DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1995 str. 6     <-- 6 -->        PDF

D. Klepac: DIMANIKA KRETANJA DRVNF. ZALIHE NA PANJU U ŠUMAMA GORSKOG KOTARA . Šumarski list br. 11—12. CXIX (1995), 359—360
malnom stanju. To je prva činjenica. Druga očita činjenica
je, da se nakon 40 godina stanje u šumama
Gorskog kotara pogoršalo i udaljilo od normale. Treća
činjenica su prevelike sječe.


Da su sječe šuma u Gorskom kotaru bile zaista previsoke
govori nam dinamika kretanja drvne zalihe na
panju, jer bi u protivnom slučaju drvna zaliha na panju
trebala ostati na istoj razini, a poželjno bi bilo da se ona
povećava a ne da se smanjuje.


Navedeni podaci odnose se na državne šume. No,
ako se promatra cjelokupni šumski posjed, stanje nije
mnogo bolje.


Postavlja se pitanje kako to da je drvna zaliha jele
na panju u goranskim šumama pala u prosjeku za 40
kub. metara tijekom 40 godina (od 1950. do 1990.) ili
godišnje za jedan kub. metar po jednom hektaru, dok
je bukva ostala na gotovo istoj razini. Taj problem zaslužuje
podrobnu analizu i svestrana opširna istraživanja.


S gledišta uređivanja šuma usudio bih se reći ovo.
Prvo, čini se, da moje normale nisu uzimane dovoljno
u obzir pri obračunu etata.


Drugo, izračunavanje etata vršeno je na temelju izmjerenog
prirasta. Taj prirast ima značenje bruto prirasta
koji je uvijek veći od neto prirasta zbog mortaliteta


stabala. U ekstremnim slučajevima može se dogoditi da
se u šumi izmjeri određeni prirast koji je gospodarski
jednak ništici. To se događa u prašumi gdje se u duljim
vremenskim razdobljima izjednačuje prirast s mortalitetom
stabala. U našoj praksi treba izmjereni prirast
smanjiti za određeni iznos i tako smanjeni prirast
uzeti u račun pri utvrđivanju etata. Tako su radili
naši stari taksatori.


Ovdje su navedeni samo neki razlozi koji su doveli
do smanjenja drvne zalihe goranskih šuma. Koliko su
u tome sudjelovale ostale okolnosti i ostali uzročnici kao
što je onečišćenje zraka, vode i tla reći će viša šumarska
znanost, šumarska praksa i svi ostali istraživači koji
se bave okolišem. Pretpostavlja se da ima i da će biti
različitih mišljenja i obrazloženja za pojavu opadanja
drvne zalihe jele. Jedno prilično prihvatljivo opravdanje
leži u epidemijskom propadanju jele u Europi pa i
u Gorskom kotaru. Jela je fiziološki oslabila, ona se suši
i propada, negdje više, negdje manje. To je točno, ali
ne treba zaboraviti ni to, da se etat ne računa na bazi
sušaca nego na temelju prirasta i normalne i konkretne
drvne zalihe. Tek kad je etat obračunan i odobren u gospodarskoj
osnovi, on se ostvaruje na taj način da se


najprije doznačuju za sječu šušci, a razlika između
etata i drvne mase sušaca ostvaruje se redovitom sječom
zdravih stabala.


SUMMARY: The GROWING STOCK represents the most important part
of Forest Management. By periodic assessments of the GROWING STOCK it
is possible to obtain the information about the trend of production. Therefore
the fluctuations in GROWING STOCK of Silver Fir Beech Selection Forests
in the region of Gorski Kotar is very useful. It is expressed by mean Volumen
in cu. m. per 1 hectar as follows:


YEAR SILVER FIR BEECH TOTAL


cu. m. per ha cu. m. per ha cu. m. per ha


1950 200 120 320


1970 182 116 298


1990 160 122 282


The Normal Growing stock, proposed by KLEPAC D. (1965) was:
Silver Fir Beech Total
214 cu. m. per ha 115 cu. m. per ha 329 cu. m. per ha
It is evident that 40 years ago the condition of the Selection Silver Fir Beech Forests was more favorable than 1990. There are many reasons for that.


The most important reason consists in too heavy cuttings in these forests.