o


a X


o =
iSbn 0.5


> z


" ,;" S^^CC ;´


~


= =u
>r. a


0 4 . iT´X*3CT ´ .
ii ´JjJ.´´ T* - -


-T~I—n—r~
UDALJENOSTNI MBEH OF
01) SKCA (god)
RING FROM PITH
TT T
100
GRAF t RASPORU GUSTOĆE I STANDARDNO SUHOM STANJl.´ NA TRI VISINE KOD STABLA 15.


GRAPH (>. DISTRIBUTION OF DENSITY OF OVEN DRAY WOOD ON TURF. HIGHT FOR TREE IS.




ŠUMARSKI LIST 11-12/1995 str. 42     <-- 42 -->        PDF

A. P. B. Krpan, S. OovonSin, T. Staković: ISPITIVANJE KOJIH FIZIČKIH I MEHANIČKIH SVOJSTAVA . Šumarski list br. 1 1 — 12, CXIX (1995). 391Utezanje
po visinama uzimanja uzoraka kod svakog stabla i pro


sječno za svako stablo. Na grafikonima 7. do 15. pri


Određeno je totalno linearno utezanje u radijalnom kazan je raspored srednjih vrijednosti navedenih utei
tangentnom smjeru te volumno prema JUS D.Al.049 zanja u transverzalnom smjeru na tri odnosno četiri vi(
1958.), a rezultati su prikazani u tablicama 4., 5. i 6. sine za sva tri ispitna stabla.


Radijalno utezanje


Radial shrinkage Tablica 4


Stablo
Tree
Visina od tla
(m)
Hight from
the ground
Broj
uzoraka
Number of
samples
Srednja vrijednost
(mm)
Mean
value
Min. (%
Min.
Max. (%)
Max.
Std. dev.
(%)
Std. dev.
Koefic.
var. (%)
Koefic.
var.
1.3 28 3.57 2.23 6.48 0.76 21.2
12 10.0 21 3.30 1.59 4.13 0.63 18.9
18.0 16 3.34 2.86 4.09 0.37 11.1
UKUPNO — TOTAL — 65 3.43 1.59 6.48 0.64 18.8
1.3 14 3.63 2.55 4.69 0.55 15.0
2 10.25 19 3.73 2.85 4.70 0.56 15.1
19.5 10 4.03 2.83 5.31 0.70 17.2
29.3 10 3.72 2.22 4.42 0.70 18.7
UKUPNO — TOTAL — 53 3.76 2.22 5.31 0.61 16.2
1.3 35 2.82 1.90 3.83 0.61 22.0
15 11.0 26 3.18 2.23 4.09 0.45 14.1
21.0 19 3.28 2.23 4.13 0.53 16.1
UKUPNO — TOTAL — 80 3.05 1.90 4.13 0.58 19.0


Tangentno utezanje
Tangential shrinkage Tablica 5
Stablo
Tree
Visina od tla
(m)
Hight from
the ground
Broj
uzoraka
Number of
samples
Srednja vrijednost
(%)
Mean
value
Min. (%)
Min.
Max. (%)
Max.
Std. dev.
(%)
Std. dev.
Koefic.
var. (%)
Koefic.
var.
1.3 28 7.89 4.72 9.17 1.00 12.6
12 10.0 21 7.39 4.11 9.15 1.24 16.7
18.0 16 7.15 5.90 7.67 0.49 6.8
UKUPNO —TOTAL — 65 7.55 1.59 9.17 1.03 13.6
1.3 14 7.85 6.48 8.54 0.53 6.7
2 10.25 19 7.79 6.21 8.84 0.74 9.5
19.5 10 7.72 6.79 8.54 0.57 7.3
29.3 10 7.10 4.98 8.26 1.08 15.1
UKUPNO — TOTAL — 53 7.66 4.98 8.84 0.77 10.0
1.3 35 7.53 6.46 8.76 0.54 7.1
15 11.0 26 8.25 5.05 9.48 1.09 13.1
21.0 19 7.89 5.61 10.03 1.25 15.8
UKUPNO — TOTAL — 80 7.85 5.05 10.03 0.98 12.4




ŠUMARSKI LIST 11-12/1995 str. 43     <-- 43 -->        PDF

A. P. B. Krpan. S. Govorčin, T. Sinković: ISPITIVANJE KOJIH FIZIČKIH I MEHANIČKIH SVOJSTAVA .
Šumarski liši bi. 11—12, CXIX (1995), 391—406
5.0
fc*«


w H 3 D
2 z O&A Sna*-«
3g —


,AA~—


P.so


»o
LEGENDA LEGEND


«3


ccas* visnu i.a m HIGH! 1 3 in


saaao VISINA 10.0 ra HIGHT 10 0 in


ala


4t*A* VISINA 18 0 ta HIGHT 18.0 in


2.0 10
I i i i i i i | i i | i i i i i i i i i | i i i i i i i i i | i l l l I l I l l | l l l i i i l l l | l ´ i i l l l l i |
0 20 40 60 60 100 120


UDALJENOST OD SRCA (god)


NUMBER OF RING FROM PITH


GRAF V. RASPORED RADIJALNOG UTEZANJA NA TRI VISINE KOD ŠTABU 12.


