DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1995 str. 53 <-- 53 --> PDF |
STRUČNI ČLANCI — PROFESSIONAL PAPERS UDK 630* 907.11 Šumarski list br. 11 — 12, CXIX (1995), 407—408 STANJE ŠUMSKIH EKOSUSTAVA U NACIONALNOM PARKU "PLITVIČKA JEZERA" POSLIJE SRBO-ČETNIČKE OKUPACIJE 1991—95. Branimir PRPIĆ* Nacionalni park "Plitvička jezera" bio je do vojnopolicijske akcije "Oluja" okupiran. Tijekom 1992. i 1993. godine dolazile su do nas dojave o sječi šuma u tome prostoru, a posebno o uništavanju plitvičke prašume "Čorkova uvala". Poslije "Oluje", a posebno tijekom akcije specijalnih jedinica MUP-a pod zapovjedništvom gospodina generala Mladena Markača omogućen je pregled plitvičkih šuma. Koristim priliku da se osobno zahvalim gospodinu generalu Markaču i njegovim prvim suradnicima gospodi Željku Sačiću i dr. Slavku Maduni koji su pokazali veliko razumijevanje za očuvanje plitvičke prirode i svesrdno pomogli da se obavi očevid. Sveukupni prostor Nacionalnog parka obuhvaća kojih 200 km2 od čega na šume otpada oko 150 km2. Prema podacima šumskih gospodarskih osnova otpada na državne šume 15.301 ha i na privatne šume 96,18 ha. Sume Nacionalnog parka "Plitvička jezera" su jedan od preduvjeta povoljne vodne bilance u njegovu prostoru. Sume plitvičkoga sliva omogućuju ravnomjerno dotjecanje vode u vodotoke tijekom cijele godine, one pročišćavaju onečišćenu vodu koja kišnicom i snijegom dolazi u sliv, a često je opterećena kiselinama, teškim metalima i dr. ("kisele kiše"), šuma nadalje sprečava akvatičnu eroziju te obavlja više zaštitnih funkcija koje povoljno utječu na njezin okoliš. Kao član ekspertne skupine zadužen za očevid šumskih ekosustava u Nacionalnom parku i na osnovi boravka u njegovu prostoru u vremenu od 8. do 14. rujna 1995. dajem ovu izjavu o stanju šuma: 1. Pregledom šuma iz zraka (korišćenje helikoptera) i neposrednim obilaskom terena ustanovio sam da šume nisu sječom značajno oštećene. Sume u jezerskome prostoru od vododjelnice do jezera imaju potpun sklop krošanja drveća, krošnje nisu prozirne, a lišće i iglice drveća imaju normalnu zelenu boju (iznimno su zamijećene promjene boja lišća kao znak jesenskoga nastupajućeg razdoblja). Tu se pretežno radi o brdskoj bukovoj šumi te o inicijalnoj fazi dinarske šume bukve i jele. Ove šume neposredno utječu na jezera. Tu i tamo vidljiva su suha stabla obične jele. To su prema našoj ocjeni ona stabla koja su rasla pod krošnjama stabala bukove šume u povoljnim mikroklimatskim prilikama za jelu, ali samo dok nije došla u vladajući sloj u nepovoljne klimatske prilike za jelu. Pojava jelovih sušaca u ovim šumama nije ugrozila ekološku ravnotežu. Jelovo sjeme je vjerojatno donijela voda iz viših položaja pojasa bukovo-jelove šume. 2. U prašumi "Čorkova uvala" nije se desila sječa šume tijekom okupacije. U proteklome petogodišnjem Ponovno u prašumi "Čorkova uvala" (Foto: B. Prpić) Barikade na prilazu prašumi "Čorkove uvale" (Foto: B. Prpić) * Prof. dr. se. Branimir Prpić, Zagreb 407 |