DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1995 str. 53     <-- 53 -->        PDF

STRUČNI ČLANCI — PROFESSIONAL PAPERS
UDK 630* 907.11 Šumarski list br. 11 — 12, CXIX (1995), 407—408


STANJE ŠUMSKIH EKOSUSTAVA U NACIONALNOM PARKU "PLITVIČKA JEZERA"
POSLIJE SRBO-ČETNIČKE OKUPACIJE 1991—95.


Branimir PRPIĆ*


Nacionalni park "Plitvička jezera" bio je do vojnopolicijske
akcije "Oluja" okupiran. Tijekom 1992. i
1993. godine dolazile su do nas dojave o sječi šuma u
tome prostoru, a posebno o uništavanju plitvičke prašume
"Čorkova uvala". Poslije "Oluje", a posebno tijekom
akcije specijalnih jedinica MUP-a pod zapovjedništvom
gospodina generala Mladena Markača omogućen
je pregled plitvičkih šuma. Koristim priliku da se
osobno zahvalim gospodinu generalu Markaču i njegovim
prvim suradnicima gospodi Željku Sačiću i dr. Slavku
Maduni koji su pokazali veliko razumijevanje za očuvanje
plitvičke prirode i svesrdno pomogli da se obavi
očevid.


Sveukupni prostor Nacionalnog parka obuhvaća kojih
200 km2 od čega na šume otpada oko 150 km2. Prema
podacima šumskih gospodarskih osnova otpada na
državne šume 15.301 ha i na privatne šume 96,18 ha.


Sume Nacionalnog parka "Plitvička jezera" su jedan
od preduvjeta povoljne vodne bilance u njegovu
prostoru. Sume plitvičkoga sliva omogućuju ravnomjerno
dotjecanje vode u vodotoke tijekom cijele godine,
one pročišćavaju onečišćenu vodu koja kišnicom i snijegom
dolazi u sliv, a često je opterećena kiselinama,
teškim metalima i dr. ("kisele kiše"), šuma nadalje sprečava
akvatičnu eroziju te obavlja više zaštitnih funkcija
koje povoljno utječu na njezin okoliš.


Kao član ekspertne skupine zadužen za očevid šumskih
ekosustava u Nacionalnom parku i na osnovi boravka
u njegovu prostoru u vremenu od 8. do 14. rujna
1995. dajem ovu izjavu o stanju šuma:


1. Pregledom šuma iz zraka (korišćenje helikoptera)
i neposrednim obilaskom terena ustanovio sam da
šume nisu sječom značajno oštećene.
Sume u jezerskome prostoru od vododjelnice do jezera
imaju potpun sklop krošanja drveća, krošnje nisu
prozirne, a lišće i iglice drveća imaju normalnu zelenu
boju (iznimno su zamijećene promjene boja lišća kao
znak jesenskoga nastupajućeg razdoblja). Tu se pretežno
radi o brdskoj bukovoj šumi te o inicijalnoj fazi dinarske
šume bukve i jele. Ove šume neposredno utječu
na jezera. Tu i tamo vidljiva su suha stabla obične jele.
To su prema našoj ocjeni ona stabla koja su rasla pod
krošnjama stabala bukove šume u povoljnim mikroklimatskim
prilikama za jelu, ali samo dok nije došla u
vladajući sloj u nepovoljne klimatske prilike za jelu. Pojava
jelovih sušaca u ovim šumama nije ugrozila ekološku
ravnotežu.


Jelovo sjeme je vjerojatno donijela voda iz viših položaja
pojasa bukovo-jelove šume.


2. U prašumi "Čorkova uvala" nije se desila sječa
šume tijekom okupacije. U proteklome petogodišnjem
Ponovno u prašumi "Čorkova uvala"
(Foto: B. Prpić)
Barikade na prilazu prašumi "Čorkove uvale"
(Foto: B. Prpić)
* Prof. dr. se. Branimir Prpić, Zagreb
407




ŠUMARSKI LIST 11-12/1995 str. 54     <-- 54 -->        PDF

B. Prpić: STANJE ŠUMSKIH EKOSUSTAVA U NACIONALNOM PARKU "PLITVIČKA JEZERA" ... Šumarski list br. 11 -12, CXIX (1995). 407—M)X
Devastacija sječom u šumi Nacionalnoga parka "Plitvička jezera"
(Foto: B. Prpić)


razvoju prašume (1991 —1995.) došlo je do prirodnih
promjena u prostornome rasporedu razvojnih faza prašume
(faze pomlađivanja, mlade šume, optimalna faza,
faze starenja i raspadanja). U tom mozaiku razvojnih
faza prašume uznapredovala je istovremeno faza
raspadanja i pomlađivanja.