GRAPH ?. DISTRIBUTION OF RADIAL ON THRE HIGHT FOR TREE 12.


5.0
oca


acjQ


L§4.0


OX´XO „^-


3z


coa&awooo


LEGENDA LEGEND


si i
si i
feOfifij? VISINA 1.3 m HIGHT 1.3 m
oaaac VISINA 10.2 m HIGHT 10.2 m
4A^w VISINA: 19.5 ra HIGHT 19.5 m


2.0
1.0 | i i i i i i i i i ) i i i i i i | | | | i i i ( i i i i i ) i i i i i i i i i [TTTTTTTn | I I I I I I I I I |
0
20 40 60 80 100 120
UDALJENOST OD SRCA (god)
NUMBER OF RING FROM PITH


GRAF 8. RASPORED RADIJALNOG UTEZANJA NA ČETIRI VISINE KOD ŠTABU 2.
GRAPH 8. DISTRIBUTION OF RADIAL SHRINKAGE ON FOUR HIGHT FOR TREE 2.


5.0
4.0 M



2 z


3.0
as


3 E
« o


LEGENDA LEGEND


33 2.0
QLaaL VISINA 1.3 m HIGHT 13 m



OHQQE VISINA 11.0 to HIGHT 11.0 in
444M VISINA 21.0 111 HIGHT 21 0 m


0.0 l I l l i i i l l 1 l I i i I I I I i J i l l l l l l l | l l l i I l I l l | l i´ I l l i i ( i i i i i i r i i }
0
20 40 60 80 100 120
UDALJENOST OD SRCA (god)
NUMBER OF RING FROM PITH


GRAF 9. RASPORED RADIJALNOG UTEZANJA NA TRI VISINE KOD ŠTABU 15.
GRAPH 9. DISTRIBUTION OF RADIAL SHRINKAGE ON THRE HIGHT FOR TREE 15.




ŠUMARSKI LIST 11-12/1995 str. 44     <-- 44 -->        PDF

A. P. B. Krpan, S. Govorčin, T. Sinkovid: ISPITIVANJE KOJIH FIZIČKIH I MEHANIČKIH SVOJSTAVA .
Šumarski list br. 11—12, CXIX (1995), 391^0 6
- 8.0
Si MU


>—8^°^


. & JV-^A.:..


.. . ASaynAAci^i
. DaooQ "


&2&S&AAA kO^A


ećo


LEGENDA LEGEND


SS


%LOQf VISINA 1.3 tu
HIGHT 1 3 tu
HIGHT 10 0 lit


aaaac VISINA 10.0 m


HIGHT 18.0 m


4A1A* VISINA 18.0 m


t I i i r i r T i i i i i v r i i i t i i i i


100 120


40 60 80


UDALJENOST OD SRCA (god)


NUMBER OF RING FROM
PITH


GRAF 10. RASPORED TANGENTNOG UTEZANJA NA TRI VISINE KOD ŠTABU 12.
GRAPH 10. DISTRIBUTION OF TANGENTIAL SHRINKAGE ON THRE HIGHT FOR TREE 12.


acatoriajca p


> ´:´v>;iiiI^yOTMiVc/,i.:(ai)ox


; .Ms


SI
coxa


-- — — cooq
.u;AL


.:. -o ? o.o *.v


LEGENDA LEGEND


11 ?ggoC VISINA 1.3 m HIGHT 1 3 to
o&aap VISINA 10.2 m HIGH I 111 :.´ in
´ 4/jJ VISINA 19.S in HIGHT li) 5 in


5.0 I I |
I I I I I I I IT 1 I 1 1 I I I I 1 1 [ I I I I "I "1 1 I I 1 I i i i r~T"t ´| i i i i i i I
20
40 60 80 100 120
UDALJENOST OD SRCA (god)
NUMBER OF RING FROM PITH


GRAF II. RASPORED TANGENTNOG UTEZANJA NA ČETIRI VISINE KOD STABLA 2.
GRAPH 11. DISTRIBUTION OF TANGENTIAL SHRINKAGE ON FOUR HIGHT FOR TREE 2.


10.0
, ^´^WW´ai


amap/ 3^ 1 1


I C-:5_ .


.-´ AVvf


S3 a :-, accc -
:.


oaon


.-. .
rirs;
...COLJ--. *- --´-´ ^ --.-«*- -**xr-*~<~


. - - ...


