DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1995 str. 66 <-- 66 --> PDF |
S. llr.inimvić, O. Piškoric: DOPRINOS HKVATSKIH ŠUMARA većih i manjih priloga. U Zborniku Pola stoljeća šumarstva (Zagreb, 1926) i u Le Karst Yougoslave (Zagreb,) njegovi prilozi s područja pošumljavanja krša, a o tome je pisao i u časopisu "Silva mediterannea" (na francuskom jeziku). Osim u ovim publikacijama njegovi članci nalaze se u daljnjih 13 časopisa i novina a najviše ih je između 1941. i 1945. godine objavio u novinama "Hrvatsko gospodarstvo", "Hrvatski narod" i "Spremnost". IVICA FRKOVIĆ dipl. inž. šum. Ivica Frković rođenje u Ličkom Novom 3. veljače 1894. godine, a umro u Buenos Airresu 21. veljače 1980. godine. Šumarstvo je studirao i završio 1919. godine na Šumarskoj akademiji u Zagrebu. Studij mu je bio prekinut zbog sudjelovanja u Prvom svjetskom ratu, te mu je kod nastupa u državnu službu na račun toga priznato promaknuće 4 godine, 3 mjeseca i 1 1 dana. U državnu službu u svojstvu privremenog šumsko- inženjerskog pristava nastupio je 24. kolovoza 1919. godine. U 1921. godini kao kr. šumarsko-inženjerski pristav nalazi se u Državnom OENTINSKOM ŠUMARSTVU ... Kao zasebne knjige objavljene su: O proredama (Zagreb, 1929), Zakon o šumama (zajedno s dr. Segedinom, Beograd, 1930), Naš goli krš (Zagreb, 1931), Josip Kozarac (Zagreb, 1936), Šumski rasadnici (Zemun, 1938) i Nauka o šumi G. F. Morozova (Zemun, 1940). Po opsegu, knjigama treba pribrojiti i "članke": šumskom uredu na Sušaku, slijedi Šumarija u Ljeskovcu, odakle je 1925. godine primješten, u državnu Šumariju u Pitomači. Već krajem iste godine premješten je u Ministarstvo šuma i ruda u Beograd, uz promaknuće za inspektora I. kategorije 6. grupe i postavljen za šefa personalnog odsjeka Generalne direkcije šuma. Na ovo mjesto nesumnjivo je postavljen na prijedlog Bogoslava Kosovića, tada pomoćnika ministra šuma i ruda u Vladi Pašić-Radić.S) Promjenom osobe ministra i pomoćnika ministra i Frković mijenja mjesto u Ministarstvu, razrješen je dužnosti šefa personalnog odsjeka te radi na raznim referadama do 1954. godine. Te godine kao viši šumarski savjetnik 4. grupe I. stepena premješten je Direkciji (državnih) šuma na Sušak, gdje ostaje samo nekoliko mjeseci, jer je premješten istovrsnoj Direkciji u Zagreb. Osnivanjem Banovine Hrvatske u rujnu 1939. godine prelazi u Bansku upravu Banovine a početkom 1940. g. imenovan je predstojnikom Odjela za šumarstvo. Na toj dužnosti ostaje do početka 1941. godine, kada je umirovljen. Uspostavom Nezavisne Države Hrvatske Frković je imenovan 14. 51 Ureništvo: Ing. Bogoslav Kosović: Šumarski list 64. (1940), br. 8. Šumarski list, 1 I —[2. CXIX (1995). 415—427 Prilog poznavanju naših mediteranskih šuma (Šum. list, 1935), Drugi prilog poznavanju naših mediteranskih šuma (Šum. list, 1937), O rogovlju jelena (Lovačko-ribarski vjesnik, 1924, 1934.). U prvom "Prilogu ..." prikazane su šumske vrste i sastojine na otoku Mljetu, a u drugom nasadi čempresa u Dalmaciji. U oba rada nalaze se i dendrometrijske analize stabala. travnja 1941. godine za ministra šuma i ruda na kojem mjestu ostaje do listopada 1942. godine kada je reorganizacijom Vlade šumarstvo i rudarstvo uklopljeno u ministarstvo narodnog gospodarstva. Od tada je na raznim političkim dužnostima sve do mjesta povjerenika za Bosnu u Sarajevu. Po slomu NDH u svibnju 1945. godine odlazi u emigraciju sklanjajući se po raznim mjestima, uglavnom u Austriji. Od tada dugi niz godina živi pod imenom Andre Jose. Godine 1948. s ostalim šumarima emigrantima odlazi u Argentinu na već ugovoreno mjesto u Ministarstvu poljodjelstva i stočastva, Direkcija za šume organizacijska jedinica Narodnog šumarskog instituta (IFONA — Instituta Forestal National). Kako je već uvodno navedeno u Argentinu 1948. godine prispjeli šumari (Asančaić, Frković, Hranilović M., Hranilović S., Milinković, Poduje i Rebrov) upućeni su na uređaj ne poslove i sastav šumskog katastra. Frković, s Asančaićem i Maksom Hranilovićem, te poslove nije napuštao sve do umirovljenja, iako su im bila nuđena i druga, "bolja" mjesta. U ostalom i na tim mjestima uvodili su mlade inženjere u stručne poslove, a ispravno uvođenje mladih stručnjaka u praktički rad jednako je važno kao i dobra fakultetska nastava. |