DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1995 str. 56 <-- 56 --> PDF |
S. Mcštrovic: PRAVILNIK <) URKĐIVANJI Sl´MA Šumarski lisl br. I 1 —12. CXIX (1995), 409u Šumarski institut, Šumarski fakultet, te u Direkciju "Hrvatske šume" p.o. Zagreb. Uvažavajući sve pristigle primjedbe kao bazu za ispravke i dopunu Pravilnika, Komisija je sačinila konačan tekst prijedloga i obrazložila ga Ministru I. Tarnaj u, dipl. inž. šum. i pomoćniku za šumarstvo dr. se. J. V u k e 1 i ć u, izv. sveuč. prof. Prihvativši sve postavke s našim obrazloženjima Ministar je u daljnjoj zakonskoj proceduri donio Pravilnik koji je objavljen u Narodnim novinama br. 52 od 14. srpnja 1994. godine. Rad na izradi Pravilnika za sve članove Komisije bio je veliko priznanje ali i obveza. Svoj zadatak Komisija je izvršila na vrijeme, zahvaljujući povjerenju koje nam je iskazao Ministar i njegov pomoćnik za šumarstvo, pružajući nam za cijelo vrijeme rada punu podršku. Uređivanje šuma u Hrvatskoj ostvaruje se temeljem zakonskih propisa već punih 225 godina. Na tom zacrtanom razvojnom putu svaki je od članova Komisije ugradio barem 30-tak godina aktivnog djelovanja ne samo u znanosti već i operativi uređivanja šuma u Hrvatskoj i svijetu. OPĆE ODREDNICE Pravilnik za uređivanje šuma koga je u ime Vlade Republike Hrvatske donio ministar I. Tarnaj logična je stepenica u razvojnom hodu uređivačke znanosti i prakse kod nas i u svijetu. Sagledavajući stručne i znanstvene dosege šumarske struke te razvojni trenutak našeg gospodarstva u oslobođenoj i slobodnoj samostalnoj Hrvatskoj državi, Pravilnikom smo zacrtali takva rješenja koja će povući zakonsku operativu da ih podrži u oživotvorenju, a svijest sudionika u provedbi. Pri radu na Pravilniku poštivali smo zakonitosti šuma i šumskih ekosustava uz ove pretpostavke: 1. Suma je samoobnovljivi prirodni resurs pa je u tome treba pomagati i usmjeravati; 2. Suma je dobro od općeg interesa, shodno tome za sve šume određenog prostora utvrđuje se ista razina planiranja; 3. Osnova gospodarenja je sastavni dio gospodarskog razvoja kraja u kome se nalazi; 4. Gospodarenje šumama usmjeriti u pravcu osiguranja stabilnosti ekosustava i punu učinkovitost svih njegovih funkcija; 5. Postojanje biološke raznolikosti ne samo između ekosustava ili između biljnih zajednica nego i unutar njih pa i unutar pojedinih sastavnica ekosustava; 6. Glavni proizvod šume je drvna zaliha koja se dobiva kao rezultat stojbinskih uvjeta i gospodarskog tretmana tijekom razvoja pojedinih sastojina ili stabala; 7. Sporedni proizvodi su gospodarski proizvodi šumskih ekosustava, a ne odnose se na drvnu supstancu; 8. Općekorisne funkcije šuma i šumskih ekosustava odnose se na socijalne (društvene) i ekološke koristi za čovjeka i okoliš na lokalnoj i globalnoj razini; 9. Sva potrebna mjerenja u šumi kao i obradu podataka obavljati najmodernijim metodama baziranim na znanstvenim osnovama osiguranje zadovoljavajućih rezultata. INSTRUKCIJE ZA UREĐIVANJE SUMA Sve dosadašnje zakonske uredbe, naputke, pravilnike, upute i dr. nazvali smo jednim imenom instrukcije za uređivanje šuma. Zakonsku uredbu o šumama iz 1769. godine koju je donijela carica Marija Terezija na hrvatskome jeziku, smatramo prvom instrukcijom za uređivanje šuma (Klepac , 1965). Taje uredba vrijedila za gotovo cijelo područje današnje države Hrvatske i umnogome je doprinijela očuvanju prirodnih šuma u Hrvatskoj. Propisi o ophodnjama, metodi godišnjih sječina, potrajnosti i sadnji šumskog drveća pravilno su postavljeni (M e š t r o v i ć , 1995). Zatim slijede: "Naputak za izmjeru, procjenu i uređenje gojidbe šuma imovnih općina u Hrvatsko-Slavonskoj Krajini od 1881"; "Naputak za sastavak gospodarskih osnova odnosno programa" iz godine 1903. koji je vrijedio za Kraljevinu Hrvatsku, Slavoniju i Dalmaciju (Meštrović 1993.); "Uputstva za uređivanje državnih šuma" iz godine 1931. (odnosila su se na tadašnju Jugoslaviju); "Uputstva za doznaku stabala i određivanje prihoda u prebornim šumama" iz 1937. godine (poznata pod |