* V , °
i E G i: N D A LEGEND


VISINA I 3 in H1CH1 1 :i in
VISINA I I ) : HIGHI I I 0 m
1 IN A IIIGIII ! 0 in


1 t I I |~T
i I I | I r * t -


-r"n


0
II i:
60
UDALJENOST DD SRI A :K´.VJHRES OF RING KROM 1´iTII


GRAF IZ. RASPORED r.VNGKNTNOG UTEZANJA NA TRI VISINI. KOS STAKLA 15.
GRAPH I:; DISTRIBUTION OF TANGENTIAL SHRINKAGE ON THRE HIGHT FOR TREE li




ŠUMARSKI LIST 11-12/1995 str. 45     <-- 45 -->        PDF

A. P. B. Krpan, S. Govorčin, T. Sinković: ISPITIVANJE KOJIH FIZIČKIH I MEHANIČKIH SVOJSTAVA .
Šumarski list br. 11 — 12, CXIX (1995), 391—406
14.0


ŠS 12.0


rm^^^^Sitoamn^ 11*!
rwiO.rO^T0´





S3
gS IO.O


. .:„ 7, ´.- W— ...


Kg


Lc


LEGENDA


S| 30


taous VISINA 1.3 m MIGHT 1 3 m
CS3UE-- VISINA 10.0 lu HIGHT 10.0 tn
. . - VISINA 18.0 m H1CHT 18.0 IH


~r~r l [i i —r i" i -|-T-r-T-i i i i i i | i i1 i i i i i i i | i i i i " ~t i j i i i i r~ "H


20 40 60 80 100 120
UDALJENOST OD SRCA (god)
NUMBER OF RING FROM PITH


GRAF 13. RASPORED VOLUMNOG UTEZANJA NA TRI VISINE KOD STABLA 12.
GRAPH 13. DISTRIBUTION OF VOLUMETRIC SHRINKAGE ON THRE HIGHT FOR TREE 12.


-— >.:*-«L


gfe 120


OTJCDI XOIEXIIXKJJQrjaE EKTTCSC C
aex!rin:ja5*L*^^.´Ci;x.-i ^-*´"´


il
il
:. .´.^´:^ v« ^.^A.J.
(omx´ o


y 3 10.0


LEGENDA LEGEND


iiiui VISINA 1 3 in HIGHT 1 3 in
caaiifp VISINA 10.2 m HIGHT 10 2 in


is, i VISINA 19.5 tu
HlGlir 19,5 in
6.0 TTTITT « I ´ I 1 I [ 1 T i" t" r T1 T r i ;"T´ I1 rrn i M | i i ~i i | i i i
20
40 60 80 100 120
UDALJENOST OD SRCA (god)
NUMBER OF RING FROM PITH


GRAF 14. RASPORED VOLUMNOG UTEZANJA NA ČETIRI VISINE KOD STABLA 2.


GRAPH 14. DISTRIBUTION OF VOLUMETRIC SHRINKAGE ON FOUR HIGHT FOR TREE 2.


gg 12.0
^_ „ ,303 atVi


onconai-^ artxiE ao mx i


32
aa a


- ::´.^-.^mAt
EH


S:-^.


OX-J-v.


Si 10.0 go
ooro ... "T-5:


II


LEGENDA LEGEND


so -Q&2S2S VISINA 1.3 IU HIGHT 1 3 in
QS9QP VISINA 11.0 m HIGHT 11.0 m
«.

i i i i i i i i i | i i i i i i i i i | i i i r i i r i i j t i i i i i | l l l i l i l l I | l -r-T-r-i
80 100


0 20 40 60 120
UDALJENOST OD SRCA (god)
NUMBER OF RING FROM PITH


GRAF 15. RASPORED VOLUMNOG UTEZANJA NA TRI VISINE KOD ŠTABU 15.
GRAPH 15 DISTRIBUTION OF VOLUMETRIC SHRINKAGE ON THRE HIGHT FOR TREE 15




ŠUMARSKI LIST 11-12/1995 str. 46     <-- 46 -->        PDF

A. P. B. Krpan, S. Govorčin, T. Sinković: ISPITIVANJE KOJIH FIZIČKIH I MEHANIČKIH SVOJSTAVA ... Šumarski liši br, I 1—12, CXIX (1995). 391—406
Volumno utezanje


Volumetric shrinkage Tablica 6


Stablo
Tree
Visina od tla
(m)
Hight from
the ground
Broj
uzoraka
Number of
samples
Srednja vrijednost
(%)
Mean
value
Min. (%)
Min.
Max. (%)
Max.
Std. dev.
(%)
Std. dev.
Koefic.
var. (%)
Koefic.
var.
1.3 28 11.15 8.87 12.91 1.10 9.8
12 10.0 21 10.50 6.61 12.10 1.52 14.4
18.0 16 10.26 8.59 11.28 0.71 6.9
UKUPNO — TOTAL — 65 10.72 6.61 12.91 1.22 11.4
1.3 14 11.34 9.30 12.73 0.94 8.2
2 10.25 19 11.27 9.14 13.13 1.14 10.0
19.5 10 11.32 9.73 12.55 0.80 7.0
29.3 10 10.73 10.19 12.26 1.41 13.1
UKUPNO — TOTAL — 53 11.20 9.14 13.13 1.08 9.6
1.3 35 10.09 8.68 12.24 0.87 8.5
15 11.0 26 11.09 8.17 12.61 1.23 11.1
21.0 19 11.07 8.01 13.57 1.36 12.5
UKUPNO — TOTAL — 80 10.65 8.01 13.57 1.22 11.4


