DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1995 str. 38     <-- 38 -->        PDF

A. P. B. Krpan. S Uovorčiii, T. Sinkovic: ISPITIVANJE KOJIH FIZIČKIH I MEHANIČKIH SVOJSTAVA Šumarski lisl ta. 11—12, CXIX (1995), 39I-JJ06
s preporukama za gospodarenje jelovim šumama. Pojedini
autori su istraživali defolijatore jelovih iglica —
Spaić (1968), Opalički (1970), Androić i
Opalički (1975), Glavaš (1987). Klepac
(1975) raspravlja gubitak prirasta uslijed sušenja, a
S p o 1 j a r i ć i dr. (1975) o anatomskim promjenama
drva defoliranih stabala. Gl ava č i dr. (1985), da vač
(1989), Prpić i dr. (1988), Prpić (1989);
Prpić i dr. (1991), zatim Komlenović (1989),
Kreutzar (1989), Mayer (1989) i Schiitt
(1989), istražuju utjecaj polutanata i izloženosti položaja
na sušenje jele. S c h u 1 z (1989) istražuje fizička,
mehanička i strukturna svojstva drva oštećenih stabala
četinjača.


Iako su dosadašnja istraživanja dala značajan prilog
rasvjetljavanju pojave, sveudiljno sušenje jele ukazuje
na svu zamršenost međusobnog djelovanja klimatoloških,
ekoloških, pedoloških, bioloških i antropogenih


čimbenika, koji bez sumnje ugrožavaju postojeće jelove
šume.


Konačni udarac fiziološki oslabljenim stablima jele
evidentno zadaju potkornjaci. Hrašove c (1995) pravilno
uočava kapitalni utjecaj potkornjaka te upućuje
na suvremene metode njihovog suzbijanja. Pitanje je da
li bi mnoga jela, makar fiziološki oslabljena, preživjela,
a posljedice sušenja bile blaže, ako bi se oštrim zaštitnim
mjerama na cijelom području jelovih šuma smanjio
intenzitet napadaja potkornjaka?


Ovo razmatranje uzroka sušenja jele i pokušaja njihovih
pojašnjenja neka nas udalji od postavljenog cilja
ovoga rada, a taj je utvrđivanje moguće povezanosti redukcije
asimilacijskog sustava krošnji stabala jele sa
promjenom fizičkih i mehaničkih svojstava drva jele.
Time se čini prvi pokušaj određivanja utjecaja sušenja
šuma u Hrvatskoj, točnije u Gorskom kotaru, na fizička
i mehanička svojstva drva, odnosno na njegovu tehničku
upotrebljivost i primjenu.


MATERIJAL I METODE ISTRAŽIVANJA — Research material and methods


Na nastavno pokusnom šumskom objektu Šumarskog
fakulteta Zagreb u Zalesini, u g. j . Belevine odabrana
su 3 stabla jele različitih stupnjeva oštećenja prema
kriterijima propisanim od Komisije za šumarstvo
Europske zajednice. Prema spomenutim kriterijima odabrano
je jedno stablo stupnja oštećenosti 0 (stablo br.
12), jedno stablo stupnja oštećenosti 1 (stablo br. 15) i
jedno stablo stupnja oštećenosti 3 (stablo br. 2). Iz odabranih
stabala izrađeni su ispitni trupčići visine cea 70
cm (tablica 1).


Iz trupčića izrađeni su ispitni uzorci potrebni za određivanje
fizičkih i mehaničkih svojstava drva. Uzorci su
vađeni i izrađeni od centra trupčića prema kori, u radijalnom
smjeru, i to prema sve četiri strane svijeta s obzirom
na položaj dubećeg stabla. Nakon izrade uzorci
su određeno vrijeme klimatizirani u laboratorijskim uvjetima
(ep = 65%, t = 20°C), te se nakon toga prišlo ispitivanju
širine goda gustoće u standardno suhom stanju,
radij alnog, tangentnog i volumnog utezanja te čvrstoće
na tlak i čvrstoće na savijanje standardiziranim metodama.


Uporabna vrijednost izrađenih sortimenata utvrđivana
je neposredno nakon izrade. Prilikom primanja u sječini
sortimenti su klasirani s pomnom pažnjom uz traženje
mogućih grešaka i promjena koje bi se mogle pripisati
redukciji asimilacijskog sustava krošnje.


Svojstva drva odumrlih stabala nisu istraživana s obzirom
daje zadnjih godina zapaženo kako sa takvih stabala
ubrzo po odumiranju kora otpada, a periferni dio
drva debla, dubine nekoliko cm mijenja boju i teži destrukciji.
Ova pojava nije ranije bilježena, do sada nije


temeljito ispitana, ali ukazuje na potrebu bržeg stručnog
reagiranja ukoliko želimo sačuvati tehničku vrijednost
drva odumrlih stabala.


Koji podaci o posječenim stablima dati su u tablici 1.


Podaci o stablima


Trees data


Broj stabala


Number of tree
Stupanj oštećenja
Damage degree


Prsni promjer


Diameter on the breast hight (cm)
Visina
Hight (m)


Obujam s korom (m3)


Volum of tree
Obujam bez kore
Volum without bark (m3)


Postotak kore


Percentage of bark (%)
Starost (godina)
Age (rings)


Ekspozicija


Exposition
Inklinacija
Inclination


Nadmorska visina
Hight above sea level (m)


12
0
62


33.3


5.05


4.36


13.5
115
JZ
sw



850


Udaljenost početka trupčića od tla 1 1.3
2 10.0
Hight of test trunkck 3 18.0
from the ground (m) 4 —


Tablica 1


2 15
3 1
59 75
40.7 37.8
44.76 7.30
4.13 6.64
8.7 9.0
89 120
SZ JZ
NW SW
25° 11"
820 820
1.3 1.3
10.25 11.0
19.5 21.0
29.3 —