DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1995 str. 56     <-- 56 -->        PDF

S. Mcštrovic: PRAVILNIK <) URKĐIVANJI Sl´MA Šumarski lisl br. I 1 —12. CXIX (1995), 409u
Šumarski institut, Šumarski fakultet, te u Direkciju
"Hrvatske šume" p.o. Zagreb.


Uvažavajući sve pristigle primjedbe kao bazu za
ispravke i dopunu Pravilnika, Komisija je sačinila
konačan tekst prijedloga i obrazložila ga Ministru I.
Tarnaj u, dipl. inž. šum. i pomoćniku za šumarstvo
dr. se. J. V u k e 1 i ć u, izv. sveuč. prof.


Prihvativši sve postavke s našim obrazloženjima
Ministar je u daljnjoj zakonskoj proceduri donio
Pravilnik koji je objavljen u Narodnim novinama br. 52
od 14. srpnja 1994. godine.


Rad na izradi Pravilnika za sve članove Komisije bio
je veliko priznanje ali i obveza. Svoj zadatak Komisija
je izvršila na vrijeme, zahvaljujući povjerenju koje nam
je iskazao Ministar i njegov pomoćnik za šumarstvo,
pružajući nam za cijelo vrijeme rada punu podršku.


Uređivanje šuma u Hrvatskoj ostvaruje se temeljem
zakonskih propisa već punih 225 godina. Na tom
zacrtanom razvojnom putu svaki je od članova Komisije
ugradio barem 30-tak godina aktivnog djelovanja ne
samo u znanosti već i operativi uređivanja šuma u
Hrvatskoj i svijetu.


OPĆE ODREDNICE


Pravilnik za uređivanje šuma koga je u ime Vlade
Republike Hrvatske donio ministar I. Tarnaj logična je
stepenica u razvojnom hodu uređivačke znanosti i
prakse kod nas i u svijetu.


Sagledavajući stručne i znanstvene dosege šumarske
struke te razvojni trenutak našeg gospodarstva u
oslobođenoj i slobodnoj samostalnoj Hrvatskoj državi,
Pravilnikom smo zacrtali takva rješenja koja će povući
zakonsku operativu da ih podrži u oživotvorenju, a
svijest sudionika u provedbi.


Pri radu na Pravilniku poštivali smo zakonitosti
šuma i šumskih ekosustava uz ove pretpostavke:


1. Suma je samoobnovljivi prirodni resurs pa je u
tome treba pomagati i usmjeravati;
2. Suma je dobro od općeg interesa, shodno tome
za sve šume određenog prostora utvrđuje se ista razina
planiranja;
3. Osnova gospodarenja je sastavni dio
gospodarskog razvoja kraja u kome se nalazi;
4. Gospodarenje šumama usmjeriti u pravcu
osiguranja stabilnosti ekosustava i punu učinkovitost
svih njegovih funkcija;
5. Postojanje biološke raznolikosti ne samo između
ekosustava ili između biljnih zajednica nego i unutar
njih pa i unutar pojedinih sastavnica ekosustava;
6. Glavni proizvod šume je drvna zaliha koja se
dobiva kao rezultat stojbinskih uvjeta i gospodarskog
tretmana tijekom razvoja pojedinih sastojina ili stabala;
7. Sporedni proizvodi su gospodarski proizvodi
šumskih ekosustava, a ne odnose se na drvnu supstancu;
8. Općekorisne funkcije šuma i šumskih ekosustava
odnose se na socijalne (društvene) i ekološke koristi za
čovjeka i okoliš na lokalnoj i globalnoj razini;
9. Sva potrebna mjerenja u šumi kao i obradu
podataka obavljati najmodernijim metodama baziranim
na znanstvenim osnovama osiguranje zadovoljavajućih
rezultata.
INSTRUKCIJE ZA UREĐIVANJE SUMA


Sve dosadašnje zakonske uredbe, naputke,
pravilnike, upute i dr. nazvali smo jednim imenom
instrukcije za uređivanje šuma.


Zakonsku uredbu o šumama iz 1769. godine koju je
donijela carica Marija Terezija na hrvatskome jeziku,
smatramo prvom instrukcijom za uređivanje šuma
(Klepac , 1965). Taje uredba vrijedila za gotovo
cijelo područje današnje države Hrvatske i umnogome
je doprinijela očuvanju prirodnih šuma u Hrvatskoj.
Propisi o ophodnjama, metodi godišnjih sječina,
potrajnosti i sadnji šumskog drveća pravilno su
postavljeni (M e š t r o v i ć , 1995).


Zatim slijede:
"Naputak za izmjeru, procjenu i uređenje gojidbe
šuma imovnih općina u Hrvatsko-Slavonskoj Krajini od
1881";
"Naputak za sastavak gospodarskih osnova odnosno
programa" iz godine 1903. koji je vrijedio za Kraljevinu
Hrvatsku, Slavoniju i Dalmaciju (Meštrović 1993.);
"Uputstva za uređivanje državnih šuma" iz godine
1931. (odnosila su se na tadašnju Jugoslaviju);
"Uputstva za doznaku stabala i određivanje prihoda
u prebornim šumama" iz 1937. godine (poznata pod