DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1995 str. 5 <-- 5 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI — ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS UDK 5.56 (001) Abies Alba Mill. Šumarski list br. 11 — 12, CXIX (1995), 359—360 DINAMIKA KRETANJA DRVNE ZALIHE NA PANJU U ŠUMAMA GORSKOG KOTARA TIJEKOM 40 GODINA (1950—1990.) THE FLUCTUATIONS IN GROWING STOCK OF THE SILVER FIR BEECH SELECTION FORESTS IN THE REGION OF GORSKI KOTAR Dušan KLEPAC* U prebornom gospodarenju šumama poznavanje drvne zalihe na panju i njezino kretanje jedan je od najvažnijih elemenata uređivanja šuma. Pritom se nameću određene poteškoće, osobito zbog promjene organizacijskih oblika gospodarenja. Unatoč tome, pokušao sam u šumama Gorskog Kotara utvrditi kako se kretala drvna zaliha na panju tijekom zadnjih 40 godina, t.j. od 1950— 1990., i to zato, jer sam našao jedno čvrsto pisano uporište u knjizi "Šumsko gospodarstvo Delnice 1960—1980", objavljenoj u Delnicama 1981. godine. U toj knjizi na str. 106—110 iskazane su drvne zalihe na panju za jelu i bukvu po gospodarskim jedinicama i ukupno za stanje 1950 godine. Pod oznakom jela uključena je i smreka, a pod oznakom bukva i javor i ostale listače. Prema tom izvoru na teritoriju tadašnjeg šumskog gospodarstva u Delnicama na površini od 71.369 ha obrasle šumske površine bilo je 14,237.400 kub. metara jele i 8,627.300 kub. metara bukve ili ukupno 22,864.700 kub. metara, što znači prosječno po jednom hektaru kub. metara: jele 200, bukve 120, t.j. ukupno 320. To je bilo u 1950. godini. Da bi dobio analogne podatke u 1990. godini, zamolio sam šefa Odjela za uređivanje šuma Uprave šuma u Delnicama Mr. B. Pleše-a, da mi ih stavi na raspolaganje. Evo tih podataka: na obrasloj površini sadašnje Uprave šuma u Delnicama na površini od 87.893 ha raste 14,090.793 kub. metara jele i 10,774.567 kub. metara bukve, što je ukupno 24,865.360 kub. metara drvne zalihe na panju ili prosječno po jednom hektaru u kub. metrima: jele 160, bukve 122, t.j. ukupno 282. Sto nam govore ove brojke? Tijekom 40 godina (od 1950 do 1990) prosječna drvna zaliha goranskih šuma pala je od 320 kub. metara po hektaru na iznos od 282, t.j. za oko 12% na štetu jele. * Akademik, prof. dr. se. Dušan Klepac, HAZU, Zagreb Sličnu analizu kretanja drvne zalihe na panju u goranskim šumama obavio je 1981. godine naš uvaženi taksator Navratil 1. On je to učinio za razdoblje od 1950. do 1970. godine. Došao je do zaključka da je drvna zaliha na panju u iznosu od 322 kub. metra po jednom hektaru u 1950. godini pala na iznos od 298 kub. metara po hektaru u 1970. godini. (Izvor: Navratil /.: Prinosne mogućnosti šuma, Monografija "Gorski kotar", Delnice 1981, str. 515.) Prema tome u goranskim šumama imamo ovakvu dinamiku kretanja drvne zalihe na panju, izražene u kub. metrima po jednom hektaru: Godina JELA BUKVA UKUPNO 1950. 200 120 320 1970. 182 116 298 1990. 160 122 282 Upada u oči da se tijekom 40 godina stalno smanjuje drvna zaliha na panju. U tom vremenu drvna zaliha jele pala je za 40 kub. metara po jednom hektaru ili prosječno jedan kubični metar po hektaru na godinu. Već je Navratil I. u 1981. godini upozorio na tu činjenicu i napisao ovo u spomenutom članku: "Za prosječno III bonitet jele i III/IV bonitet bukve (po Suriću) i uz primjenu Klepčevih normala (normalna stanja kojima se osigurava najpovoljnija šumska proizvodnja) trebalo bi da se u šumama Gorskog kotara nalazi veća drvna masa." A sada usporedimo podatke o navedenim prosječnim drvnim zalihama s Klepčevom normalom za treći bonitet i za omjer smjese jela : bukva = 0,6:0,4. Ta normala glasi: 214 jele, 115 bukve ili ukupno 329 kub. metara po jednom hektaru. (Izvor: Klepac D.: Uređivanje šuma, Zagreb 1965, str. 290.) Evidentno je, da je konkretno stanje goranskih šuma u 1950 godini prilično dobro odgovaralo nor |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1995 str. 6 <-- 6 --> PDF |
