DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1995 str. 64     <-- 64 -->        PDF

S. Hranilmic. (). Piškoric: DOPRINOS HRVATSKIH ŠUMARA ARGbNTINSKOM ŠUMARSTVf ... Šumarski list. II —12, CXIX (19951.415—427
2. BIOGRAFIJE
J. Balena, I. Frkovića, M. Hranilovica, S. Hranilovica, L. Poduja i K. Uhrina1´
Prof. dr. JOSIP BALEN


Josip Balen rođen je u Krmpotama
kod Novog Vinodolskog 18.


III. 1890., a umro u Tucumanu u Argentini
1964. godine. Osnovnu školu
završio je u rodnom mjestu, a
gimnaziju u Senju 1909. godine. Šumarstvo
je diplomirao 1913. na Visokoj
šumarskoj i rudarskoj školi u
Banskoj Sćavnici (Slovačka). Doktorirao
je 1923. godine kao prvi doktor
šumarskih znanosti na Gospodasko-
šumarskom fakultetu Sveučilišta
u Zagrebu s disertacijom "Bura
i njezino značenje za pošumljavanje
krša". U gimnaziji se školovao kao
stipendist Krajiške investicione zaklade,
a na Visokoj školi kao stipendist
iz dijela prihoda državnih šuma
u Hrvatskoj s kojima je raspolagala
Zemaljska vlada.
" Za bibliografske podatke poslužili su
izvori:


— Šumarska nastava u Hrvatskoj 1860
- 1960. Zagreb, 1963. Borošić, Ing. Josip:
Šematizam i status osoblja u resoru Ministarstva
šuma i rudnika. Beograd, 1933.
— ŠUMARSKI LIST od 1918. do 1945.
godine u kojem su redovno objavljivana postavljenja
u državnu službu i kretanja tijekom
službovnog vijeka.
U službu stupa 1913. godine u
šumarskom ravnateljstvu u Zagrebu,
najprije u centrali, a zatim na području
Šumarija u Ogulinu, Mrkoplju i
Ravnoj Gori, pretežno na građevinskim
radovima. U jesen 1914. godine
povjerena mu je uprava Šumarije
Rujevac — Umetić odakle je
već u proljeće 1915. godine premješten
Šumariju Glina. U Glini ostaje
do 1917. godine, a zatim kada je odbio
prijeći u Ministarstvo poljoprivrede
u Budimpešti (u sklopu kojeg
je bila i uprava državnih šuma) premješten
je Šumariju Krasno. Dvije
godine kasnije, 1919, premješten je
za upravitelja Nadzorništva za pošumljavanje
krša u Senju, obavljajući
istodobno jedno vrijeme i dužnost
šumarskog referenta za kotar
Crikvenica i kotar Krk. U Senju
ostaje do 1925. godine, kada je, po
želji ministara Hrvata koji su ušli u
Pašić-Radićevu vladu, premješten u
Ministarstvo šuma i ruda . U Ministarstvu
je jedno vrijeme na dužnosti
inspektora, a zatim postaje šef
Odsjeka za pošumljavanje. U Ministarstvu
ostaje do 1927. godine, kada
je na osnovu raspisanog natječaja
izabran za van rednog profesora za
predmete Podizanje i gajenje šuma
te Zaštita šuma na Poljoprivrednošumarskom
fakultetu Univerziteta
Beograd u Zemunu. Ujedno je bio
obvezan predavati i Lovstvo na
istom Fakultetu. Redovnim profesorom
imenovanje 1930. godine i na
tom Fakultetu ostaje do 1941. godine
do sloma tadašnje Kraljevine Jugoslavije,
kada odlazi u Zagreb.


U Zagrebu najprije radi u Ministarstvu
šuma i rudnika, a potom je
župan Županstva pri Poglavniku.
Godine 1942. preuzima i predavanja
predmeta Zaštita šuma na Gospodarsko-
šumarskom fakultetu u


Zagrebu, koje zadržava i kada je
imenovan za ministra u Vladi Nezavisne
države Hrvatske. Te godine
reorganizirana je Vlada NDH pa
je u listopadu postao ministar narodnog
gospodarstva. Ministarstvo narodnog
gospodarstva obuhvaćalo je
poslove poljodjelstva, šumarstva,
rudarstva, obrta, veleobrta (industrije,
nap. OP), trgovine i prehrane.
Godinu dana kasnije po odredbi Poglavnika
Pavelića od 11. listopada
1943. godine ponovo se reorganizira
Vlada, po kojoj se ponovo osniva
Ministarstvo šumarstva i rudarstva
kojem je na čelu dr. J. Balen. Na
dužnosti ministra šumarstva i rudarstva
Balen ostaje do kraja Nezavisne
države Hrvatske tj. do svibnja
1945. godine, kada odlazi u inozemstvo.


Kao i mnogi drugi emigranti iz
Hrvatske 1945. godine i dr. Balen je
našao utočište, i novu domovinu u
Argentini. Zaposlio se u Ministarstvu
za agrikulturu i stočarstvo u
svojstvu tehničkog savjetnika u Direkciji
šuma. Na toj dužnosti najznačajniji
je njegov doprinos na izradi
prvog Zakona o šumama — Defansa
de la Riqueza Forestal, Lay N°


13. 273. u godini. Za taj posao imao
je podlogu kao sudionik na izradi jugoslavenskog
Zakona o šumama od
21. prosinca 1929. godine.2´
Po pozivu 1956. godine Universidad
Austral de Chile u Valdivea
odlazi u Chile, gdje je imenovan direktorom
fakulteta Ingenieria Forestal
i predstojnikom Katedre za Silvikulturu,
Politiku i Dendrologiju.
Ujedno je i direktor Instituta za silvikulturu
i pošumljavanje. U Chileu


21 Zakon o šumama. Sa tumačem, Uredbama
i Pravilnicima popratili Dr. Ing. Josip
Balen i Dr. Stevan Sagadin. Beograd. 1930.