DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1995 str. 70     <-- 70 -->        PDF

S. Hranilović, O. Piškorić: DOPRINOS HRVATSKIH ŠUMARA ARGENTINSKOM Sl´MARSTVU .
. CXIX (1995). 415—427
— Escuela Superior de Bosqu-na Fakulteta te najvišu sveučilišnu djeljuju mu Premio al merito
es, Fakultet de Agronomia, funkciju "Rektor de la UniAgropecuario
por su activi—
Universidad Nacional de la versidad Nacional de la dad y contribucion a la de-
Plata, Economia y Legislacion FoPampa
en Santa Rosa. Sve fensa de los recursos naturestal,
te na
ovo Poduje je postigao svojim intenrales
renovables en la Pamzivnim
i svestranim radom, koji mopa.


— Universidad Nacional de la
gu savladavati samo iznimni poje


Poduje je bio i drušveno djelat


Pampa en Santa Rosa.


dinci.
an te mu je 1982. godine povjerena


U Santa Rosa Poduje je došao


dužnost organiziranja argetinskog


Uz profesorske dužnosti Poduje


1965. godine i u njoj ostaje i nakon


šumarskog kongresa kao Presi


je obavljao i druge značajne dužno


umirovljenja. Na Sveučilištu u Santa


dente de la Comision Orga


sti. Tako je u vladi Provincije La


Rosa počinje kao profesor adjunto


nizadora del 5to Congreso


Pampa bio "direktor Provinci


nastavlja kao profesor asociado do


Forestal Argentino, a na sa


al de Bosques" i director de


1977. godine, da bi postigao stupanj


mom kongresu, koji je održan u


Recursos Naturales Renova-


Profesor Titular, 1983. godine.
Santa Rosa, izabran je i za predsjed


bles i ista Vlada 1981. godine do


U Santa Rosa izabran je i za dekanika
Kongresa.


Prof. KAZIMIR UHRIN
dipl. inž. šum.


Kazimir Uhrin rodio se 1914. goje
sa službovanjem u Ravnateljstvu Fakultet Ingeneria Forestal
dine u Novoj Gradiški a umro 1990. banovinskih šuma u Mostaru, odadel
Universidad Cordoba


1961. godine bira ga za profesora


godine u Santiago del Estero u Arkle
je krajem 1940. premješten u


Dasometrije i Transportes Foresta


gentini. Iz oskudnih podataka saznaŠumsku
upravu Busovača. Krajem


les, a 1968. godine imenovan je


jemo daje šumarstvo završio na Po1942.
godine zahvalio se na službi


glavnim direktorom IFIA tj. Instituljoprivrednom
fakultetu beogradte
1949. godine došao u Argentinu to Forestal de Idustrializacion y Adskog
Univerziteta u Zemunu. Počeo i zaposlio se u privatnom poduzeču. ministration.


3. ARGENTINSKA PRIZNANJA HRVATSKIM ŠUMARIMA
Izbor hrvatskih šumara za profesore i druge visoke verzitetu u Tucumanu i ističući eminentne zasludužnosti
mogu se protumačiti i činjenicom da u Argenge
profesora Balena na izobrazbi šumarskih stručnjatini
tada nije bilo šumarskih stručnjaka. Takvo tumačeka.
nje samo je djelomično točno, jer da se nisu istakli svo


Na pogrebu u Tucumanu u ime Fakulteta od Prof.
jim znanjem i radom zacijelo bi ostali anonimusi. Zar


Balena oprostio se dekan Ing. Nestor Ledesma te
tome u prilog ne govori činjenica daje ing. Poduje 1982. rekao: Šuma je profesoru Balenu bila njegova temelj


godine, dakle kada je več bilo domaćih šumskih inže


na životna preokupacija, on je naučio njezin jezik, slunjera,
bio biran za predsjednika Argetinskog šumarskog


šao njene tajne, razumio ih i proživljavao tragediju šukongresa?
Kakav je doprinos naših šumara bio u arge


ma Svijeta zbog neodgovornog ponašanja čovjeka pretinskom
šumarstvu, kazuju nam posmrtni govori i pos


ma njoj. Bio je učitelj učitelja šumarskih znanosti, osnimrtni
osvrti u tisku, a svih šumara akcijom dvojice se


vao je fakultete i fakultetske institute ili usavršavao ponatora
u argetinskom Parlamentu.


stojeće i svi su oni znali cijeniti njegove zasluge na izo


3.1. U dnevnim novinama Santiago del Estero El Librazbi
mladih šumarskih stručnjaka. Završavajući svoj
beral od 18. ožujka 1964. u rubrici Universitarias objavgovor
Ledesma je rekao da gaje ateizam grubo progoljen
je slijedeći tekst:
nio na njegovom životnom putu, te daje naučavajući u
Santiagu del Estero ostvario najdraže težnje svoga ži


Dekan Fakulteta In gen i eri a Forestal povodom


vota.


smrti Dr. Josipa Balena, koji je predavao na tom fakultetu,
pozvao je sve studente da se pridruže posmrtnim 3.2. Odajući priznanje profesoru Jorge Petraku Fapočastima
umrlome profesoru i odredio na dan pogrekultet
Ingeneria Forestal proglasio je povodom njegoba
zatvaranje Fakulteta, položio vijenac uz odar i izrave
smrti dane žalosti (od dana smrti do dana pogreba
zio sućut pokojnikovoj supruzi. Izrazio je sućut i Uniobustavljena
je nastava). Pokojnikovoj supruzi i obite