Čvrstoća na tlak Čvrstoća na savijanje


Čvrstoća na tlak paralelno s vlakancima odnosno u Čvrstoća na savijanje određena je prema JUS
longitudinalnom smjeru određena je prema JUS D.A1.046 (1979.). Rezultati su prikazani u tablici 8., a


D.A.l.045 (1957.). Rezultati su prikazani u tablici 7. a vrijednosti su preračunate na sadržaj vode u drvu od
vrijednosti su preračunate na sadržaj vode u drvu od 12% i prikazane po visinama uzimanja uzoraka kod sva12%
i prikazane po visinama uzimanja uzoraka kod svakog
stabla i prosječno za svako stablo. Na grafikonima
kog stabla i prosječno za svako stablo. Na grafikonima 19, 20 i 21. prikazan je raspored srednjih vrijednosti
16., 17. i 18. prikazanje raspored srednjih vrijednosti čvrstoće na savijanje u transverzalnom smjeru na tri odčvrstoće
na tlak paralelno s vlakancima u transverzalnosno
četiri visine za sva tri ispitna stabla.
nom smjeru na tri odnosno četiri visine za sva tri ispitna
stabla.


Čvrstoća na tlak


Commpresion strength parallel to the grain Tablica 7


Stablo
Tree
Visina od tla
(m)
Hight from
the ground
Broj
uzoraka
Number of
samples
Srednja vrijednost
(MPa)
Mean
value
Min. (MPa)
Min.
Max. (MPa)
Max.
Std. dev.
(MPa)
Std. dev.
Koefic.
var. (%)
Koefic.
var.
1.3 39 36.98 22.56 46.22 5.57 15.0
12 10.0 31 39.35 30.62 54.25 4.68 11.9
18.0 20 36.67 31.13 41.37 2.76 7.5
UKUPNO — TOTAL — 90 37.73 22.56 54.25 4.86 12.8
1.3 14 41.06 31.74 49.33 4.77 11.6
2 10.25 28 39.11 32.49 45.74 3.64 9.3
19.5 8 38.82 24.36 47.15 6.76 17.4
29.3 13 40.52 33.49 47.00 4.22 10.4
UKUPNO — TOTAL — 63 39.80 24.36 49.33 4.47 11.2
1.3 40 35.72 28.88 42.16 3.61 10.1
15 11.0 35 34.22 22.38 41.23 3.39 9.9
21.0 23 34.82 24.42 43.18 4.60 13.2
UKUPNO — TOTAL — 98 34.97 22.38 43.18 3.81 10.8




ŠUMARSKI LIST 11-12/1995 str. 47     <-- 47 -->        PDF

A. P. B. Krpan, S. GovonKn, T. Sinković: ISPITIVANJE KOJIH FIZIČKIH I MEHANIČKIH SVOJSTAVA .
Šumarski list br. 11—12. CXIX (1995), 391
O0OS.W
"nrwi"— —*i
LEGEND A
acao p VISINA 1.3 mCBflOff VISINA 10.0 mu w VISINA 18,0 mLEGEN D
HIGHT 1.3 m
HIGHT 10.0 m
HIGHT 18.0 m
ma a h
=8g


01 1 1 1 1 1 1 1 1 I 1
20
r I 1 I I 1 I I I 1 I I I I I j 1 I I I I I I I 1 | I I I I 1 I
40 60 80
UDALJENOST OD SRCA (god)
NUMBER OF RING FROM PITH
1 1 I 1 1 1100
1 n
12)
GRAF 18. RASPORED ČVRSTOĆE NA TLAK PARALELNO SA VLAKANCIMA NA TRI VISINE
KOD STABLA 12.
GRAPH 16. DISTRIBUTION OF COMPRESSION STRENGTH PARALLEL TO THE GRAIN ON THRE
HIGHT FOR TREE 12.


"HBjLjoojoc&x-c


»3 "50
canao«aat]QQ » 0 xx> :-.:<»´,oo>:-co. .o-;u>oo >;>.>:: }


,"" 0 oDoaoi.ic


ia & ^, —^o-
,


123


u a,
LEGENDA LEGEND


4Ci;Ji VISINA I.a m HIGHT 1 3 m
cjaous VISINA 10.2 m HIGHT 10.2 m
Ut u VISINA 19.5 in HIGHT 19.5 111


300
wo


3fc


~i—1—1—1—r—1—r—r-1 1 1 I 1 T 1 1 1 1 1 1 1 1 l—I—1—1—1—I—1—r-~i—1—1—i—1—1—r~


20
40 60 80
UDALJENOST OD SRCA (god)
NUMBER OF RING FROM PITH


GRAF 17. RASPORED ČVRSTOĆE NA TLAK PARALELNO SA VLAKANCIMA NA ČETIRI VISINE
KOD ŠTABU 2.
GRAPH 17. DISTRIBUTION OF COMPRESSION STRENGTH PARALLEL TO THE GRAIN ON FOUR
HIGHT FOR TREE 2.


