DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1995 str. 52     <-- 52 -->        PDF

A. P. B. Krpan, S. Govorčin, T. Sinkovic: ISPITIVANJE KOJIH FIZIČKIH I MEHANIČKIH SVOJSTAVA . Šumarski list br. I 1 .(´XIX (1995), 391
Četinjače su zastupane s:
Abies cephalonica London (G),
Juniperus foetidisima Wild, i J. oxycedrs 1. (G),
Juniperus phoenica L. (I);
Juniperus thurifera L. (Š),
Pinus brutia Tenn. (G),
Pinus halepensiis Miller, P. O. nigra subsp. nigra, P.
pinaster Aiton i P. pinea L. (I),
Pinus nigra Arnold subsp. salzmannii (Dunal) France
(Š).
Slikovni dio svake vrste vrste dopunjen je tekstom
za sve vrste "obris krošnje" i "tip prozračnosti", a za
većinu i elementi te utjecaj prozračnosti na pojavu novih
izbojaka, razlike u veličini listova neoštećenih i
oštećenih stabala te eventualna cvatnja i urod sjemena.
Uz tekst se nalaze i skice neoštećene krošnje i oštećene
krošnje, razlike u veličini lista i si.
Svaka vrsta prikazana je s 5 fotografija, prva
krikazuje neoštećenu vrstu, a zatim različite stupnjeve
oštećenja (prozračnosti) iskazane u % oštećenja - sve
do 90%. Međutim s 90% prozračnosti -Juniperus
oxycedrus L. iako je ustvari preko 95%. Kod nekih vrsta,
npr. na slici Rhamnus alaternus-a ili Juniperus
foeditissima, razlike su i veće, kod ove dvije vrste
maksimalna prozračnost označena je sa 75% iako
ustvari slike upućuju na prozračnost od 90-95% tj.
praktički bez lista (iglica), a kod Rh. al. 75% jedva bi
odgovarala onoj označenoj sa 60%.


Za listače nema, ni na mediteranskom području,
značajnih vrsta kao što su bjelograb i crni jasen te
čempres. Izuzetak čempresa može se protumačiti
činjenicom, kako stoji u II. izdanju naše Šumarske
enciklopedije, daje on otporan na dim. Kao primjer o
otpornosti čempresa na dim, dokaz su i dva samonikla
čempresa pedesetih godina visine između dva i tri metra,
koja su rasla na stijeni usjeka željezničke pruge
neposredno ispred željezničke stanice Split, dakle na
neposrednom udaru, k tome još i toplom dimu iz
lokomotive i koja su bila gotovo crna. "Koja su rasla",
jer je usjek prije dvadesetak godina natkriven, pruga
prolazi tunelom.


Iako u Vodiču nema smjernice za postupak s
oštećenim stablima, za listače s visokim stupnjem
prozračnosti, dakle pred ugibanje, preporučio bih sječu
s vađenjem ili raskomadanjem panja. Svrha je sječe,
posebice starijih stabala, omogućio razvoj novih
stabala, stoje dokazano na pokusnoj plohi nekadašnjeg
Saveznog instituta za pošumljavanje i melioraciju Krša
u Splitu Kaočina gaj kod Splita."


Ovaj Vodič priređen je kao dio Međunarodnog
kooperativnog programa o procjenjivanju i praćenju
utjecaja onečišćenja zraka na šume Europe u kojem
sudjeluju 32 europske zemlje, pa tako i Hrvatska.21


O. Piškorić
´)0 . Piškorić: Dinamika visinskog prirasta izbojaka iz panjeva česmine
(Qucrcus ilex L.), Šumarski list 1963. br. 3-4. i


O. Piškorić : Dinamika prirasta izdanaka ernog jasena i medunca.
Narodni šumar 1965. sveska 5-6.
2) Vodič se nalazi i u knjižnici Hrvatskog šumarskog društva.