DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1995 str. 49     <-- 49 -->        PDF

A. P. B. Krpan, S. Govorcin, T. Sinkovic: ISPITIVANJE KOJIH FIZIČKIH I MEHANIČKIH SVOJSTAVA . Šumarski list br. I i —12. CXIX (1995). 391
Čvrstoća na savijanje


Bending strength Tablica 8


Stablo
Tree


12


UKUPNO — TOTAL


2


UKUPNO — TOTAL
15
UKUPNO — TOTAL


Visina od tla
(m)
Hight from
the ground
Broj
uzoraka
Number of
samples
Srednja vrijednost
(MPa)
Mean
value
Min. (MPa)
Min.
Max. (MPa)
Max.
Std. dev.
(MPa)
Std. dev.
Koefic.
var. (%)
Koefic.
var.
1.3 33 74.49 29.29 95.39 13.92 18.6
10.0 27 68.70 10.62 121.20 21.96 31.7
18.0 23 68.26 57.06 84.15 6.96 10.1
— 83 70.88 10.62 121.20 15.74 22.2
1.3 11 84.99 54.41 98.65 12.87 15.1
10.25 21 70.00 43.52 95.95 15.68 22.4
19.5 16 63.97 25.53 84.54 16.89 26.3
29.3 7 84.13 69.38 93.55 8.71 10.3
— 55 73.04 25.53 98.65 16.80 23.0
1.3 44 73.45 51.05 89.94 9.17 12.4
11.0 29 60.87 42.90 81.22 10.04 16.4
21.0 13 66.97 33.66 89.90 13.52 20.1
— 86 68.23 33.66 89.94 11.59 16.9


Utjecaj sušenja na fizička i mehanička svojstva jelovine


Na temelju rezultata istraživanja dobivenih na uzetom
uzorku (po jedno ispitno stablo za svaki odabrani
stupanj oštećenja) može se zaključiti da dobivene vrijednosti
gustoće (po) (tab. 2.) ne ukazuju na njeno opadanje
s obzirom na stupnjeve oštećenja, promatrano i
kroz vrijednosti po visinama i kroz prosječne vrijednosti
po stablima. Isti zaključak odnosi se i na rezultate
dobivene na temelju vrijednosti čvrstoće na tlak (tab.
7.) i čvrstoće na savijanje (tab. 8.).


Vrijednosti utezanja (tab. 4., 5. i 6.) također ne ukazuju
na bilo kakvu promjenu ili povezanosti sa stupnjevima
oštećenja.


Apsolutne vrijednosti ispitanih mehaničkih svojstava
u odnosu na vrijednosti dosadašnjih istraživanja jelovine
su nešto niže, ali bez ikakve povezanosti sa stupnjevima
oštećenja odabranih stabala.


Raspodjela svojstava u transverzalnom smjeru (grafički
prikazi) ne ukazuje na mogućnost utjecaja oštećenja
krošnje ispitanih jelovih stabala. Krivulje položene
kroz dobivene točke ispitanih svojstava u transverzalnom
smjeru imaju uobičajenu tendenciju svojstvenu za
zdravo stablo jele.


Utjecaj sušenja na uporabnu vrijednost drva jele


Pregledom čeonih presjeka izrađenih sortimenata zapaženo
je sljedeće:


1. Stablo 12, stupanj oštećenja krošnje 0
Mokra srž, koja se manifestira tamnijom bojom presjeka
pojavljuje se na čelima svih izrađenih trupaca. Su


šenjem se pojava gubi. Iskustvo nas uči kako se ranijih
godina pojava mokre srži vezala za pridanak jele te se
mogla konstatirati samo na debljem kraju prvog trupca.
Ostale greške na čeonim presjecima kao i na plastu
trupca su uobičajene.


2. Stablo 15, stupanj oštećenja krošnje 1
Mokra srž prisutna samo na prvom trupcu. Na čelima
svih ostalih trupaca (5) zamjetna je centralna zona
promijenjene boje.


Na čelima drugog i trećeg trupca zona promjene boje
prati god, a obrubljena je tamnim rubom. Na četvrtom,
petom i šestom trupcu zona promjene boje je izražena,
ali bez tamnog ruba.


Uočene promjene boje neposredno nakon sječe i
izrade izgubile su se sušenjem trupaca ne utječući na
na kvalitetu istih.


3. Stablo 2, stupanj oštećenja 3
Na čelima trupaca izrađenih iz ovog stabla nisu zapažene
promjene osim na prvom trupcu kod kojeg su
prisutne svjetlije mrlje. Takva promjena boje nije utjecala
na kvalitet trupca.


Temeljem iznesenih zapažanja kod sva tri stabla teško
je povezati zapažene promjene (boje) sa stupnjem
oštećenja krošnje jelovih stabala, tim više što su promjene
izrazitije kod stabala manjeg stupnja redukcije
krošnje. Prema važećem standardu za pilanske trupce
jele, zapažene promjene nisu utjecale na kvalitetu, te
su svi izrađeni trupci zadržali punu komercijalnu vrijednost.