S3


i*
**


crap"
LEGENDA LEGEND


l-x 300 -_


Cii´Ai VISINA 1-3 m HIGHT 1.3 m
QfillflP VISINA 11.0 m HIGHT 11.0 m
SAiAi VISINA 21.0 m HJGHT 21.0 in


uo


] I I I l i l l i | l n i M I I | l i l I l I i I i j I I l l I I l l I | I ~l l i l l l | i i r~ l l l l l |


0 20 40 60 80 100 120
UDALJENOST OD SRCA (god)
NUMBER OF RING FROM PITH


GRAF 18. RASPORED ČVRSTOĆE NA TLAK PARALELNO SA VLAKANCIMA NA TRI VISINE
KOD STABLA 15.
GRAPH 18. DISTRIBUTION OF COMPRESSION STRENGTH PARALLEL TO THE GRAIN ON THRE
HIGHT FOR TREE IS.




ŠUMARSKI LIST 11-12/1995 str. 48     <-- 48 -->        PDF

A. P. B. Krpan, S. GovorCin, T. Sinkovid: ISPITIVANJE KOJIH FIZIČKIH I MEHANIČKIH SVOJSTAVA .
Šumarski list br. 11 —12, CXIX (1995), 391^0 6
160.0 i
ccmaocq^goooo


§ F
120.0


Avao^^^-^.ori,,>or


80.0 -_
-~5j3fJ^r2*>
OOOOOO


LEGENDA LEGEND


40.0 -
QflfiLL> VISINA t.3 ro HIGHT 1.3 m
QHOHP VISINA 10.0 m HIGHT 10.0 m
«AAA» VISINA 18.0 m HIGHT 18,0 in


0.0
-|—i—i i i ri—i i i—|""i" i1 "i—lili—n—I´TTI i—i i i—r—i—|"i"l—r~i—i—n—i i | i i i—n—i i i i |
0 20 40 60 80 100
UDALJENOST OD SRCA (god)


NUMBER OF RING FROM PITH


GRAF 19. RASPORED ČVRSTOĆE NA SAVIJANJE NA TRI VISINE KOD STABLA 12
GRAPH 19. DISTRIBUTION OF BENDING STRENGTH ON THRE HIGHT FOR TREE 12.


100.0 -,
: O3DC


—.*


&-. ^aaa


2» - dae —


80.0 a—
™rorartS883E29SB8LS82_


^jgo-


El


-jiL%


i
i
60.0 ^
odl^aa


LEGENDA LEGEND


40.0
-Cfcitii VISINA 1.3 m HIGHT I 9 ro
WttOSW VISINA 10.2 m HIGHT 10.2 m
4A&A* VISINA 19.5 o» HIGHT 19.5 m
20,0 —m I I I I I I "| I" I I I ´ I ´I
I I I | I I I 1 I I I I I | "1" I I I I I "I I I ] I I IT r i i i |


20 40 60 80 100
UDALJENOST OD SRCA ((od )
NUMBER OF RING FROM PITH


GRAF 20. RASPORED ČVRSTOĆE NA SAVIJANJE NA CETDU VISINE KOD ŠTABU 2
GRAPH 20 . DISTRIBUTION OF BENDING STRENGTH ON FOUR BIGHT FOR TREE 2 .


100.0
si


80.0 sr-
QQOO
i^yTOTyr-


Ej


,ffia


—-fer^»


1 60.0
a^x,-vai&A


´tioScwvi ^BS6P*





zg


LEGENDA L E C E N D


Ctii-iii´ VISINA 1.3 m HIGHT 1 3 in


oaaep VISINA 11.0 m HIGHT 11.0 rn


SAiAO VISINA 31.0 m HIGHT 21.0 m


20.0 I i i i ) IT i i i | i i i i i i i i i | i i i i i i i i i ) i i i i i i i i i | i i i i i i i i i | i i i i i i i i 11
0
20 40 60 80 100 (20
UDALJENOST OD SRCA (jod )
NUMBER OF RING FROM PITH


GRAF 21. RASPORED ČVRSTOĆE NA SAVIJANJE NA TRI VISINE KOD STABLA 15
GRAPH 21. DISTRIBUTION OF BENDING STRENGTH ON THRE HIGHT FOR TREE 15.