Na prilazima prašumi iz smjera naselja Čorkova
uvala i Rudopolje neprijatelj je postavio barikade, dok
je put od Kuselja bio miniran. Smatramo daje to uči


njeno iz straha pred hrvatskim snagama 1991., a stoje
najvjerojatnije očuvalo prašumu od sječe.


3. Vozeći se helikopterom zamijetili smo mjestimičnu
devastaciju šume u smislu stvaranja progala i čistina.
To je zamijećeno u odjelu 63 gospodarske jedinice
"Medveđak-Plitvički klanac", zatim u odjelu 17 gospodarske
jedinice "Kik-Visibaba" gdje smo pronašli izvezene
jelove trupce na cesti, pripremljene za odvoz (prema
procjeni od 500 do 700 m3).
Slično smo zamijetili u gosp. jedinici "Čorkova uvala-
Kapela" uz cestu iznad naselja Bigina Poljana u smjeru
naselja Čorkova uvala.


Prema evidenciji sječa koju je vodio neprijatelj, posječeno
je u razdoblju 1991—95. 21.000 m3 jelovih i
smrekovih i 28.500 m3 bukovih stabala. Ovaj podatak
je, dakako, potrebno provjeriti.


Navedene količine nisu dosegle niti godišnju količinu
sječe predratne uprave N.P. "Plitvička jezera" koja
prema gospodarskim osnovama iznosi 56.000 m3.
Bez obzira na manje količine posječenoga drveta u plitvičkim
šumama tijekom okupacije sječe su obavljene
nestručno pa je došlo do oštećenja šumskoga ekosustava.
U progaljenim površinama nema mladoga naraštaja,
a šuma je izgubila hidrološku, protiverozijsku i druge
općekorisne funkcije pa je u tim površinama nužna
sanacija šume.


ZAKLJUČAK I PRIJEDLOG


Radi potpunije zaštite prirodne baštine u Nacionalnom
parku "Plitvička jezera", a s posebnim osvrtom na
zaštitnu ulogu šume i zbog sanacije stanja poslije okupacije
predlažem:


1. Da se Nacionalni park proširi na sveukupno slivno
područje što je preduvjet za isključenje najvećega
dijela nepovoljnih antropogenih utjecaja na Plitvička jezera.
2. Sve prirodne šume u Nacionalnom parku potrebno
je potpuno zaštititi tako da se eventualna intervencija
u šume ograniči na prometnice koje služe pristupu
ograničenom broju prirodnih fenomena. Ekonomsko gospodarenje
šumama u Nacionalnom parku ne može se
nikako primijeniti.
3. U šumskim kulturama potrebno je postupnim radom
izgospodariti prirodnu šumu. Ako dođe do šteta
od klimatskih ekscesa ili "kiselih kiša" potrebno je šumu
brzo obnoviti kako se ne bi izgubila njezina općekorisna
funkcija.


4. Prašumu "Čorkova uvala" potrebno je proširiti na
sve prašumske površine koje se nalaze uz njezin prostor.
Tako bi dobili najveću prašumu bukve i jele u Europi,
što bi za Republiku Hrvatsku predstavljalo veliku
prirodoznanstvenu vrijednost i turističku privlačnost.
5. Za upoznavanje s prirodnom baštinom Nacionalnoga
parka potrebno je organizirati prostor u kojemu
bi posjetitelji prije ograničenog ulaska u Park dobili uvid
u strukturu i funkcioniranje svih plitvičkih ekosustava.
6. Danas je prilika da se prostor Nacionalnoga parka
"očisti" od ljudskih naselja koja ugrožavaju opstanak jezera.
Tu se misli prvenstveno na Plitvički Ljeskovac, ali
i na sva ostala naselja u slivu Plitvičkih jezera.