DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1995 str. 7     <-- 7 -->        PDF

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI — ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS
UDK 630* 425.9 (001) Šumarski list br. 11 — 12, CXIX (1995), 361—371


PROPADANJE SUMA KAO POKAZATELJ PROMJENE EKOLOŠKIH
UVJETA U ATMOSFERI


FOREST DIEBACK AS A MANIFESTATION OF THE ECOLOGICAL
CHANGES IN THE ATMOSPHERE


Ivica TIKVIĆ*, Zvonko SELETKOVIĆ*, Igor ANIĆ*


SAŽETAK: Procjena oštećenosti šuma u Hrvatskoj u 1993. godini provedena
je na 84 bioindikacijske točke (točke mreže 16x16 km Gauss-Kriigerova
koordinatnog sustava), a 1994. godine na 89 točaka. Procjenjivana je osutost
i požutjelost krošanja. Rezultati procjene oštećenosti prikazani su za glavne
vrste listača i četinjača. Utvrđena je prosječna oštećenost (osutost) od 37.9%
u 1993. godini i 53.8% u 1994. godini. Kod četinjača je iznosila u 1993. godini
45.1%, a kod listača 36.2%. Nešto veća oštećenost utvrđena je u 1994. godini
i iznosila je kod četinjača 56.8%, a kod listača 53.1%. Najviše su bila
oštećena stabla obične jele (87.5% — 1993.; 81.2% — 1994.), zatim hrasta
lužnjaka (60.6% — 1993.; 81.8% — 1994.) i hrasta kitnjaka (52.2% — 1993.;
71.9% — 1994.). Indeks oštećenosti stabala, odnosno stabla s osutošću krošnje
većom od 25% (stupnjevi oštećenja 2, 3 i 4) najveći je bio 1994. godine u
odnosu na posljednjih pet procjena: 1987. je iznosio 7.9%, 1988. — 10.2%,
1990. — 9.9%, 1992. — 15.2%, 1993. — 19.2%, a 1994. iznosio je 28.8%.
Posebno su analizirani uvjeti u atmosferi, priroda i izvori kiselosti atmosfere,
te depozicija i učinci zračnih polutanata na šumske ekosustave. Razmatrane
su i mjere putem kojih bi se u budućnosti trebala osigurati stabilnost šumskih
ekosustava.


1. UVOD — Introduction
Jasno je da su šume i šumska zemljišta vrijedno pribla
se suše i zbog poremećenih prirodnih uvjeta života.
rodno bogatstvo koje pokriva oko 31,8% ukupne poKada
se osuši veliki broj stabala ili cijele sastojine govršine
našega planeta. Same šume zauzimaju oko petivorimo
o propadanju šuma. Katastrofalni karakter tanu
Zemljine kopnene površine. Europa sudjeluje u šumkvih
pojava pokazuje da se radi o procesu koji odstupa
skoj površini svijeta s oko 5%. Današnja vrijednost svod
prirodnog procesa sušenja pojedinih stabala.
jetskih šuma nije izražena samo u gospodarskoj vrijedSušenje
šuma katastrofalnih razmjera u Europi i Sjenosti,
nego još i više u ekološkoj i socijalnoj vrijednovernoj
Americi dovelo je do poremećaja u normalnom


sti, koje sve više dobivaju na važnosti. gospodarenju. Budući da su šume vrijedan obnovljivi
Sušenje stabala svih vrsta drveća rezultat je borbe resurs, to je izazvalo veliki zamah istraživanja uzroka
za opstanak i prirodnog odumiranja stabala. Ono se javte
pojave i mjera zaštite. Jedno od istraživanja bazira
lja u većem ili manjem opsegu u svim sastojinama. Sta-se na praćenju oštećenosti stabala prema dogovorenoj
metodi i to na međunarodnoj razini. Europske zemlje
su prihvatile metodu Komisije europske zajednice za šu


* Dipl. inž. Ivica Tikvić, prof. dr. se. Zvonko Seletkovic, dipl. inž. Igor
marstvo i uzgajanje šuma koju od 1987. godine primje


Anić, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Svetošimunska 25, 10000


Zagreb njujemo i mi u Hrvatskoj.