ŠUMARSKI LIST 11-12/1995 str. 49     <-- 49 -->        PDF

A. P. B. Krpan, S. Govorcin, T. Sinkovic: ISPITIVANJE KOJIH FIZIČKIH I MEHANIČKIH SVOJSTAVA . Šumarski list br. I i —12. CXIX (1995). 391
Čvrstoća na savijanje


Bending strength Tablica 8


Stablo
Tree


12


UKUPNO — TOTAL


2


UKUPNO — TOTAL
15
UKUPNO — TOTAL


Visina od tla
(m)
Hight from
the ground
Broj
uzoraka
Number of
samples
Srednja vrijednost
(MPa)
Mean
value
Min. (MPa)
Min.
Max. (MPa)
Max.
Std. dev.
(MPa)
Std. dev.
Koefic.
var. (%)
Koefic.
var.
1.3 33 74.49 29.29 95.39 13.92 18.6
10.0 27 68.70 10.62 121.20 21.96 31.7
18.0 23 68.26 57.06 84.15 6.96 10.1
— 83 70.88 10.62 121.20 15.74 22.2
1.3 11 84.99 54.41 98.65 12.87 15.1
10.25 21 70.00 43.52 95.95 15.68 22.4
19.5 16 63.97 25.53 84.54 16.89 26.3
29.3 7 84.13 69.38 93.55 8.71 10.3
— 55 73.04 25.53 98.65 16.80 23.0
1.3 44 73.45 51.05 89.94 9.17 12.4
11.0 29 60.87 42.90 81.22 10.04 16.4
21.0 13 66.97 33.66 89.90 13.52 20.1
— 86 68.23 33.66 89.94 11.59 16.9


Utjecaj sušenja na fizička i mehanička svojstva jelovine


Na temelju rezultata istraživanja dobivenih na uzetom
uzorku (po jedno ispitno stablo za svaki odabrani
stupanj oštećenja) može se zaključiti da dobivene vrijednosti
gustoće (po) (tab. 2.) ne ukazuju na njeno opadanje
s obzirom na stupnjeve oštećenja, promatrano i
kroz vrijednosti po visinama i kroz prosječne vrijednosti
po stablima. Isti zaključak odnosi se i na rezultate
dobivene na temelju vrijednosti čvrstoće na tlak (tab.
7.) i čvrstoće na savijanje (tab. 8.).


Vrijednosti utezanja (tab. 4., 5. i 6.) također ne ukazuju
na bilo kakvu promjenu ili povezanosti sa stupnjevima
oštećenja.


Apsolutne vrijednosti ispitanih mehaničkih svojstava
u odnosu na vrijednosti dosadašnjih istraživanja jelovine
su nešto niže, ali bez ikakve povezanosti sa stupnjevima
oštećenja odabranih stabala.


Raspodjela svojstava u transverzalnom smjeru (grafički
prikazi) ne ukazuje na mogućnost utjecaja oštećenja
krošnje ispitanih jelovih stabala. Krivulje položene
kroz dobivene točke ispitanih svojstava u transverzalnom
smjeru imaju uobičajenu tendenciju svojstvenu za
zdravo stablo jele.


Utjecaj sušenja na uporabnu vrijednost drva jele


Pregledom čeonih presjeka izrađenih sortimenata zapaženo
je sljedeće:


1. Stablo 12, stupanj oštećenja krošnje 0
Mokra srž, koja se manifestira tamnijom bojom presjeka
pojavljuje se na čelima svih izrađenih trupaca. Su


šenjem se pojava gubi. Iskustvo nas uči kako se ranijih
godina pojava mokre srži vezala za pridanak jele te se
mogla konstatirati samo na debljem kraju prvog trupca.
Ostale greške na čeonim presjecima kao i na plastu
trupca su uobičajene.


2. Stablo 15, stupanj oštećenja krošnje 1
Mokra srž prisutna samo na prvom trupcu. Na čelima
svih ostalih trupaca (5) zamjetna je centralna zona
promijenjene boje.


Na čelima drugog i trećeg trupca zona promjene boje
prati god, a obrubljena je tamnim rubom. Na četvrtom,
petom i šestom trupcu zona promjene boje je izražena,
ali bez tamnog ruba.


Uočene promjene boje neposredno nakon sječe i
izrade izgubile su se sušenjem trupaca ne utječući na
na kvalitetu istih.


3. Stablo 2, stupanj oštećenja 3
Na čelima trupaca izrađenih iz ovog stabla nisu zapažene
promjene osim na prvom trupcu kod kojeg su
prisutne svjetlije mrlje. Takva promjena boje nije utjecala
na kvalitet trupca.


Temeljem iznesenih zapažanja kod sva tri stabla teško
je povezati zapažene promjene (boje) sa stupnjem
oštećenja krošnje jelovih stabala, tim više što su promjene
izrazitije kod stabala manjeg stupnja redukcije
krošnje. Prema važećem standardu za pilanske trupce
jele, zapažene promjene nisu utjecale na kvalitetu, te
su svi izrađeni trupci zadržali punu komercijalnu vrijednost.




