DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1995 str. 8 <-- 8 --> PDF |
. Tikvić. Z. Seletković, I. Anic: PROPADANJE SUMA KAO POKAZATELJ PROMJENE EKOLOŠKIH UVJETA . Šumarski list br. 11 —12, CXIX (1995), 361—371 Podaci procjene oštečenosti šuma na nacionalnoj razini koriste se kao osnova za kontinuirano praćenje i dokumentiranje opsega i razvoja oštečenosti šuma u Europi. Danas postoje dva programa koji se bave ovom problematikom. Prvi je Međunarodni kooperativni program procjene i pračenja učinaka zračnog zagađenja na šume (International Cooperative programme on the Assessment and Monitoring of Air Pollution Effects on Forests of UN/ECE). Drugi je Zaštita šuma Europske Zajednice od atmosferskog zagađivanja (Protection of the Community´s Forests against Atmospheric Pollution). Zagađivanje zraka razmatra se s posebnim naglaskom kod utvrđivanja uzroka propadanja šuma. Stoga smo analizirali uvjete u atmosferi, izvore kiselosti atmosfere, te depozicije i učinke zračnih polutanata na šumske ekosustave. Želimo ukazati na činjenicu da propadanje šuma na nacionalnoj i svjetskoj razini nije samo šumarski problem nego problem cijele nacionalne i svjetske zajednice. KISELOST ATMOSFERE — Atmospheric acidity Kod razmatranja kiselosti moramo naglasiti da pH otopine ne predstavlja ukupnu kiselost otopine, več koncentraciju kiselina u razrjeđenom obliku. Kiselost otopina kao relativno jednostavan termin postaje kompliciran u slučaju razmatranja atmosferske vode (koja dolazi u obliku oblaka, magli i oborina). Razlog tome je prisutnost ugljik(IV)oksida (C02) u zraku. Stoga se pH vrijednost od 5,6 na temperaturi od 10 °C smatra točkom neutralnosti. To znači da su vode atmosfere kisele ako je njihov pH niži od gore navedene vrijednosti. Nadalje u zraku se nalaze i različite kisele čestice aerosola kao i plinovi koji mijenjaju pH atmosferskih voda. 2.1 Priroda atmosferske kiselosti Nature of atmospeheric acidity Atmosferska opažanja u različitim dijelovima svijeta pokazala su da su S042, NO, i Cl" najvažniji anioni u oborinama (Tablica 1). U kontinentalnim prilikama kiselost je prouzročena uglavnom sulfatnom (H2S04) i nitratnom kiselinom (HNO,), dok u oceanskim prilikama dimetil sulfid (DMS) igra važnu ulogu u kontroli kiselosti atmosfere. Dobro je dokumentirano da H2S04 i HNO, u zraku i u atmosferskoj vodi nastaju od plinova emitiranih iz prirodnih ili antropogenih izvora. Naj Prosječni sastav oborinske vode sakupljene u južnoj Švedskoj 1970. god. Tablica 1 Average composition of precipitation water collected in southern Sweden in 1970 Table 1 Kationi Koncentracija Anioni Koncentracija Cations Concentration Anions Concentration (ueq litra ´) (ueq litra ´) H+ 52 so4 2 70 Ca2+ 14 NO,31 Mg2+ 8 Cl 18 K+ 3 Na+ 15 NH/ 31 Ukupno 123 119 Prema: Swedish Ministry of Agriculture, Acidification Today and Tomorrow. Risbergs Tryckeri A.B., Uddevalla, Sweden. 1982. važniji takvi plinovi su sumpor(IV)oksid (S02) i dušik (II) oksid (NO). Iznad kontinenata sumporvodik (H.S) ima mali utjecaj na atmosfersko zakiseljavanje. Stanje u Americi je veoma slično stanju u Europi, i tamo je doprinos S042 iona kiselosti oborina tri puta važniji od NO," iona. 2.2 Koncentracija kiselih čestica u atmosferi — Concentrations of acidic compounds in the atmosphere Relativno veliki broj čestica uključen je u kontrolu kiselosti atmosfere. Prostorna raspodjela koncentracije sumpornih i dušičnih oksida u površinskom sloju atmo |