DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1995 str. 80     <-- 80 -->        PDF

(čak oko 300), pa pronalazi hranu u
svakoj biljnoj zajednici koja se
razvija uz vodene površine." U
Hrvatskoj bi posebno "mogla biti
vrlo pogodna staništa za dabra s
velikim prehrambenim potencijalom
podravske ritske šume sa svojim
vodenim površinama." Nadalje
"uzimajući u obzir očuvanost
prirodnih staništa u Hrvatskoj i
činjenicu da se dabar održao i na
umjetnim prostorima u Europi,
stvara se optimizam za uspjeh
reintrodukcije dabra u Hrvatsku".


Tandem Rauš - Spanjol s
otoka Raba prebacio se u Istru i
pokazao današnje stanje park-šume
Sijana, parkovne i izletničke šume
grada Pule a takvu namjenu ima
preko stotinu godina. Ta "carska
šuma sa svojim sočnim livadama i
stogodišnjim hrastovima, svojim
skrovitim mjestima i tajnovitim
drvoredima, najomiljenije je mjesto
Puljana" autori u prijevodu navode
dio teksta objavljenom u Illustrierte
Osterreichische Riviera-Zeitung iz
1904/1905. godine. U Rivieri-
Zeitungu površina šume Sijana
iskazana je s okruglo 150 ha, dok je
današnja površina, prema Programu
gospodarenja 1965-1974. 152,13 ha
od čega otpada 138,46 ha na šumom
obrasle površine, 2,46 ha su čistine,
4,76 ha šumski je rasadnik, 5,91 ha
neplodno je tlo (putevi, prosjeke,
zgrade) a 0,54 ha poljoprivredno.
Kao gospodarsku jedinicu
Programom je park šuma Sijana
podijeljena je na 6 odjela sa 68
odsjeka; ukupno je 8402 stabla
iznad taksacijske granice od 10 cm.
Najviše je stabla alepskog i
brucijskog bora - 3780, zatim
medunca - 2625 itd. Inače "unutar
park-šume Sijana zabilježćeno je 98
vrsta listača i 18 vrsta četinjača
aloktonih i autoktonih drvenastih
vrsta", ustanovili su autori.


"Piškoric, Oskar: Josip Ressel u hrvatskom
šumarstvu. Šumarski list CXVII (1993.) br.


11-12, str. 493.


Iz zaključka S. Ri so vica
navodimo da je u radu prikazan i
"matematički model kao pomoć pri
rješavanju problema optimizacije
učina viševretenskih glodalica za
obradu drva."


Drugi članak u ovoj knjizi
Glasnika za šumske pokuse s
područja Istre jeD. Kovačića o
gospodarenju šumama panjačama
Istre te otoka Cresa i Lošinja. Tih
šuma s ophodnjom od 20 godina je
2605 ha (od čega 12 ha šume
crnike), 254 ha s ophodnjom od 40
godina i 1676 ha s ophodnjom od 60
godina (unutar kojih je 24 ha
sastojina pitomog kestena). Iz
autorovog Zaključka navodimo:
"Ove degradirane prirodne šume
(treba) u što kraćem roku prevesti u
visoki oblik "time" da će i za
medunčeve sjemenjače biti dovoljna
ophodnja kojih 80-100 godina, samo
je potrebno njegovanjem sastojina
postići u toj dobi veće gospodarske
efekte nego je to postiglo modelno
stablo." Kako će se pak "ponovo
uzgojiti medunčevu šumu", dakako
u visokom uzgoju, dao je smjernice
već J: Ressel.3´


Kako sam radio u Istri od lipnja
1945. do listopada 1947. tj. do
likvidacije Oblasnog NOO Istra i to
najprije kao referent Kotarskog
NOO Pazin, a zatim u navedenom
NOO-u to mogu potvrditi da
gospodarskih , a i drugih elaborata,
za predratno razdoblje (II svjetskog
rata) nema. Za vrijeme talijanske
vladavine za Istru u Puli postojao je
Centurij Milizia Forestale Puli i
arhiv tog ureda 1945. godine
prebačen je NOOO za Istru, u Odjel
za šumarstvo. Cjelokupnu arhivu
sam pregledao i izlučio ono, što
nema veću vrijednost. Iz tog
materijala posebno navodim:


1. projekte za uređenje bujica
rijeka Mirne i Raše i pošumljavanja
njihovih perimetara izrađenih oko
1935. godine i ostvarivanih do
početka II. svjetskog rata,
b) elaborat poput današnjeg
Programa gospodarenja za jednu
šumu nedaleko Kanfanara površine
oko 30 ha,


c) brojne isplatne liste s radova
pošumljavanja u kojima je bilo
razdvojeno kopanje jama za sadnju
i sama sadnja uz količinu radova, pa
i izvještaja o uspjehu sadnje.


Izdvojeni spisi te navedeni
elaborati prigodom likvidacije
Oblasnog NOOO 1947. upućeni su
u Zagreb Ministarstvu šumarstva,
ali tamo, kako mi reče Ing. August
Horvat, nisu sačuvani.


Na osnovi podataka iz platežnica
izračunao sam radne norme i poslao
ih uredništvu Šumarskog lista za
objavljanje, rukopis je nestao, a
podaci nisu objavljeni.


Đuro Kovačić u ovom "prilogu
gospodarenja šumama u Istri" kao
uređivač posebno je obradio rast i
prirast hrasta medunca te je to prvi
korak za upoznavanja ove vrste u
kraškim ekološkim uvjetima ne
samo kod nas nego uopće.


Ž. i S. Spanjol u Zaključku svog
rada, uz ostalo navode:


— da je dosadašnjim
istraživanjima utvrđeno 248 drvenastih
vrsta i to pretežno autoktonih
elemenata šuma hrasta crnike i
crnog jasena, a "s egzotama i atraktivnim
vrstama Rab ne obiluje".
Međutim nije isključena mogućnost
da u vrtovima ili dvorištima, do
kojih nisu došli, može biti još
"zanimljivih i značajnih površina
drvenastih vrsta",
— da su za sve radove sanacije
i održavanja, kao i podizanja novih
zelenih površina potrebni projekti i
programi;
— da se "dobit zarađena
turističkom djelatnošću mora
jednim dijelom vratiti u parkove i
ostale pejzažne oblikovne sadržaje,
koji su sastavni dio cjelokupne
turističke valorizacije otoka".