ŠUMARSKI LIST 11-12/1995 str. 50     <-- 50 -->        PDF

A. I´. B. Krpan, S. Govortin, T. Sinkovic: ISPITIVANJE KOJIH FIZIČKIH I MEHANIČKIH SVOJSTAVA ...
Šumarski lisl hr. I 1 — 12. CXIX (1995). 391—W6
ZAKLJUČAK — Conclusion


Rezultati ispitivanja fizičkih i mehaničkih svojstava
jelovine ne pokazuje nikakvu povezanost sa stupnjem
oštećenja krošanja jelovih stabala. Srednja vrijednost
gustoće je najveća kod najoštećenijeg stabla (stablo broj


2. pn = 0,4239 g/cm3). Istražena mehanička svojstva također
poprimaju najveće vrijednosti upravo kod stabla
koje je ocjenjeno kao najoštećenije (stablo broj 2. at =
39,80 MPa, a = 73,04 MPa).
Očekivani pad vrijednosti istraženih fizičkih i mehaničkih
svojstava na posljednjim godovima kod oštećenih
stabala nije uočen.


Iz prethodno navedenog se može zaključiti da oštećenja
uočena na krošnjama jele nisu ostavila traga na
fizičkim i mehaničkim svojstvima jelovine.


Što se tiče uporabne vrijednosti drva zapažene promjene
boje na čelima trupaca, ne predstavljajući destruktivne
promjene, nisu utjecale na kvalitetu proizvedenih
sortimenata odnosno klase kvalitete u području
pilanskih trupaca, te su svi proizvedeni sortimenti zadržali
punu komercijalnu vrijednost.


Istraživanja fizičkih i mehaničkih svojstava te uporabne
vrijednosti drva jelovine nužno je nastaviti. Istraživanjima
bi bilo potrebno obuhvatiti uz stabla većih
stupnjeva oštećenja i odumrla stabla. Time bi šumarska
struka dobila jasnija uputstva koja bi se stabla
trebala posjeći bez gubitaka drva i pada kvalitete proizvoda.


LITERATURA — Literature


Glavač, V., H. Koenies & B. Prp i ć , 1985: O unosu
zračnih polutanata u bukove i bukovo-jelove šume Dinarskog
gorja sjeverozapadne Jugoslavije. Šumarski list, CIX,
br. 9—10. str. 429—447.


G 1 a v a č , V ., 1989: Zbog čega se štete od zračnih polucija prvo
pojavljuju na starim a ne na mladim stablima, grmlju ili prizemnom
rašću. Šumarski list, CXIII, br. 6—8, str. 315—


327.
Glavaš, M ., 1987: Nadelkrankheiten der Weisstanne in Kroatien.
Sammelbuch, 5 IUFRO Tannensymposium, Zvolen,
3.-5 . 9. 1987. s. 395—400.
Hrašovec . B. , 1995. Feromonske klopke — suvremena biotehnička
metoda u integralnoj zaštiti šuma od potkornjaka.
Šumarski list, CXIX, br. 1—2, str. 27—31.


Klcpac , D. , 1975: Gubitak prirasta u jelovim šumama koje se
suše. Radovi br. 23, Šumarski institut Jastrebarsko, str.
130—139.


K o m 1 e n o v i č , N ., 1989: Utjecaj SO, i nekih drugih polutanata
na SR Hrvatsku. Šumarski list, CXIII, br. 6—8, str.
243—260.


Kreutzar, K., 1989: Hipoteze i rezultati ispitivanja uloge tla
u novim šumskim štetama. Šumarski list, CXIII, br. 6—8.
str. 261—278.


Mayer.
R ., 1989: Antropogeni i prirodni protoci tvari u šumskom
ekosistemu. Šumarski list, CXIII, br. 6—8, str. 299—


313.
Opalički, K .. 1970: Mineri i defolijatori jele i njihovo učešče
u procesu sušenja sastojina jele. Šumarski list, XCIV, br.
l—A, str. 69—83.


Prpič, B., N. Komlenovič & Seletković, 1988:
Propadanje šuma u SR Hrvatskoj. Šumarski list, CXII. br.
5—6, str. 195—215.


Prpič , B. , 1989: Propadanje šuma u SR Hrvatskoj i Jugoslaviji.
Šumarski list, CXIII, br. 6—8, str. 235—242.


Prpič, B., Z. Seletković & M. Ivkov, 1991: Propadanje
šuma u Hrvatskoj i odnos pojave prema biotskim i
abiotskim činiteljima danas i u pršlosti. Šumarski list, CXV,
br. 3—5, str. 107—129.


S c h u 1 z , H ., 1989: Oštećenje šume — Kvalitet drveta. Šumarski
list, CXIII, br. 6—8, str. 335—344.


S chiitt , P ., 1989: Međunarodni aspekti problematike umiranja
šuma. Šumarski list. CXIII, br. 6—8, str. 329—333.


