DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1995 str. 80 <-- 80 --> PDF |
(čak oko 300), pa pronalazi hranu u svakoj biljnoj zajednici koja se razvija uz vodene površine." U Hrvatskoj bi posebno "mogla biti vrlo pogodna staništa za dabra s velikim prehrambenim potencijalom podravske ritske šume sa svojim vodenim površinama." Nadalje "uzimajući u obzir očuvanost prirodnih staništa u Hrvatskoj i činjenicu da se dabar održao i na umjetnim prostorima u Europi, stvara se optimizam za uspjeh reintrodukcije dabra u Hrvatsku". Tandem Rauš - Spanjol s otoka Raba prebacio se u Istru i pokazao današnje stanje park-šume Sijana, parkovne i izletničke šume grada Pule a takvu namjenu ima preko stotinu godina. Ta "carska šuma sa svojim sočnim livadama i stogodišnjim hrastovima, svojim skrovitim mjestima i tajnovitim drvoredima, najomiljenije je mjesto Puljana" autori u prijevodu navode dio teksta objavljenom u Illustrierte Osterreichische Riviera-Zeitung iz 1904/1905. godine. U Rivieri- Zeitungu površina šume Sijana iskazana je s okruglo 150 ha, dok je današnja površina, prema Programu gospodarenja 1965-1974. 152,13 ha od čega otpada 138,46 ha na šumom obrasle površine, 2,46 ha su čistine, 4,76 ha šumski je rasadnik, 5,91 ha neplodno je tlo (putevi, prosjeke, zgrade) a 0,54 ha poljoprivredno. Kao gospodarsku jedinicu Programom je park šuma Sijana podijeljena je na 6 odjela sa 68 odsjeka; ukupno je 8402 stabla iznad taksacijske granice od 10 cm. Najviše je stabla alepskog i brucijskog bora - 3780, zatim medunca - 2625 itd. Inače "unutar park-šume Sijana zabilježćeno je 98 vrsta listača i 18 vrsta četinjača aloktonih i autoktonih drvenastih vrsta", ustanovili su autori. "Piškoric, Oskar: Josip Ressel u hrvatskom šumarstvu. Šumarski list CXVII (1993.) br. 11-12, str. 493. Iz zaključka S. Ri so vica navodimo da je u radu prikazan i "matematički model kao pomoć pri rješavanju problema optimizacije učina viševretenskih glodalica za obradu drva." Drugi članak u ovoj knjizi Glasnika za šumske pokuse s područja Istre jeD. Kovačića o gospodarenju šumama panjačama Istre te otoka Cresa i Lošinja. Tih šuma s ophodnjom od 20 godina je 2605 ha (od čega 12 ha šume crnike), 254 ha s ophodnjom od 40 godina i 1676 ha s ophodnjom od 60 godina (unutar kojih je 24 ha sastojina pitomog kestena). Iz autorovog Zaključka navodimo: "Ove degradirane prirodne šume (treba) u što kraćem roku prevesti u visoki oblik "time" da će i za medunčeve sjemenjače biti dovoljna ophodnja kojih 80-100 godina, samo je potrebno njegovanjem sastojina postići u toj dobi veće gospodarske efekte nego je to postiglo modelno stablo." Kako će se pak "ponovo uzgojiti medunčevu šumu", dakako u visokom uzgoju, dao je smjernice već J: Ressel.3´ Kako sam radio u Istri od lipnja 1945. do listopada 1947. tj. do likvidacije Oblasnog NOO Istra i to najprije kao referent Kotarskog NOO Pazin, a zatim u navedenom NOO-u to mogu potvrditi da gospodarskih , a i drugih elaborata, za predratno razdoblje (II svjetskog rata) nema. Za vrijeme talijanske vladavine za Istru u Puli postojao je Centurij Milizia Forestale Puli i arhiv tog ureda 1945. godine prebačen je NOOO za Istru, u Odjel za šumarstvo. Cjelokupnu arhivu sam pregledao i izlučio ono, što nema veću vrijednost. Iz tog materijala posebno navodim: 1. projekte za uređenje bujica rijeka Mirne i Raše i pošumljavanja njihovih perimetara izrađenih oko 1935. godine i ostvarivanih do početka II. svjetskog rata, b) elaborat poput današnjeg Programa gospodarenja za jednu šumu nedaleko Kanfanara površine oko 30 ha, c) brojne isplatne liste s radova pošumljavanja u kojima je bilo razdvojeno kopanje jama za sadnju i sama sadnja uz količinu radova, pa i izvještaja o uspjehu sadnje. Izdvojeni spisi te navedeni elaborati prigodom likvidacije Oblasnog NOOO 1947. upućeni su u Zagreb Ministarstvu šumarstva, ali tamo, kako mi reče Ing. August Horvat, nisu sačuvani. Na osnovi podataka iz platežnica izračunao sam radne norme i poslao ih uredništvu Šumarskog lista za objavljanje, rukopis je nestao, a podaci nisu objavljeni. Đuro Kovačić u ovom "prilogu gospodarenja šumama u Istri" kao uređivač posebno je obradio rast i prirast hrasta medunca te je to prvi korak za upoznavanja ove vrste u kraškim ekološkim uvjetima ne samo kod nas nego uopće. Ž. i S. Spanjol u Zaključku svog rada, uz ostalo navode: — da je dosadašnjim istraživanjima utvrđeno 248 drvenastih vrsta i to pretežno autoktonih elemenata šuma hrasta crnike i crnog jasena, a "s egzotama i atraktivnim vrstama Rab ne obiluje". Međutim nije isključena mogućnost da u vrtovima ili dvorištima, do kojih nisu došli, može biti još "zanimljivih i značajnih površina drvenastih vrsta", — da su za sve radove sanacije i održavanja, kao i podizanja novih zelenih površina potrebni projekti i programi; — da se "dobit zarađena turističkom djelatnošću mora jednim dijelom vratiti u parkove i ostale pejzažne oblikovne sadržaje, koji su sastavni dio cjelokupne turističke valorizacije otoka". |