DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1995 str. 79 <-- 79 --> PDF |
KNJIGE I ČASOPISI Glasnik za šumske pokuse je glasilo-godišnjak znanstvenih radnika Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i u 1995. godini 32. je knjiga redovnog izdanja. Glavni urednik je Prof. dr. Đuro Rauš , a tehnički urednig graf. inž. Boris Rukavina. Siva boja omotnih stranica zamijenjena je šumarskom -zelenom. Čitamo, daje "tiskanje ove publikacije omogućeno dotacijom Ministarstva znanosti, tehnologije i informatike Republike Hrvatske, te javnog poduzeća "Hrvatske šume". Ovaj svezak Glasnika sadrži sedam članaka: Oršanić , Milan: Uspijevanje šumskih kultura obične smreke (Picea abies (L) Krst.), crnoga bora (Pinus nigra Arn) i europskog ariša (Larix decidua Mili.) na Zagrebačkoj gori (str. 1-90), Grube šić, Marijan: Usporedba vegetacijskog sastava dabrovih staništa u nekim europskim zemljama i potencijalnih staništa u Hrvatskoj (str. 91-105), Rauš, Đuro i Spanjol, Željko: Dendroflora i valorizacija park-šume Sijana kod Pule (str. 107128), Risović , Stjepan: Optimizacija učina viševretenskih glodalica za obradu drva (str. 129-168), GLASNIK za šumske pokuse Vol. 32 god. 1995. K o v a č i ć, Đuro: Prilog gospodarenju šumama u Istri (str. 169197), Spanjol, Željko i Spanjol, Snježana: Dendroflora i pejzažno oblikovanje na otoku Rabu (str. 179223) i Rauš , Đuro: Sto trajnih ploha Republike Hrvatske (Ekološka istraživanja) (str. 225-275). M. Oršanić je istražio razlike u uspijevanju ariša, crnog bora i smreke u g.j. Stubička gora, g.j. Sljeme-Medvedgradske šume i g.j. Markuševačka gora, dakle na području Medvednice. Stanišne prilike prikazane su u šumskim zajednicama a to su: šume hrasta kitnjaka i običnog graba, šume gorske bukove s mrtvom koprivom te šume bukve i jele. Rezultate svojih istraživanja u t. 11. Zaključaka: sažeo je: "iako se na osnovi ovih istraživanja, s obzirom na dob ovih kultura (18, 21, 34, 42 i 56 god. -OP) ne mogu izvesti konačni zaključci, ima osnova za zaključak da je smreka kao vrsta najproduktivnija jer daje stabla najveće kvalitete i dobro čišćenje od grana. Nedostaci smrekovih kultura su: velike štete od snijega, ekstremno kisela prostirka, sporiji rast u početku. Za ariš i bor je karakteristično da su po proizvodnosti približno jednaki, spontani ulaz autoktone vegetacije je dobar (obje vrste tvore svjetle sastojine), kvaliteta ariševog debla je veća (vrlo se dobro čisti od grana). Bor se čisti vrlo sporo i ima puno grana u pršljenju većeg promjera. Obje vrste dosta intenzivno prirašćuju u početku te je potrebna manja njega". U usporedbi crni bor - smreka nije uzeta u obzir: a) veća meliorativna vrijednost bora u odnosu na smreku, b) daje smreka u Stubičkoj gori sađena na donjem dijelu padine nagiba 30 a crni bor na "južnoj do jugozapadnoj ekspoziciji i na nagibu 20-35°(a) strma padina ima početak na vrhu grebena", i c) da ima svojti crnog bora s tanjim granama nego li ona sađena u ovom slučaju. U povjesnom pregledu umjetnog pošumljavanja u Hrvatskoj autor navodi, da su npr, Laudonov gaj i šuma Perjasica podignute u drugoj polovici XIX: stoljeća. Stvarnost je drukčija. Laudonov gaj podignut je u XVIII: stoljeću " a Perjasica ili borik Bosiljevo u prvoj polovici XIX: stoljeća.2´ M. Grubešić u Zaključcima kaže, da je "osnovni čimbenik za obitavanje dabra hrana (a) ima vrlo širok spektar vrsta kojima se hrani "Z. Potočić: Laudonov gaj. Šum. list 1990. br. 3-5. i (Đuro Rukavina): Glas o šumama i šumarstvu u gornjoj Krajini prije 40 godina. Šumarski list XXV (1900), sv. IX-X, str. 544-550. u kojem se prenosi pisanje o šumama u Gornjoj Krajini u časopisu Vereinschrififlir Forst, Jagd und Naturkunde iz god. 1860. 2,Izvod iz članka Antuna Tomića : Predlog kako da se občuvaju šume, i kojih se pri tom pravilah deržati valja, List mesečni hrvatskoslovenskog Gospodarskog družtva 1843. godine objavljen u Šumarskom listu 1994. br. 11-12. str. 234. |