DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1995 str. 57 <-- 57 --> PDF |
Š. Mestrović: PRAVILNIK O UREĐIVANJU ŠUMA Šumarski list br. I 1 —12. CXIX (1995), 409—414 nazivom Instrukcija iz 1937. godine od Šurića) za preborne šume; "Privremena uputstva za inventarizaciju šuma iz godine 1946." (odnosila su se na cijelu Jugoslaviju); "Opća uputstva za uređivanje šuma" 1948. godine (odnosila su se također na Jugoslaviju); "Novi sistem uređivanja prebornih šuma" iz 1961. godine — (službeno samo za preborne šume u SR Hrvatskoj); "Pravilnik o izradi šumsko privrednih osnova, osnova gospodarenja, programa za unapređenje šuma" iz godine 1968. Pravilnik je vrijedio samo za SR Hrvatsku i bio umnogočemu prekretnica rada na uređivanju šuma udarivši određene postavke gospodarenju kako regularnih tako i prebornih šuma koji su se u tom pravcu dalje dograđivali. Uveden je novi naziv PRAVILNIK i to je poslije NAPUTKA iz 1903. prvi koji seje odnosio isključivo za šume Hrvatske ali sada za sve šume, a ne samo državne ili šume imovnih općina. "Pravilnik o izradi šumsko-privrednih osnova, osnova gospodarenja i programa za gospodarenje šumama" iz 1976. godine je opširniji od prethodnog i u njemu su precizirane neke postavke nagovještene u prethodnom (M e š tr o v i ć, 1978). Temeljem novog Zakona o šumama iz 1977. godine donesen je "Pravilnik o načinu izrade šumskogospodarskih osnova područja, osnova gospodarenja gospodarskim jedinicama i programa za gospodarenje šumama" (Narodne novine broj 19 od 19. svibnja 1981.). Radi usuglašavanja s novim zakonskim odredbama iz 1983., godine 1985. izlazi novi "Pravilnik o načinu izrade šumskogospodarskih osnova područja, osnova gospodarenja gospodarskim jedinicama i programa za gospodarenje šumama". Navedeni je pravilnik imao i nekoliko dopuna koje su se odnosile na usuglašavanje s zakonskim promjenama iz 1990. i 1991. godine. Taj je pravilnik bio na snazi do listopada 1994. godine kada je zamijenjen Pravilnikom o uređivanju šuma kome je posvećen ovaj rad. NOVE ODREDNICE U ODNOSU NA PRETHODNI PRAVILNIK Na znanstvenom skupu o uređivanju šuma održanom 1985. godine na Brijunima uz nazočnost velikog broja sudionika (oko 120), zacrtane su mnoge odrednice koje su našle mjesto u Pravilniku zajedno s novim usmjerenjima u odnosu prema šumama kao dobru od općeg interesa zacrtanom u Zakonu o šumama i provedenom u organizaciji i djelovanju šumarske struke. Tako već u prvim zajedničkim odredbama stoji da se cilj i način gospodarenja te svi radovi koji iz toga proizlaze, utvrđuju na razini uređajnih razreda u okviru gospodarske jedinice. Prema tome samo se dorađuje i usavršava načelo koje je zacrtano već u Naputku 1903. godine. Prethodnim Pravilnikom cilj i način gospodarenja određivao se prema ekološkogospodarskim tipovima a razvrstao po uređajnim razredima. Novom odredbom sastavljačima je olakšan posao jer su uređajni razredi točno definirani i lako i jednostavno se određuju. Istraživanja ekološkogospodarskih tipova intenzivirat će se i s obzirom na mjerilo i s obzirom na strukturu obrade (uvođenje podtipova) pa će u svom radu uređivačka služba moći ta znanstvena dostignuća koristiti (M e š t r o v i ć , 1987). Povezano s iznijetim, posebno je značajan propis o utvrđivanju potrajnosti gospodarenja na razini uređajnog razreda u okviru gospodarske jedinice. Ponovno smo utvrdili propis koji je vrijedio sve do 1948. godine. Njegovom izmjenom tijekom posljednjih 50-tak godina poremetila se struktura mnogih naših šuma. Nadalje se predviđa u okviru gospodarske jedinice za pojedinu vrstu i gospodarski oblik ustanovljenje samo jednog uređajnog razreda, a ne kao do sada više njih. Značajna je i odredba o uzgojnom obliku i načinu gospodarenja kojom se utvrđuje preborno gospodarenje (stablimično ili grupimično) samo za šume jele s ostalim vrstama drveća s učešćem iznad 10%. To znači da se u čistim šumama bukve ili u mješovitim šumama bukve i ostalih vrsta drveća, osim jele, provodi sastojinsko gospodarenje bez obzira u kojem se rejonu odnosno oblasti one nalaze, a da se u mješovitim šumama jele provodi grupimično ili stablimično preborno gospodarenje. Na tu odredbu uputila su nas iskustva i znanstvene zasade, pa bez obzira na do sada uvriježenu praksu gospodarenja bukovim šumama u tzv. oblasti prebornih šuma (Smilaj, 1957) potrebno je u novim osnovama izvršiti preinaku načina gospodarenja te u tom pravcu odrediti smjernice. Uz studiozan prikaz i pravilan tretman ne bi trebalo biti gospodarskih žrtava. Obzirom daje mjeriteljstvo te obrada i prezentacija podataka propisana prema sadašnjim dosezima znanosti i tehnologije neka mi bude dozvoljeno ne ulaziti u razlike koje iz toga proizlaze. Također se ovom prilikom ne želim osvrtati ni na neke druge preinake koje su bile neophodne glede osnovnih postavki "Pravilnika", a to su definicije uzgojnih oblika, granice ophodnje, veličina odsjeka itd. Ovdje ću posebno obraditi još tri značajne razlike koje će imati odraza na šume i šumarstvo u budućnosti, a po prvi puta se izrjekom uvode u praksu uređivanja šuma. |