DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1995 str. 51 <-- 51 --> PDF |
A. P. B. Krpan, S. Govoriin, T. Sinkuvic: ISPITIVANJE KOJIH FIZIČKIH I MEHANIČKIH SVOJSTAVA ... Šumarski list br. 1 1 — 12. CXIX (1995). 391 —406 SUMMARY: Since 1950, when it was first observed in their native areal, the dying of fir forests has been on the increase. It has been confirmed by observing the percentage of the growing-stock increment. In the Zalesina forests management unit Kupjački Vrh, the increment percentage was 1.9% in 1951/52; in 1994/95 it fell to 0.62%. Owing to the significance of the phenomenon, in 1968 started a research project on the fir and oak forest dieback. The so far accomplished work has revealed the complex interactions of climatological, ecological, pedological, biological and antropogeneous factors influencing the fir forests. The last blow to the physiologically weakened trees was given by bark-beetles. The aim of this paper is to establish the probable links between the reductions of the fir crown assimilation system with the change of the physical and mechanical properties of wood. Three fir trees with the degrees of damage 0, 1 and 3 were chosen according to the criteria of the European Community Forestry Commission. Test samples were taken for establishing the physical and mechanical properties according to the valid standards. The research reveals that the established values of the physical and mechanical properties do not correspond to the damage degree of the fir crown. Neither has been established the expected fall of the analyzed properties as shown on the outer annual rings of the dmaged trees. The conclusion was that the damage of the fir crowns has not made an impact on the physical and mechanical properties of the wood. The quality and practical use value of the firwood have not been affected either. Colour change of the sawmill logs did not affect the quality classification. MEDITERANSKO ŠUMSKO DRVEĆE Vodič za procjenu krošnje Bruxelles — Geneve, 1994. Vodič za procjenu krošnje mediteranskih vrsta drveća izdali su Komisija europske unije (za šumarstvo) i Ekonomska komisija Ujedinjenih naroda za Europu u redakciji Mediteranske ekspertne radne grupe. Vodič je izdan na sedam jezika: engleski, francuski, grčki, njemački, portugalski, španjolski i talijanski pa je zato u ovom prikazu potpuni naslov na hrvatskom jeziku. Iz samog naslova ne vidi se daje to vodič za utvrđivanje stupnja prozračnosti krošanja stabala oštećenih imisijama. U engleskom izdanju, koje je bilo na raspolaganju za ovaj prikaz, riječ je o prozirnosti krošanja ali, koristeći Rječnik hrvatskog jezika Vladimira Anića, u hrvatskom jeziku bolja je riječ prozračnost, jer se krošnje gubljenjem lišća prorjeđuju te postaju šupljikave. Članovi Mediteranske radne grupe bili su M. Feretti, (Italija), ujedno i urednik Vodiča, N. Komlenović (Hrvatska), R. Mantoy (Španjolska), J. Mirault (Francuska) i A. Schwitzerom (Švicarska). Zadaća Radne grupe bila je izbor fotografija i izrada konačnog teksta. Na raspolaganju su bile fotografije iz Grčke, Italije, Portugala i Španjolske. U Vodiču je prikazano stanje imisijama netaknutih i imisijama oštećenih 12 vrsta listača i 11 vrsta četinjača. U nabrajanju pojedinih vrsta početnim slovom označena je i zemlja u kojoj su stabla slikana. Listače su zastupane s: Arbutus unedo L. (I), Ceratonia siliqua L. (I), Olea europea L. var. sylvestris Brot. (I), Ostrya carpinifolia Scop. (I), Quercus cerris L., Qu. ilex L., Qu. pubescens Wild. (I), Quercus coccifera L. i Qu. frainetto Ten. Qu. conferta Kit. (Gr), Quercus rotundifolia Lam. (Qu. ilex subsp. bcdlota Desf.) i Samp.) (Šu), Quercus suber L. (P), Rhamnus alaternus L. (I). 405 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1995 str. 52 <-- 52 --> PDF |
A. P. B. Krpan, S. Govorčin, T. Sinkovic: ISPITIVANJE KOJIH FIZIČKIH I MEHANIČKIH SVOJSTAVA . Šumarski list br. I 1 .(´XIX (1995), 391 Četinjače su zastupane s: Abies cephalonica London (G), Juniperus foetidisima Wild, i J. oxycedrs 1. (G), Juniperus phoenica L. (I); Juniperus thurifera L. (Š), Pinus brutia Tenn. (G), Pinus halepensiis Miller, P. O. nigra subsp. nigra, P. pinaster Aiton i P. pinea L. (I), Pinus nigra Arnold subsp. salzmannii (Dunal) France (Š). Slikovni dio svake vrste vrste dopunjen je tekstom za sve vrste "obris krošnje" i "tip prozračnosti", a za većinu i elementi te utjecaj prozračnosti na pojavu novih izbojaka, razlike u veličini listova neoštećenih i oštećenih stabala te eventualna cvatnja i urod sjemena. Uz tekst se nalaze i skice neoštećene krošnje i oštećene krošnje, razlike u veličini lista i si. Svaka vrsta prikazana je s 5 fotografija, prva krikazuje neoštećenu vrstu, a zatim različite stupnjeve oštećenja (prozračnosti) iskazane u % oštećenja - sve do 90%. Međutim s 90% prozračnosti -Juniperus oxycedrus L. iako je ustvari preko 95%. Kod nekih vrsta, npr. na slici Rhamnus alaternus-a ili Juniperus foeditissima, razlike su i veće, kod ove dvije vrste maksimalna prozračnost označena je sa 75% iako ustvari slike upućuju na prozračnost od 90-95% tj. praktički bez lista (iglica), a kod Rh. al. 75% jedva bi odgovarala onoj označenoj sa 60%. Za listače nema, ni na mediteranskom području, značajnih vrsta kao što su bjelograb i crni jasen te čempres. Izuzetak čempresa može se protumačiti činjenicom, kako stoji u II. izdanju naše Šumarske enciklopedije, daje on otporan na dim. Kao primjer o otpornosti čempresa na dim, dokaz su i dva samonikla čempresa pedesetih godina visine između dva i tri metra, koja su rasla na stijeni usjeka željezničke pruge neposredno ispred željezničke stanice Split, dakle na neposrednom udaru, k tome još i toplom dimu iz lokomotive i koja su bila gotovo crna. "Koja su rasla", jer je usjek prije dvadesetak godina natkriven, pruga prolazi tunelom. Iako u Vodiču nema smjernice za postupak s oštećenim stablima, za listače s visokim stupnjem prozračnosti, dakle pred ugibanje, preporučio bih sječu s vađenjem ili raskomadanjem panja. Svrha je sječe, posebice starijih stabala, omogućio razvoj novih stabala, stoje dokazano na pokusnoj plohi nekadašnjeg Saveznog instituta za pošumljavanje i melioraciju Krša u Splitu Kaočina gaj kod Splita." Ovaj Vodič priređen je kao dio Međunarodnog kooperativnog programa o procjenjivanju i praćenju utjecaja onečišćenja zraka na šume Europe u kojem sudjeluju 32 europske zemlje, pa tako i Hrvatska.21 O. Piškorić ´)0 . Piškorić: Dinamika visinskog prirasta izbojaka iz panjeva česmine (Qucrcus ilex L.), Šumarski list 1963. br. 3-4. i O. Piškorić : Dinamika prirasta izdanaka ernog jasena i medunca. Narodni šumar 1965. sveska 5-6. 2) Vodič se nalazi i u knjižnici Hrvatskog šumarskog društva. |