D. Klepac: DIMANIKA KRETANJA DRVNF. ZALIHE NA PANJU U ŠUMAMA GORSKOG KOTARA . Šumarski list br. 11—12. CXIX (1995), 359—360 malnom stanju. To je prva činjenica. Druga očita činjenica je, da se nakon 40 godina stanje u šumama Gorskog kotara pogoršalo i udaljilo od normale. Treća činjenica su prevelike sječe. Da su sječe šuma u Gorskom kotaru bile zaista previsoke govori nam dinamika kretanja drvne zalihe na panju, jer bi u protivnom slučaju drvna zaliha na panju trebala ostati na istoj razini, a poželjno bi bilo da se ona povećava a ne da se smanjuje. Navedeni podaci odnose se na državne šume. No, ako se promatra cjelokupni šumski posjed, stanje nije mnogo bolje. Postavlja se pitanje kako to da je drvna zaliha jele na panju u goranskim šumama pala u prosjeku za 40 kub. metara tijekom 40 godina (od 1950. do 1990.) ili godišnje za jedan kub. metar po jednom hektaru, dok je bukva ostala na gotovo istoj razini. Taj problem zaslužuje podrobnu analizu i svestrana opširna istraživanja. S gledišta uređivanja šuma usudio bih se reći ovo. Prvo, čini se, da moje normale nisu uzimane dovoljno u obzir pri obračunu etata. Drugo, izračunavanje etata vršeno je na temelju izmjerenog prirasta. Taj prirast ima značenje bruto prirasta koji je uvijek veći od neto prirasta zbog mortaliteta stabala. U ekstremnim slučajevima može se dogoditi da se u šumi izmjeri određeni prirast koji je gospodarski jednak ništici. To se događa u prašumi gdje se u duljim vremenskim razdobljima izjednačuje prirast s mortalitetom stabala. U našoj praksi treba izmjereni prirast smanjiti za određeni iznos i tako smanjeni prirast uzeti u račun pri utvrđivanju etata. Tako su radili naši stari taksatori. Ovdje su navedeni samo neki razlozi koji su doveli do smanjenja drvne zalihe goranskih šuma. Koliko su u tome sudjelovale ostale okolnosti i ostali uzročnici kao što je onečišćenje zraka, vode i tla reći će viša šumarska znanost, šumarska praksa i svi ostali istraživači koji se bave okolišem. Pretpostavlja se da ima i da će biti različitih mišljenja i obrazloženja za pojavu opadanja drvne zalihe jele. Jedno prilično prihvatljivo opravdanje leži u epidemijskom propadanju jele u Europi pa i u Gorskom kotaru. Jela je fiziološki oslabila, ona se suši i propada, negdje više, negdje manje. To je točno, ali ne treba zaboraviti ni to, da se etat ne računa na bazi sušaca nego na temelju prirasta i normalne i konkretne drvne zalihe. Tek kad je etat obračunan i odobren u gospodarskoj osnovi, on se ostvaruje na taj način da se najprije doznačuju za sječu šušci, a razlika između etata i drvne mase sušaca ostvaruje se redovitom sječom zdravih stabala. SUMMARY: The GROWING STOCK represents the most important part of Forest Management. By periodic assessments of the GROWING STOCK it is possible to obtain the information about the trend of production. Therefore the fluctuations in GROWING STOCK of Silver Fir Beech Selection Forests in the region of Gorski Kotar is very useful. It is expressed by mean Volumen in cu. m. per 1 hectar as follows: YEAR SILVER FIR BEECH TOTAL cu. m. per ha cu. m. per ha cu. m. per ha 1950 200 120 320 1970 182 116 298 1990 160 122 282 The Normal Growing stock, proposed by KLEPAC D. (1965) was: Silver Fir Beech Total 214 cu. m. per ha 115 cu. m. per ha 329 cu. m. per ha It is evident that 40 years ago the condition of the Selection Silver Fir Beech Forests was more favorable than 1990. There are many reasons for that. The most important reason consists in too heavy cuttings in these forests. |