DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1995 str. 49 <-- 49 --> PDF |
A. P. B. Krpan, S. Govorcin, T. Sinkovic: ISPITIVANJE KOJIH FIZIČKIH I MEHANIČKIH SVOJSTAVA . Šumarski list br. I i —12. CXIX (1995). 391 Čvrstoća na savijanje Bending strength Tablica 8 Stablo Tree 12 UKUPNO — TOTAL 2 UKUPNO — TOTAL 15 UKUPNO — TOTAL Visina od tla (m) Hight from the ground Broj uzoraka Number of samples Srednja vrijednost (MPa) Mean value Min. (MPa) Min. Max. (MPa) Max. Std. dev. (MPa) Std. dev. Koefic. var. (%) Koefic. var. 1.3 33 74.49 29.29 95.39 13.92 18.6 10.0 27 68.70 10.62 121.20 21.96 31.7 18.0 23 68.26 57.06 84.15 6.96 10.1 — 83 70.88 10.62 121.20 15.74 22.2 1.3 11 84.99 54.41 98.65 12.87 15.1 10.25 21 70.00 43.52 95.95 15.68 22.4 19.5 16 63.97 25.53 84.54 16.89 26.3 29.3 7 84.13 69.38 93.55 8.71 10.3 — 55 73.04 25.53 98.65 16.80 23.0 1.3 44 73.45 51.05 89.94 9.17 12.4 11.0 29 60.87 42.90 81.22 10.04 16.4 21.0 13 66.97 33.66 89.90 13.52 20.1 — 86 68.23 33.66 89.94 11.59 16.9 Utjecaj sušenja na fizička i mehanička svojstva jelovine Na temelju rezultata istraživanja dobivenih na uzetom uzorku (po jedno ispitno stablo za svaki odabrani stupanj oštećenja) može se zaključiti da dobivene vrijednosti gustoće (po) (tab. 2.) ne ukazuju na njeno opadanje s obzirom na stupnjeve oštećenja, promatrano i kroz vrijednosti po visinama i kroz prosječne vrijednosti po stablima. Isti zaključak odnosi se i na rezultate dobivene na temelju vrijednosti čvrstoće na tlak (tab. 7.) i čvrstoće na savijanje (tab. 8.). Vrijednosti utezanja (tab. 4., 5. i 6.) također ne ukazuju na bilo kakvu promjenu ili povezanosti sa stupnjevima oštećenja. Apsolutne vrijednosti ispitanih mehaničkih svojstava u odnosu na vrijednosti dosadašnjih istraživanja jelovine su nešto niže, ali bez ikakve povezanosti sa stupnjevima oštećenja odabranih stabala. Raspodjela svojstava u transverzalnom smjeru (grafički prikazi) ne ukazuje na mogućnost utjecaja oštećenja krošnje ispitanih jelovih stabala. Krivulje položene kroz dobivene točke ispitanih svojstava u transverzalnom smjeru imaju uobičajenu tendenciju svojstvenu za zdravo stablo jele. Utjecaj sušenja na uporabnu vrijednost drva jele Pregledom čeonih presjeka izrađenih sortimenata zapaženo je sljedeće: 1. Stablo 12, stupanj oštećenja krošnje 0 Mokra srž, koja se manifestira tamnijom bojom presjeka pojavljuje se na čelima svih izrađenih trupaca. Su šenjem se pojava gubi. Iskustvo nas uči kako se ranijih godina pojava mokre srži vezala za pridanak jele te se mogla konstatirati samo na debljem kraju prvog trupca. Ostale greške na čeonim presjecima kao i na plastu trupca su uobičajene. 2. Stablo 15, stupanj oštećenja krošnje 1 Mokra srž prisutna samo na prvom trupcu. Na čelima svih ostalih trupaca (5) zamjetna je centralna zona promijenjene boje. Na čelima drugog i trećeg trupca zona promjene boje prati god, a obrubljena je tamnim rubom. Na četvrtom, petom i šestom trupcu zona promjene boje je izražena, ali bez tamnog ruba. Uočene promjene boje neposredno nakon sječe i izrade izgubile su se sušenjem trupaca ne utječući na na kvalitetu istih. 3. Stablo 2, stupanj oštećenja 3 Na čelima trupaca izrađenih iz ovog stabla nisu zapažene promjene osim na prvom trupcu kod kojeg su prisutne svjetlije mrlje. Takva promjena boje nije utjecala na kvalitet trupca. Temeljem iznesenih zapažanja kod sva tri stabla teško je povezati zapažene promjene (boje) sa stupnjem oštećenja krošnje jelovih stabala, tim više što su promjene izrazitije kod stabala manjeg stupnja redukcije krošnje. Prema važećem standardu za pilanske trupce jele, zapažene promjene nisu utjecale na kvalitetu, te su svi izrađeni trupci zadržali punu komercijalnu vrijednost. |