DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1995 str. 58 <-- 58 --> PDF |
S. Mcštrović: PRAVILNIK 0 UREĐIVANJU SUMA Šumarski list br. 11-. CXIX (1995), 409Prva i možda najznačajnija odredba Pravilnika o uređivanju šuma iz 1994. godine jest ona koja govori da sve šume i šumska zemljišta Hrvatske predstavljaju jedinstveno šumskogospodarsko područje i da se s toga za njega mora donijeti jedinstvena osnova gospodarenja. Prema tome i za gospodarske jedinice kao dijelove šumskogospodarskog područja moraju se izrađivati osnove gospodarenja s jedinstvenim ciljem i načinom po uređajnim razredima bez obzira na vlasništvo (državno, privatno ili drugih korisnika). To je samo na prvi pogled komplicirano, ali u biti je uz nešto veći angažman rješivo, a o društvenim prednostima te postavke kako za državu tako i za privatne vlasnike da i ne govorimo. Ubuduće će za određeno geografsko, gospodarsko područje sve šume i šumska zemljišta činiti jednu gospodarsku jedinicu za koju će se donijeti jedinstvena osnova gospodarenja svim šumama ali tako da će za svaki uređajni razred bez obzira na vlasništvo biti propisan istovjetan tretman. Jasno je da se privatne šume u okviru gospodarske jedinice mogu posebno Jedinstvena šumskogospodarska osnova knjižiti ali će se u njima izvoditi svi propisani radovi kao i u drugim dijelovima toga uređajnoga razreda. Pitanje organizacijske provedbe je stvar dogovora, ali nije nerješivo (Meštrović-Starčević, 1994). Državnih šuma ima oko 4/5, a privatnih 1/5 pa nije problem obuhvatiti uređivačkim radom sve šume na cijelom prostoru Hrvatske tim prije kada se prema zakonu o šumama izdvajaju sredstva i to ne samo za državne šume nego za sve šume. Država mora biti zainteresirana za pravilno gospodarenje svim šumama jer su one od općeg interesa i općekorisne vrijednosti šuma su 3 do 10 pa i više puta veće od vrijednosti drvne zalihe (Meštrović, 1990). Prema tome možemo utvrditi daje u bogatoj praksi uređivanja šuma u Hrvatskoj, koja je na posebnim zakonskim postavkama djelotvorna na teritoriju države Hrvatske punih 225 godina, prvi puta propisano jednako gospodarenje šumama i šumskim zemljištima bez obzira na područje gdje se šuma nalazi, zatim na gospodarsko stanje šuma te na vlasništvo. Obnova šuma Šume u Hrvatskoj se razlikuju od gotovo svih šuma Europe, pa i velikog dijela svijeta po svojoj prirodnosti i autohtonosti. Iako prati staru europsku šumarsku tradiciju i u obrazovanju i u praksi, šumarstvo Hrvatske je imalo svoj razvojni put iz kojega je nastala posebna, danas u svijetu priznata i poznata Hrvatska škola prirodnih šuma, koja postaje uzorom ostalim naprednim svjetskim školama i naprednoj šumarskoj praksi. Svjesni navedene činjenice i velikih prednosti koje nam ona donosi kroz zakonske odrednice pravilnika obvezujemo uređivače odnosno šumarske planere da se obnova sastojina obavlja autohtonim ili udomaćenim vrstama drveća koje osiguravaju najveću ekološku i gospodarsku vrijednost. Prema tome, obvezna je prirodna obnova oplodnim ili prebornim sječama. Kada se radi o proširenoj reprodukciji odnosno o osvajanju novih površina onda također nema probnih sadnji već se zna ako je šumski ekosustav narušen treba pošumljavati pionirskim vrstama drveća u cilju stvaranja uvjeta za povrat autoktone vegetacije. Pionirske vrste drveća su također autoktone ili udomaćene. Ne smiju se ponavljati greške nerezonskog očetinjavanja, a posebno ne unošenja vrsta drveća s drugih kontinenata na velikim površinama u naše autoktone sastojine poslije neprimjerenih sječa i zaostale obnove. Ekološka i socijalna valorizacija Sagledavanje svekolikih koristi od šuma kao i valorizacija svih tih koristi došla je do punog izražaja u svim dijelovima Pravilnika. To pravilnik iz 1994. godine svrstava u red naših najnaprednijih zakonskih odredbi. Ne samo da se deklarativno očituje u tom pravcu, a posebno u članku 19, nego i zahtijeva da se izvrši valorizacija koja dobiva svoje mjesto kako u šumskogospodarskoj osnovi tako i u osnovama za gospodarske jedinice. Kako bi olakšali posao, donesen je i poseban obrazac koji je istina izazvao polemike, ali će se sastavljači osnova naučiti njime koristiti a u svijesti svih stručnjaka će se polako usaditi spoznaja o korisnosti stabla, grupe stabala, sastojine ili osnova ne samo kroz drvnu supstancu nego i kroz sve druge koristi. Ne mogu tvrditi da je obrazac najprikladnije koncipiran i da neće doživjeti poboljšanja, čak štoviše to bi bilo poželjno, no za sada je on baziran na zakonskim osnovama |