DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1995 str. 7 <-- 7 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI — ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS UDK 630* 425.9 (001) Šumarski list br. 11 — 12, CXIX (1995), 361—371 PROPADANJE SUMA KAO POKAZATELJ PROMJENE EKOLOŠKIH UVJETA U ATMOSFERI FOREST DIEBACK AS A MANIFESTATION OF THE ECOLOGICAL CHANGES IN THE ATMOSPHERE Ivica TIKVIĆ*, Zvonko SELETKOVIĆ*, Igor ANIĆ* SAŽETAK: Procjena oštećenosti šuma u Hrvatskoj u 1993. godini provedena je na 84 bioindikacijske točke (točke mreže 16x16 km Gauss-Kriigerova koordinatnog sustava), a 1994. godine na 89 točaka. Procjenjivana je osutost i požutjelost krošanja. Rezultati procjene oštećenosti prikazani su za glavne vrste listača i četinjača. Utvrđena je prosječna oštećenost (osutost) od 37.9% u 1993. godini i 53.8% u 1994. godini. Kod četinjača je iznosila u 1993. godini 45.1%, a kod listača 36.2%. Nešto veća oštećenost utvrđena je u 1994. godini i iznosila je kod četinjača 56.8%, a kod listača 53.1%. Najviše su bila oštećena stabla obične jele (87.5% — 1993.; 81.2% — 1994.), zatim hrasta lužnjaka (60.6% — 1993.; 81.8% — 1994.) i hrasta kitnjaka (52.2% — 1993.; 71.9% — 1994.). Indeks oštećenosti stabala, odnosno stabla s osutošću krošnje većom od 25% (stupnjevi oštećenja 2, 3 i 4) najveći je bio 1994. godine u odnosu na posljednjih pet procjena: 1987. je iznosio 7.9%, 1988. — 10.2%, 1990. — 9.9%, 1992. — 15.2%, 1993. — 19.2%, a 1994. iznosio je 28.8%. Posebno su analizirani uvjeti u atmosferi, priroda i izvori kiselosti atmosfere, te depozicija i učinci zračnih polutanata na šumske ekosustave. Razmatrane su i mjere putem kojih bi se u budućnosti trebala osigurati stabilnost šumskih ekosustava. 1. UVOD — Introduction Jasno je da su šume i šumska zemljišta vrijedno pribla se suše i zbog poremećenih prirodnih uvjeta života. rodno bogatstvo koje pokriva oko 31,8% ukupne poKada se osuši veliki broj stabala ili cijele sastojine govršine našega planeta. Same šume zauzimaju oko petivorimo o propadanju šuma. Katastrofalni karakter tanu Zemljine kopnene površine. Europa sudjeluje u šumkvih pojava pokazuje da se radi o procesu koji odstupa skoj površini svijeta s oko 5%. Današnja vrijednost svod prirodnog procesa sušenja pojedinih stabala. jetskih šuma nije izražena samo u gospodarskoj vrijedSušenje šuma katastrofalnih razmjera u Europi i Sjenosti, nego još i više u ekološkoj i socijalnoj vrijednovernoj Americi dovelo je do poremećaja u normalnom sti, koje sve više dobivaju na važnosti. gospodarenju. Budući da su šume vrijedan obnovljivi Sušenje stabala svih vrsta drveća rezultat je borbe resurs, to je izazvalo veliki zamah istraživanja uzroka za opstanak i prirodnog odumiranja stabala. Ono se javte pojave i mjera zaštite. Jedno od istraživanja bazira lja u većem ili manjem opsegu u svim sastojinama. Sta-se na praćenju oštećenosti stabala prema dogovorenoj metodi i to na međunarodnoj razini. Europske zemlje su prihvatile metodu Komisije europske zajednice za šu * Dipl. inž. Ivica Tikvić, prof. dr. se. Zvonko Seletkovic, dipl. inž. Igor marstvo i uzgajanje šuma koju od 1987. godine primje Anić, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Svetošimunska 25, 10000 Zagreb njujemo i mi u Hrvatskoj. |