DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1995 str. 6 <-- 6 --> PDF |
D. Klepac: DIMANIKA KRETANJA DRVNF. ZALIHE NA PANJU U ŠUMAMA GORSKOG KOTARA . Šumarski list br. 11—12. CXIX (1995), 359—360 malnom stanju. To je prva činjenica. Druga očita činjenica je, da se nakon 40 godina stanje u šumama Gorskog kotara pogoršalo i udaljilo od normale. Treća činjenica su prevelike sječe. Da su sječe šuma u Gorskom kotaru bile zaista previsoke govori nam dinamika kretanja drvne zalihe na panju, jer bi u protivnom slučaju drvna zaliha na panju trebala ostati na istoj razini, a poželjno bi bilo da se ona povećava a ne da se smanjuje. Navedeni podaci odnose se na državne šume. No, ako se promatra cjelokupni šumski posjed, stanje nije mnogo bolje. Postavlja se pitanje kako to da je drvna zaliha jele na panju u goranskim šumama pala u prosjeku za 40 kub. metara tijekom 40 godina (od 1950. do 1990.) ili godišnje za jedan kub. metar po jednom hektaru, dok je bukva ostala na gotovo istoj razini. Taj problem zaslužuje podrobnu analizu i svestrana opširna istraživanja. S gledišta uređivanja šuma usudio bih se reći ovo. Prvo, čini se, da moje normale nisu uzimane dovoljno u obzir pri obračunu etata. Drugo, izračunavanje etata vršeno je na temelju izmjerenog prirasta. Taj prirast ima značenje bruto prirasta koji je uvijek veći od neto prirasta zbog mortaliteta stabala. U ekstremnim slučajevima može se dogoditi da se u šumi izmjeri određeni prirast koji je gospodarski jednak ništici. To se događa u prašumi gdje se u duljim vremenskim razdobljima izjednačuje prirast s mortalitetom stabala. U našoj praksi treba izmjereni prirast smanjiti za određeni iznos i tako smanjeni prirast uzeti u račun pri utvrđivanju etata. Tako su radili naši stari taksatori. Ovdje su navedeni samo neki razlozi koji su doveli do smanjenja drvne zalihe goranskih šuma. Koliko su u tome sudjelovale ostale okolnosti i ostali uzročnici kao što je onečišćenje zraka, vode i tla reći će viša šumarska znanost, šumarska praksa i svi ostali istraživači koji se bave okolišem. Pretpostavlja se da ima i da će biti različitih mišljenja i obrazloženja za pojavu opadanja drvne zalihe jele. Jedno prilično prihvatljivo opravdanje leži u epidemijskom propadanju jele u Europi pa i u Gorskom kotaru. Jela je fiziološki oslabila, ona se suši i propada, negdje više, negdje manje. To je točno, ali ne treba zaboraviti ni to, da se etat ne računa na bazi sušaca nego na temelju prirasta i normalne i konkretne drvne zalihe. Tek kad je etat obračunan i odobren u gospodarskoj osnovi, on se ostvaruje na taj način da se najprije doznačuju za sječu šušci, a razlika između etata i drvne mase sušaca ostvaruje se redovitom sječom zdravih stabala. SUMMARY: The GROWING STOCK represents the most important part of Forest Management. By periodic assessments of the GROWING STOCK it is possible to obtain the information about the trend of production. Therefore the fluctuations in GROWING STOCK of Silver Fir Beech Selection Forests in the region of Gorski Kotar is very useful. It is expressed by mean Volumen in cu. m. per 1 hectar as follows: YEAR SILVER FIR BEECH TOTAL cu. m. per ha cu. m. per ha cu. m. per ha 1950 200 120 320 1970 182 116 298 1990 160 122 282 The Normal Growing stock, proposed by KLEPAC D. (1965) was: Silver Fir Beech Total 214 cu. m. per ha 115 cu. m. per ha 329 cu. m. per ha It is evident that 40 years ago the condition of the Selection Silver Fir Beech Forests was more favorable than 1990. There are many reasons for that. The most important reason consists in too heavy cuttings in these forests. |