DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1995 str. 5 <-- 5 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI — ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS UDK 5.56 (001) Abies Alba Mill. Šumarski list br. 11 — 12, CXIX (1995), 359—360 DINAMIKA KRETANJA DRVNE ZALIHE NA PANJU U ŠUMAMA GORSKOG KOTARA TIJEKOM 40 GODINA (1950—1990.) THE FLUCTUATIONS IN GROWING STOCK OF THE SILVER FIR BEECH SELECTION FORESTS IN THE REGION OF GORSKI KOTAR Dušan KLEPAC* U prebornom gospodarenju šumama poznavanje drvne zalihe na panju i njezino kretanje jedan je od najvažnijih elemenata uređivanja šuma. Pritom se nameću određene poteškoće, osobito zbog promjene organizacijskih oblika gospodarenja. Unatoč tome, pokušao sam u šumama Gorskog Kotara utvrditi kako se kretala drvna zaliha na panju tijekom zadnjih 40 godina, t.j. od 1950— 1990., i to zato, jer sam našao jedno čvrsto pisano uporište u knjizi "Šumsko gospodarstvo Delnice 1960—1980", objavljenoj u Delnicama 1981. godine. U toj knjizi na str. 106—110 iskazane su drvne zalihe na panju za jelu i bukvu po gospodarskim jedinicama i ukupno za stanje 1950 godine. Pod oznakom jela uključena je i smreka, a pod oznakom bukva i javor i ostale listače. Prema tom izvoru na teritoriju tadašnjeg šumskog gospodarstva u Delnicama na površini od 71.369 ha obrasle šumske površine bilo je 14,237.400 kub. metara jele i 8,627.300 kub. metara bukve ili ukupno 22,864.700 kub. metara, što znači prosječno po jednom hektaru kub. metara: jele 200, bukve 120, t.j. ukupno 320. To je bilo u 1950. godini. Da bi dobio analogne podatke u 1990. godini, zamolio sam šefa Odjela za uređivanje šuma Uprave šuma u Delnicama Mr. B. Pleše-a, da mi ih stavi na raspolaganje. Evo tih podataka: na obrasloj površini sadašnje Uprave šuma u Delnicama na površini od 87.893 ha raste 14,090.793 kub. metara jele i 10,774.567 kub. metara bukve, što je ukupno 24,865.360 kub. metara drvne zalihe na panju ili prosječno po jednom hektaru u kub. metrima: jele 160, bukve 122, t.j. ukupno 282. Sto nam govore ove brojke? Tijekom 40 godina (od 1950 do 1990) prosječna drvna zaliha goranskih šuma pala je od 320 kub. metara po hektaru na iznos od 282, t.j. za oko 12% na štetu jele. * Akademik, prof. dr. se. Dušan Klepac, HAZU, Zagreb Sličnu analizu kretanja drvne zalihe na panju u goranskim šumama obavio je 1981. godine naš uvaženi taksator Navratil 1. On je to učinio za razdoblje od 1950. do 1970. godine. Došao je do zaključka da je drvna zaliha na panju u iznosu od 322 kub. metra po jednom hektaru u 1950. godini pala na iznos od 298 kub. metara po hektaru u 1970. godini. (Izvor: Navratil /.: Prinosne mogućnosti šuma, Monografija "Gorski kotar", Delnice 1981, str. 515.) Prema tome u goranskim šumama imamo ovakvu dinamiku kretanja drvne zalihe na panju, izražene u kub. metrima po jednom hektaru: Godina JELA BUKVA UKUPNO 1950. 200 120 320 1970. 182 116 298 1990. 160 122 282 Upada u oči da se tijekom 40 godina stalno smanjuje drvna zaliha na panju. U tom vremenu drvna zaliha jele pala je za 40 kub. metara po jednom hektaru ili prosječno jedan kubični metar po hektaru na godinu. Već je Navratil I. u 1981. godini upozorio na tu činjenicu i napisao ovo u spomenutom članku: "Za prosječno III bonitet jele i III/IV bonitet bukve (po Suriću) i uz primjenu Klepčevih normala (normalna stanja kojima se osigurava najpovoljnija šumska proizvodnja) trebalo bi da se u šumama Gorskog kotara nalazi veća drvna masa." A sada usporedimo podatke o navedenim prosječnim drvnim zalihama s Klepčevom normalom za treći bonitet i za omjer smjese jela : bukva = 0,6:0,4. Ta normala glasi: 214 jele, 115 bukve ili ukupno 329 kub. metara po jednom hektaru. (Izvor: Klepac D.: Uređivanje šuma, Zagreb 1965, str. 290.) Evidentno je, da je konkretno stanje goranskih šuma u 1950 godini prilično dobro odgovaralo nor |