DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1995 str. 54 <-- 54 --> PDF |
B. Prpić: STANJE ŠUMSKIH EKOSUSTAVA U NACIONALNOM PARKU "PLITVIČKA JEZERA" ... Šumarski list br. 11 -12, CXIX (1995). 407—M)X Devastacija sječom u šumi Nacionalnoga parka "Plitvička jezera" (Foto: B. Prpić) razvoju prašume (1991 —1995.) došlo je do prirodnih promjena u prostornome rasporedu razvojnih faza prašume (faze pomlađivanja, mlade šume, optimalna faza, faze starenja i raspadanja). U tom mozaiku razvojnih faza prašume uznapredovala je istovremeno faza raspadanja i pomlađivanja. Na prilazima prašumi iz smjera naselja Čorkova uvala i Rudopolje neprijatelj je postavio barikade, dok je put od Kuselja bio miniran. Smatramo daje to uči njeno iz straha pred hrvatskim snagama 1991., a stoje najvjerojatnije očuvalo prašumu od sječe. 3. Vozeći se helikopterom zamijetili smo mjestimičnu devastaciju šume u smislu stvaranja progala i čistina. To je zamijećeno u odjelu 63 gospodarske jedinice "Medveđak-Plitvički klanac", zatim u odjelu 17 gospodarske jedinice "Kik-Visibaba" gdje smo pronašli izvezene jelove trupce na cesti, pripremljene za odvoz (prema procjeni od 500 do 700 m3). Slično smo zamijetili u gosp. jedinici "Čorkova uvala- Kapela" uz cestu iznad naselja Bigina Poljana u smjeru naselja Čorkova uvala. Prema evidenciji sječa koju je vodio neprijatelj, posječeno je u razdoblju 1991—95. 21.000 m3 jelovih i smrekovih i 28.500 m3 bukovih stabala. Ovaj podatak je, dakako, potrebno provjeriti. Navedene količine nisu dosegle niti godišnju količinu sječe predratne uprave N.P. "Plitvička jezera" koja prema gospodarskim osnovama iznosi 56.000 m3. Bez obzira na manje količine posječenoga drveta u plitvičkim šumama tijekom okupacije sječe su obavljene nestručno pa je došlo do oštećenja šumskoga ekosustava. U progaljenim površinama nema mladoga naraštaja, a šuma je izgubila hidrološku, protiverozijsku i druge općekorisne funkcije pa je u tim površinama nužna sanacija šume. ZAKLJUČAK I PRIJEDLOG Radi potpunije zaštite prirodne baštine u Nacionalnom parku "Plitvička jezera", a s posebnim osvrtom na zaštitnu ulogu šume i zbog sanacije stanja poslije okupacije predlažem: 1. Da se Nacionalni park proširi na sveukupno slivno područje što je preduvjet za isključenje najvećega dijela nepovoljnih antropogenih utjecaja na Plitvička jezera. 2. Sve prirodne šume u Nacionalnom parku potrebno je potpuno zaštititi tako da se eventualna intervencija u šume ograniči na prometnice koje služe pristupu ograničenom broju prirodnih fenomena. Ekonomsko gospodarenje šumama u Nacionalnom parku ne može se nikako primijeniti. 3. U šumskim kulturama potrebno je postupnim radom izgospodariti prirodnu šumu. Ako dođe do šteta od klimatskih ekscesa ili "kiselih kiša" potrebno je šumu brzo obnoviti kako se ne bi izgubila njezina općekorisna funkcija. 4. Prašumu "Čorkova uvala" potrebno je proširiti na sve prašumske površine koje se nalaze uz njezin prostor. Tako bi dobili najveću prašumu bukve i jele u Europi, što bi za Republiku Hrvatsku predstavljalo veliku prirodoznanstvenu vrijednost i turističku privlačnost. 5. Za upoznavanje s prirodnom baštinom Nacionalnoga parka potrebno je organizirati prostor u kojemu bi posjetitelji prije ograničenog ulaska u Park dobili uvid u strukturu i funkcioniranje svih plitvičkih ekosustava. 6. Danas je prilika da se prostor Nacionalnoga parka "očisti" od ljudskih naselja koja ugrožavaju opstanak jezera. Tu se misli prvenstveno na Plitvički Ljeskovac, ali i na sva ostala naselja u slivu Plitvičkih jezera. |