DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1995 str. 68 <-- 68 --> PDF |
S. Hranilović. O. Piškorić: DOPRINOS HRVATSKIH ŠUMARA ARGENTINSKOM ŠUMARSTVU ... Šumarski list, I I — 12, CX1X (1995). 415—427 artel Forestal Lago Epuyen, koji je zapravo prvi plan uređivanja toga tipa u Latinskoj Americi, a kojeg su 1949. godine sastavili inženjeri I. Frković, I. Asančić i M. Hranilović. Prema ugovoru s Fakultetom za agrikulturu, katedre Silvicultura, Narodnog sveučilišta u Buenes Airesu, Hranilović više godina sudjeluje u istraživanjima o prirodnom pošumljavanju vrste lenge (Nothofagus pumilio)u brdskim srnama oko jezera Mascardi, Rio Negro. U El Bolsonu na Pokusnoj stanici Gral San Martin studenti zadnjih godišta Euscuela Superior de Bosques Universidad Nacional La Plata obavljali su dvomjesečnu praksu. Hranilović je kao ugovornik voditelj te prakse. Za unapređivanje i razvoj šumarstva u Južnoj Argrntini osnovan je program "Akcija za Patagoniju" kojim je također rukovodio Hranilović. Kao direktor Pokusne stanice Gral — San Martin osobito se bavio rješenjem problema zvan Mal de Cipres. Naime, počelo je masovno sušenje patagonske autoktone i vrijedne vrste "cipres" tj. čileanskog ce- Prof. JURAJ PETRAK dipl. inž. šum. dra (Austrocedrus chilensis) pa je organizirao tim za proučavanje, ne samo domaćih fitopatologa nego i patologa Ujedinjenih naroda odnosno FAO-a. Posebna pozornost posvećena je uzgajanju i čuvanju andino-patagonskih brdskih šuma od kojih se tek manji dio može iskorišćavati, dok je veći dio ekološko-zaštitne funkcije. Za pošumljavanje slobodnih prostora u rasadniku Pokusne stanice tražene su razne aloktone vrste, posebno četinjače, brzog rasta i po tome što kraćeg proizvodnog razdoblja. Uz pošumljavanja u državnoj režiji poticala se i privatna inicijativa podjelom po vrlo povoljnim državnim kreditima. Nadalje izrađen je i publiciran kompletan elaborat za podizanje tvornice celuloze i papira u cilju proizvodnje proizvoda koji su se uvozili, ali i sa svrhom komplementarnog iskorišćavanja lenge. Iskorišćavanjem stvarani su uvjeti za bolje prirodno pomlađivanje te konverzija malovrijednih sastojina u bolje, normalno gospodarske. Ing. Hranilović je kao predstavnik Xarodnog šumarskog instituta (INFOMA) sudjelovao u radu znan- Juraj Petrak rođen je u Mrzlom polju kraj Karlovca 14. veljače 1892. godine, a umro je u Santiago del Estero u Argentini 25. studenoga 1965. godine. Šumarstvo je diplomirao 1917. godine na Šumarskoj akademiji u Zagrebu. Za mirovinu priznato mu je 1 godina, 8 mjeseci i 2 dana vojne službe (Prvi svjetski rat). Prema Šematizmu6) početak službovanja naveden je 18. kolovoz 1917. godine bez oznake gdje i u kojem svojstvu. Međutim prema Šumarskom listu 1919. godine, br. 5-6. šumarski vježbenik je 61 Borošić, ing. Josip: Šematizam i status osoblja Ministarstva šuma i rudnika. Beograd, 1933. stvenih sastanaka te u korporaciji Ciencia i Tecnica. Godine 1979. kao argetinski državljanin službeno putuje u bivšu Jugoslaviju, točnije u Hrvatsku i Sloveniju, radi upoznavanja laganih pomičnih žičara u cilju mogućnosti njihove primjene u Argentini, u teško pristupačnim brdskim šumama. Od 1960. do 1982. godine djeluje kao ekonomski savjetnik u Ministarstvu gospodarstva Provincije Chubut, a povremeno i kao savjetnik u Ministarstvu gospodarstva Provincije Rio Negro. Pod kraj svog aktivnog djelovanja imenovanje na dužnost Coordinator del Centro Regional Audino - Patagonia, na kojoj je funkciji i umirovljen 1986. godine. Hranilović je bio aktivan i izvan struke, kao građanin grada El Bolson, Trio Negro. Tako je u tom mjestu i profesor i suosnivač gimnazije i pedagoške škole. Kroz dugi niz godina predsjednik je prestižnog Automobil kluba te predsjednik Aero kluba. Nadalje je osnivač i dirigent mješovitog pjevačkog zbora, a u raznim prigodama i savjetnik gradskog načelnika. Nakon umirovljenja 1986. godine živi u Buenos Airesu, a 1994. godine vraća se u domovinu i živi u Zagrebu. kod Gradiške imovne općine. Godine 1922. ( Š. 1. str. 707) na dužnosti je privremenog šumarskog nadpovjerenika u IX. činovnom razredu u Fužinama. Međutim ubrzo, Š. 1. 1923. str. 256. u svojstvu kr. šumarskog inženjera pristava premješten je iz (državne) šumarije Škare u (državnu) Šumariju u Rujevcu. Godine 1925. dolazi za šumarskog referenta Kotarskoj oblasti Sv. Ivan Zelina, odakle je premješten u istom svojstvu u Kutinu. Iz Kutine je 1931. godine premješten u Šumarski odsjek Kr. banske uprave u Zagrebu. Ministar šuma i rudnika Pavao Matica7I imenovao gaje šefom svog Kabineta 1935. godine, na kojoj je dužnosti bio i 1934. godine. Početkom 1939. godine iz Beograda dolazi u Zagreb Kr. Banskoj |