Spaič, I., 1968: Neka ekološka opažanja i rezultati suzbijanja
moljca jelinih iglica (Argyresthria fundella F.R.). Šumarski
list, XCII. br. 5—6, str. 165—188.


Špoljarić. Z., B. Petrič & V. Ščukanec, 1975:
Anatomske promjene drva u odnosu na parcijalnu defolijaciju
jele. Radovi br. 23, Šumarski institut Jastrebarsko,
str. 140—149.


*Grup a autora , 1975: Istraživanje uzroka i posljedica sušenja
prirodnih jelovih šuma u SR Hrvatskoj. Radovi br. 23,
Šumarski institut Jastrebarsko i Poslovno udruženje šumsko
privrednih organizacija Zagreb, str. 1 —163.


** 1995: Osnova gospodarenja za gospodarsku jedinicu Kupjački
vrh (1995—2005). Šumarski fakultet Zagreb, str. 1—99.




ŠUMARSKI LIST 11-12/1995 str. 51     <-- 51 -->        PDF

A. P. B. Krpan, S. Govoriin, T. Sinkuvic: ISPITIVANJE KOJIH FIZIČKIH I MEHANIČKIH SVOJSTAVA ... Šumarski list br. 1 1 — 12. CXIX (1995). 391 —406
SUMMARY: Since 1950, when it was first observed in their native areal,
the dying of fir forests has been on the increase. It has been confirmed by
observing the percentage of the growing-stock increment. In the Zalesina
forests management unit Kupjački Vrh, the increment percentage was 1.9%
in 1951/52; in 1994/95 it fell to 0.62%. Owing to the significance of the
phenomenon, in 1968 started a research project on the fir and oak forest
dieback. The so far accomplished work has revealed the complex interactions
of climatological, ecological, pedological, biological and antropogeneous
factors influencing the fir forests. The last blow to the physiologically weakened
trees was given by bark-beetles.


The aim of this paper is to establish the probable links between the
reductions of the fir crown assimilation system with the change of the physical
and mechanical properties of wood.


Three fir trees with the degrees of damage 0, 1 and 3 were chosen
according to the criteria of the European Community Forestry Commission.
Test samples were taken for establishing the physical and mechanical
properties according to the valid standards.


The research reveals that the established values of the physical and
mechanical properties do not correspond to the damage degree of the fir crown.
Neither has been established the expected fall of the analyzed properties as
shown on the outer annual rings of the dmaged trees. The conclusion was
that the damage of the fir crowns has not made an impact on the physical and
mechanical properties of the wood. The quality and practical use value of the
firwood have not been affected either. Colour change of the sawmill logs did
not affect the quality classification.


MEDITERANSKO ŠUMSKO DRVEĆE
Vodič za procjenu krošnje


Bruxelles — Geneve, 1994.


Vodič za procjenu krošnje mediteranskih vrsta
drveća izdali su Komisija europske unije (za šumarstvo)
i Ekonomska komisija Ujedinjenih naroda za Europu u
redakciji Mediteranske ekspertne radne grupe. Vodič je
izdan na sedam jezika: engleski, francuski, grčki,
njemački, portugalski, španjolski i talijanski pa je zato
u ovom prikazu potpuni naslov na hrvatskom jeziku. Iz
samog naslova ne vidi se daje to vodič za utvrđivanje
stupnja prozračnosti krošanja stabala oštećenih
imisijama. U engleskom izdanju, koje je bilo na
raspolaganju za ovaj prikaz, riječ je o prozirnosti
krošanja ali, koristeći Rječnik hrvatskog jezika
Vladimira Anića, u hrvatskom jeziku bolja je riječ
prozračnost, jer se krošnje gubljenjem lišća prorjeđuju
te postaju šupljikave.


Članovi Mediteranske radne grupe bili su M. Feretti,
(Italija), ujedno i urednik Vodiča, N. Komlenović
(Hrvatska), R. Mantoy (Španjolska), J. Mirault
(Francuska) i A. Schwitzerom (Švicarska). Zadaća


Radne grupe bila je izbor fotografija i izrada konačnog
teksta. Na raspolaganju su bile fotografije iz Grčke,
Italije, Portugala i Španjolske. U Vodiču je prikazano
stanje imisijama netaknutih i imisijama oštećenih 12
vrsta listača i 11 vrsta četinjača. U nabrajanju pojedinih
vrsta početnim slovom označena je i zemlja u kojoj su
stabla slikana.


Listače su zastupane s:
Arbutus unedo L. (I),
Ceratonia siliqua L. (I),
Olea europea L. var. sylvestris Brot. (I),
Ostrya carpinifolia Scop. (I),
Quercus cerris L., Qu. ilex L., Qu. pubescens Wild. (I),
Quercus coccifera L. i Qu. frainetto Ten. Qu. conferta
Kit. (Gr),
Quercus rotundifolia Lam. (Qu. ilex subsp. bcdlota
Desf.) i Samp.) (Šu),
Quercus suber L. (P),
Rhamnus alaternus L. (I).


405